Your search within this document for 'nobo' resulted in 81 matching pages.
 
1

“...Presentashon Tabata na aa 1971 dia 23 di oktober, durante un fakansi na Roma. Di repente a drentami un idea di pone riba papel, e loke diferente bia mi a splika persona i gruponan: algn idea tokante desaroyo di nos pueblo den e siglo ak. Prom ku 30 di mei 1969: pa e grupo poltiko nobo, U.R.A., mi a hasi meskos. Sinembargo ningn hende no kier a komprend i tur kos a sigui su kurso, resultando den un gran debakle ora ku obreronan a lanta i a kima gran parti di nos stat. Un pueblo ta meskos ku hende. E ta nase i krese i den su kresementu tin influensha di su ambiente, di susesonan anterior den su historia; tur ta determin hopi bia su futuro. Tirando un bista atras nos lo por mira den futuro si nos buska rais di e susesonan i e loke a motiv un sierto manera di biba i aktua. Pueblo di Korsou den esaki no ta diferente di otro pueblonan mas grandi. Wl por bisa ku pa pueblo antiano i kurasoleo en partikular nos ta haa mas difikultat i na mes momentu mas fasilidat ku den otro kasonan. Mas...”
2

“...V Indise General PRESENTASHON I. KORSOU TA BAI DESAROY (1900 1936) 1 1. Poblashon prom i despues di establesementu di refinera .... 2 2. Politika kolonial ....................................... 10 3. Artesano i komersiantenn chiki ta bai kaba.............. 11 4. Religion un yudansa pa pueblo............................ 14 5. Skolnan por bira nos forsa, ma kon?...................... 23 6. Organisashonnan di karakter sosial i kultural ........... 27 Resumiendo .............................................. 36 II. KORSOU TA BAI DRENTA ERA DI DEMOKRASIA (1936-1940) ' 37 1. Poblashon di Korsou: afirmashon di proletariado.......... 37 2. Di kolonialismo pa un prinsipio di demokrasia parsial.... 41 3. Rikunan nobo i ekonomia industrial....................... 44 4. Religion Katliko ta organis masa, ma paternalismo ta reina................................................. 46 5. Enseansa popular ....................................... 47 6. Organisashon sosial i kultural na...”
3

“...vi IV. ANTIA TA HAA OUTONOMIA (1950-1955) 75 1. Pueblo deskontrol mester di un profeta ................ 75 2. Kuadro poltiko totalmente nobo......................... 78 3. Desaroyo ekonmiko sin vishon........................... 82 4. Religion no tin nada mas pa ofres bida pbliko?........ 83 5. Edukashon ta preparashon pa kambio...................... 84 6. Trabou sosial sin adaptashon na realidat histriko ..... 87 Resumiendo .............................................. 91 V. KORSOU BOU DI STATUUT: PORFIN OUTONOMIA (1955-1960) 93 1. Un pueblo ku ta prd kara ............................. 93 2. Poder poltiko bk den man di esnan ku a dirig kolonia ... 95 3. Ekonomia sin futuro? ................................... 99 4. Religion f poltika?................................... 101 5. Instrukshon pa un posibel futuro........................ 103 6. Trabou sosial: organisashonnan nobo .................... 104 Resumiendo .............................................. 113 VI...”
4

“...vii VIII. DESPUES DI 30 DI MEI 1969: AWOR KIKO? (1975 ) 145 1. Pueblo deskonsert .................................. 145 2. Aktornan riba esenario poltiko ta kambia, e mes presentashon ta sigui................................ 146 3. Ekonomia buskando rutanan nobo ...................... 150 4. Religion: retroseso of purifikashon?................. 152 5. Enseansa ta sigui avans; mes falta di adaptashon... 154 6. Pueblo tin su organisashonnan, ma ainda tin falta di lider 156 OPSERVASHON FINAL 159 BIBLIOGRAFIA 161 SUMMARY 163...”
5

“... bisa: "ami ta skol di kunuku mi a bai i ni katisashi mi no por a sia drechi pasobra mester bai piki palu tur da pa kushin, awor atami tesorero di un Credit Union". Esaki ta demostr e loke nos kier indik, problema pa mobilidat sosial den pueblo pa falta di skol adeku. Asina e distansha den pueblo tambe ta keda asentu. "Proletariado" Un punto ku nos no por laga di mustra riba dje ta e loke a trese un divishon den pueblo humilde mes, okashon direktamente pa introdukshon di industria petrolero na Krsou i esei ta un grupo nobo ku nos kier yama "proletariado" den e sentido di e palabra mas bien peyorativo. Mintras ku prom ku refinera hende di kunuku i hende di stat ta biba mas o mnos na e mes nivel i tin mas o mnos e mes kultura i normanan sosial i moral, ora refinera kumins traha e ta trese un kambio radikal den manera di biba di gran kantidat di hende. E poblashon lokal ta bai sufr un kambio drstiko. Hopi di nos hendenan ta bira "peon" na Isla i ta traha den industria i mester aten nan mes...”
6

“...8 di Isla. E mentalidat ta kambia. No ta simplemente e hmber rudo, pero awor e bida mes ta bira diferente, sin ilushon, ku un par di sn wl, pero sin nada elev den dje kasi. E no ta su mes mas, ma parti di un mashin f un sistema. Asina por tin dos ruman, un ku a keda biba den kunuku, ku su kas, su dos kabritu i su pida tera wardando awaseru kai pa e por planta su mainshi i su bonchi ku pinda. Sin lus ni awa di pipa manera su ruman na Punda, pero e ta biba manera hende, a pesar di tur su fayonan e konos rspt i e sa ku tin un Dios. E otro ruman, a prd su mes, bib na Punda den un kas ku apnas por karga e Kas di tabla di "obreronan". nmber ei, sin mayor speransa e ta kasi mas un kos ku un hende. E ta bira hasta rebld mirando duresa di bida. Esaki ta e "proletario" ku nos kier men i e ta un figura nobo den nos pueblo. Refinera na prinsipio di funshonamentu....”
7

“... di parti di e masa pa asuntunan poltiko i un Koloniale Raad sin atenshon pa nesesidat sosial, ta bai haa chns, despues di algn aa, pa eleh representante di pueblo den un sistema kolonial ainda pero totalmente nobo. Na final di e temporada ak, esta na aa 1937 ta bai tee elekshon pa e prom "Staten" di loke ta Kolonia Curaao i sobr islanan. Ku lei di 1936 "Wet op de Staatsinrichting" di Krsou ta bini kambio fundamental, maske ta parsialmente. 3. Artesano i Komersiantenan chik ta bai kaba Prom ku petroleo drenta Krsou e yu di pueblo, prinsipalmente na "Punda", esta den stat, ta dedik su mes na fishi di diferente sorto. Poko piskamentu i trabou den kunuku. Falta di awaseru regular ta pone ku ta temporadanan so por planta na drechi. Posnan ta hopi pober generalmente i solo ta kima sin miserikrdia, sekando e tiki humedat ku tin. Konsekuensha ta miseria den kunuku. Na Punda nos ta mira mas aktividat produktivo. Karpint i ebanista, nos...”
8

“... aseptashon den sosiedat. Un kaptulo aparte ta meres e famossimo "Roomsch Katholieke Volks-bond", fundashon di Antoine Pijpers, un maestro di skol, bon katliko i ku un energa sin igual. Lesando e Antoine Pijpers, fundador di prom konsepto di statutonan, por R.K. Volksbond. ripar ku Pijpers tabatin ideanan meskos ku e klero di su tempu. Ta e mes ta direktor i presidente i nada no por sosed sin ku e ta di akuerdo. E mes paternalismo ta papia den e reglanan stipul. Siendo un organi-sashon di laiko i pa pueblo, tg nos ta ripar ku Vikario Apostliko tin masha kos di bisa den e organisashon ak. Mintras Pijpers ta na bida Volksbond ta sigui eksist, pareu e muri, apnas un aa despues di fundashon, tin peliger di desband. Pader Inocencio Verriet ta haa rdu, un mandato, pa duna un man. Fund na aa 1919, ya na 1921 Verriet ta traha statuto nobo pa Volksbond. Ounke ta un mehoria konsiderabel, e mes espritu klerikal i paternalista bo ta sinti den e statuto nobo. Volksbond kon ke sea ta bai bira un di e...”
9

“...22 toka, kanta i predik den e barionan pober i di klase media. E interes pa hasi benefisensia tabat'ei tur semper. Protes-tantnan tambe ta yuda hendenan den nesesidat i na un momentu dado na prinsipio di e siglo ak (1914) a lanta Sanatorium "Het Groene Kruis" riba ser'i Otrobanda. Damanan protestant tabatin na Hoogstraat e famoso edifisio konos komo "Kranshi" (kaminda despues credit unionnan a haa nan sede) propiedat di e organisashon ku nmber hopi indikativo "Eendracht maakt macht". Mas lat ora ku ya poblashon krese ta bini aserka Emmakerk na kaminda ku ta pasa rnt Schottegat. (Ta nt e tereno ku Mons. Verriet tabata dese pa lanta misa di Groot Kwartier, pero ku no por a ha e (e motibu te ainda no ta muchu kla). Mas lat atrobe ta bini e krki protestant di Mundu Nobo, un edifisio simptiko i hopi chiki. Mas despues Hernhutters (broedergemeente) di yu di Srnam tambe ta haa un misa na Mundu Nobo. Impakto direktamente den poblashon iglesia protestant nunka no tabatin. Loke si por nota...”
10

“...27 e obra di Volksbond, e ksito mas formidable di e organisashon di pueblo ak. Pa ABS St. Jozef no tin kuestion di igualdat di derecho, no tin kuestion di supsidio normal, ma tur aa di nobo ta pidi gobirnu un yudansa ku ta logra ku hopi difikultat. E skol a kumins sia muchanan fishi den kur di obispu tras di misa di Santa Ana i teora nan tabata duna den e edifisio ku a sirbi masha hopi mes pa desaroyo di nos pueblo (Conscientiesteeg 35). Despues e lug ak mes a pasa pa Ambachtschool di Volksbond, ora ku a traha un edifisio nobo na Groot Kwartier pa hende ku enfermedat mental i a muda Montekristu bieu ku tabata keda tras di Colon. E loke ku e skol di fishi a trese ta un kambio drstiko den e manera di sia fishi. Antes bo ta sia fishi na "wenkel" serka un bas. Awor tin teoria i prktika dun pa hende ku sea ta kapasit pa nan formashon, f tin eksperiensha hopi largu despues di a kaba nan skol tkniko. Industria tabata eksig hopi i no tabata basta ku bo a sia na "wenkel" pasobra bo ta keda e...”
11

“...: poko f basta paternalista. Ta un organisashon kultural, asistenshal i di lucha pa derecho di e pueblo humilde prinsipalmente katliko. Fund na 1919 e organisashon ta ha' ku gran difikultat, kisas pa motibu di paternalismo i idealismo eksager. Tg e idea bsiko ta di gran balor. Ora ku Pijpers bira malu i fayes apnas poko tempu despues di a funda Volksbond, tin hasta idea pa likid e grupo. Awor obispu Vuylsteke ta nombra pader Pedro Inocencio Verriet O.P. komo asesor di Volksbond. Mesora bida nobo i forsa nobo ta anim e grupo i Verriet ta buska varios hben e.o. e maestro John Horris Sprockel, pa yuda den organisashon: ta revis statuto hasi nan un poko mas demokrtiko, ta pone atenshon na trabou ku direktamente ta posibel manera "skol di anochi" pa hende ku no sa lesa ni skirbi, ta lanta un fondo di spar San Antonio, pa yuda otro den kaso di nesesidat manera enfrmedat etc. ta lanta un sosiedat di entiero ku ta duna masha bon resultado i ta parti dividendo hopi aa largu. Tambe for di aa 1921...”
12

“... pasahero. Pueblo a sakudi wl i un rebelin pa buska sierto rekonosementu a estay, pero obreronan sin formashon i hopi eksplot no por a "kapitalis" e movementu ak. Despues Felix Chakuto mes, ku a duna tantu speransa pa un movementu nobo, a eklips despues di a sali for di prizn i no kier a tende mes di e "hendenan ei ku no ta komprend nan mes balor i a lagu' na kaya". Volksbond tin hopi plan manera nos a mira kaba. E skolnan di anochi na kual varios trahad den haf ta turna parti i otro hendenan di fishi ta kumins ku un formashon mas slido. E korant La Union ta hasiendo un trabou magnfiko. Den poko tempu Volksbond ta bira algu importante den pueblo. Defensor di derechonan di poblashon humilde i propulsor di kultura religioso. Interesante tambe ta pa mira kon e tempu ak La Union ta ofres oportunidat na eskritornan na "papiamentu", lenga di e pueblo hopi desbaloris pa kolonialismo. Diferente novela i poesa ta apares den e korant ak ku semper a keda di Volksbond i no direktamente di Vikariato...”
13

“... muchu resultado. E idea di traha kas pa pueblo ta sigui krese te ku na prinsipio di aanan 30 nos ta mira e prom kareda di kas den kur di Santa Famia, loke awe yama Volksbondstraat i ta traha e prom st di vivienda desente pa pueblo. Mas lat lo sigui kas na Mundu Nobo i den Oranjestraat na Punda i tambe den Juan Domingo tras di santana protestant i mazn den Otrobanda. Tambe pa e trabou ak a akud na gobirnu i a logra haa asistensha, semper ku hopi dol di kabes. Ta ora ku gobirnu mes kumins traha kas na e parti pariba na Steenrijk, Volksbond ta laga trahamentu di kas para. (E terenonan na Steenrijk tabata propiedat di un hmber ku a sosten Volksbond masha tantu mes i ku a regal mons. Verriet tereno pa traha Misa i pastorie di Steenrijk, e dominikano famoso don Leopoldo Camarena q.e.p.d. Un di su petishonnan na obispu tabata pa dedik e misa na La Brgen di Altagracia, lokual a sosed tambe.) Interesante ta pa nota e difikultat pa lanta sindikalismo na Krsou. E bnt di trahad di haf San Telmo...”
14

“... influensha riba henter pueblo su manera di pensa tambe. Industria nobo ta kaba ku e trabou di fishi pa un gran parti i komersiantenan chik di af ta turna ofer di yu di pueblo. Pa gran parti ta e komersio dirig riba pueblo simpel. Iglesia katliko ta mira su forsa krese di un banda, ku posibilidat i interes prinsipalmente den siansa. Pero di otro banda e "paternalismo" ta pone sufri un prdida di grep riba gran parti di pueblo. Organisashonnan ya no ta solamente di klero i dirig pa nan, ma poko poko pueblo ta lanta for di soo i ta bai turna hopi kos ofer. Kulturalmente ainda religion katliko tin hopi ta hasi, no solamente den enseansa, kuido di enfrmo, ma tambe ku su trabou organisatorio di gruponan den pueblo, pero aki tambe kolonialismo ta hunga un papel hopi grandi. E paternalismo remarkable ta keda manifest te den organisashonnan obrero i manera lo result despues asta den organisashon poltiko. Pueblo lo mester bai vota pero hende por puntra su mes, manera hopi a hasi: e ta prepar? Un pueblo...”
15

“...37 II Krsou ta Bai Drenta Era di Demokrasia 1. Poblashon di Krsou : afirmashon di proletariado.- 2. Di kolonialismo pa demokrasia parsial 3. Rikunan nobo i ekonomia industrial. 4. Religion Katliko ta organis masa, ma paternalismo ta reina. 5. Enseansa popular. - 6. Organisashon sosial i kultural na gran kantidat. E periodo ku nos ta bai drenta awor ta di un par di aa numa. Hopi kambio prepar for di prinsipio di siglo ta bai turna lug. Ta tempu di transishon grandi ku influensha enorme. Blknan ta preparando pa lucha riba tereno poltiko i religioso, tambe lo kumins mira un indisio di un desaroyo sosial. Lstima no tin nada di ideologa ainda, ni di prinsipio, sino ta un "pragmatismo" ta reina, loke ta kumbin na e momentu presiso. Ta den e kondishonnan ak pueblo ta bai purba algu di demokrasia. 1. Poblashon di Korsou: Afirmashon di Proletariado Prom ku di dos gera mundial tin un kresementu di poblashon hopi grandi manera nos a mira kaba, pero awor e mesun tendensha ta sigui...”
16

“..., esta di Portugal mes. Den e temporada aki ta bini tambe basta hende muh di e islanan ingles pa bin traha trabou di kas . Ta lgiko ku rnt Karibe nan ta mira Krsou komo un paraso, refinera ta duna trabou i ta pone sn lora i tur hende kier bin purba nan suerte. Hasta den temporada di e krsis ekonmiko mundial di prinsipio di aanan binti pa trinta. Kompania Shell, na prinsipio C.P.M., despues C.P.I.M., ku kampa-mentunan, ta semper yen di hende. Den kondishon hopi bes infrahumano i miserabel (nos por a mira ainda den aanan kuarenta) portuguesnan den nan barak, kamanan riba otro, paa sushi kolog ta manda ol di sod bieu, pero no tin lei sosial ku ta regla e asuntu ak. Barionan nobo ta lanta manera Suffisant, Groot Kwartier, ku prinsipalmente estranhero, hende di "isla". Pero tambe na Buena Vista, Dein, Veeris, Wishi i Marchena, nos mes hendenan ta bin aglomer. Aki estranheronan ta biba meimei di nos hendenan i e barionan ta krese. Konsentrashon di poder kolonial: Forti ku kas di gobernador i...”
17

“...39 Ku oumento di poblashon i famianan hben mester di hopi skol. Un generashon nobo ta lantando di yu di Krsou. Den skol tur ta meskos, pero kaminda nan ta biba, tin diferensha grandi entre un grupo di mucha i otro grupo. Den stat i rnt di stat hendenan ta monton, den stat tin tur e komodi-datnan di lus elktriko i pronto pipa di awa, pero sin e trankilidat di un bida di kunuku. Outo ainda no ta dje tantu ei, pero ta oument dia pa dia, mandando nan huma den stat. Den e barionan kaminda obreronan di industria petrolero ta biba tin poko sn si, pero e kondishonnan di bida no ta optimal. Kas di tabla ku bleki klab paf pa konserv e palu, ku dak di zink, no ta e mih manera pa biba, sigur no si bo ke soseg despues di hopi ora di trabou pis. Tg den hopi kos e pueblo ta bai sinti su mes mas independiente. E mentalidat di sumishon ku tabata eksist den pueblo ta bai kambiando, tin algun sn, maske no ta hopi i bo por kumpra i hasi kantidat di kos ku ntes no tabata por. E rspt i reverensia pa e...”
18

“... grupo di komersiantenan nobo polako prinsipalmente ku ta kamna bende kos riba kaya. Tampoko e indionan ku nan pakus i e chinesnan ku nan restorant i labanderia ta un menasa ni un "igual" di e komersiante i bankeronan f e empleado haltu di gobirnu ku ta protestant. Ta despues di tempu numa hudiunan por asept un f otro ofisial di marina hulandes, pa drenta matrimonio ku un yu muh di nan famia. Den kunuku si nos hendenan ta sigui nan mes bida trankil manera semper. Ta e yu ku a muda bai biba na "Punda" i ku ta traha na "Isla ta esun ku ta kambia rpidamente. Ta den stat i rond di stat ta lanta un pueblo nobo. Kresementu numrikamente ta grandi, pero e kresementu f kambio di mentalidat ta hasta violento e ta bira un berdadero mentalidat di L.Fruytier, gobernador tempu di Urbina. Rafael Simon Urbina i Gustavo Machado, revolushonarionan benesolano ku a kohe Fdrt na 1929....”
19

“... eksaktamente tur kos ku Hulanda tin, aya tin R. K. Staatspartij i nos tambe un Partido Catlico Curasoleo. E situashon aki no por dura muchu i pronto mas lih di loke hende ta pensa lo bini un kambio drstiko. Transishon di kolonialismo pa demokrasia lo no ta fsil na Krsou, al kontrario. 3. Rikunan nobo ¡ ekonomia industrial Den e temporada ak nos ta bin topa ku un grupo di komersiante nobo, ku a turna over di nos mes hendenan den Kaya grandi di Otrobanda i ta estables nan mes tambe riba Dmpel. Ta e partishernan di ntes ku awor tin nan mes negoshi. E komersiantenan yu di pueblo ta bai entregando un pa un nan negoshi na e grupo ak i apnas ta keda algun. Te awe nos konos negoshinan La Bonanza di famia Capello i den Punda e negoshi di shon Toni Prince, djis pa nombra un par. Den Hanchi i Bientu ta eksisti durante masha hopi tempu te ltimonan aki La Moda de Paris di famia de Windt (apnas na prinsipio di aanan nobenta e negoshi a pasa den man di otro hende). Durante basta tempu tambe a keda eksisti...”
20

“...46 pa Venezuela. Tambe trfiko riba tera na Venezuela ta un problema pasobra no tin ainda karetera trasandina ku ta kore di Caracas pa Maracaibo i Mrida i San Cristbal te yega Ccuta na Colombia. Trfiko di hende ta turna lug ku bapor di K.N.S.M., prinsipalmente "El Libertador" i "Baralt", i tur ta pasa Krsou prom ku yega La Guayra. Puerto Cabello komo haf sigur ta bon pero poko aleh di Caracas i sin karetera drechi ainda. Influensha poltiko s e grupo di rikunan nobo no tin mes, ni ta interes den dje. Kompetensha nan ta duna na e negoshinan den Punda ta sigur i polako huntu ku algun hind (indionan di India) hasta ta pone ku, despues di tempu ku nan establesnan mes ta turna lokal di algun di e empresanan tradishonal ku tin di bai sera. E grupo di polako i hind tin pakus i e arabirnan tin prinsipalmente tienda di komestibel, meskos tambe algun chines. Ta te den delaster tempunan ak nos ta mira yu di arabir i polako bai studia i bini komo ekonomista, abogado i dkter. Den poltika si nos...”