| 1 |
 |
“...59
ku den pueblo nan ta papia di merikanonan ku ta bini Korsou, lug sin peliger direkto, pasobra esnan ku ta bini Korsou si lo no por bai frontera. Si esaki ta brdat ta difsil pa demostr, pero e idea ta reina i ta duna forsa na nos hendenan pa sinti nan mes porlomnos igual ku e "grandi i importantenan" ei.
Den "schutterij" ta forma un unidat di pueblo, di tur rango i eskala sosial nan ta bai bira "skter" i aki tur ta meskla ku otro. No tin diferensha porlomnos pa algun tempu.
Pobresa ta un kos ku a bira mnos konos den pueblo, a no ser riba e nivelnan mas abou, esta e tipo i gremionan asosial i margin kasi por bisa pa "naturalesa".
Parti di "Awasa" (Brionplein) i subida di Klipstraat durante gera.
Es ku apnas ke, por logra algu. Komo no tin chns pa trese mueble di af, hasta ebanistanan ta haa un oportunidat atrobe i sastrenan por bolbe kumins ku nan fishi, kosed, sapat etc. ta bolbe haa un bida. Awor no tin nodi di akud tantu mas na porta di pastori f konbentunan pa pida pan of un...”
|
|
| 2 |
 |
“...76
E masa di yu di Krsou ainda no ta prepar pa kambionan drstiko, mas fundamental, den sentido poltiko. E loke el a haa den su formashon ta asina superfisial, ku e no ta komprend e alkanse di kambionan, ku ta turnando lug. Ainda e ta keda sinta ku e sintimentu di "adorashon" pa e mes "shon blanku". Diskriminashon pa motibu di kol no solamente ta konsekuensha di kolonialismo, no solamente di e sistema implant pa Hulanda. Ni sikiera e manera di trese religion, ku mishoneronan kasi eksklusivamente hulandes, kompletamente segn manera di pensa di Hulanda. Dimes ta parse e tin e aktitut sumiso pa motibu di e loke a kushi, den su naturalesa. E apresio pa esun di kol mas kla ta un balor, ku e mes ta duna na algu sin realis ku ta un algu ku ta kontra dje mes.
Komo poltika a bira asina importante den pueblo, ora ku Partido Catliko Curasoleo prd elekshon na aa 1945 pueblo ta mira ku hasta lidernan religioso ta kumins prd kontrl riba e masa. Nos a mira ku no tabatin atenshon pa organis e grupo...”
|
|
| 3 |
 |
“...116
violento kontra opreshon kolonial), ta kos ku ta indik e sintimentu di pueblo, maske pueblo mes no ke violensha, ta un pueblo hopi pasfiko kasi pa naturalesa.
E rebelda den pueblo, ku ta demostr su mes den lucha poltiko o ora ta papia di poltika, no ta su mes manera di pensa ni di aktua, ta situashon ta pone ku e ta asept gritunan fofo asina. E ta kontra Iglesia i klero i tur loke kier mare, pero e ta sigu batis su yunan, mandanan skol katliko ant preferiblemente serka frater ku sur, risib sant'olio i e kier ta der den santana katliko, tera bindishon.
E mes no por karga responsabilidat, nunka e no a sia. Tur momentu e ta sinti ku no ta rekonos su kapasidatnan propio, ku e mes por. Ta otro lo mester hasi p'e. Den sentido sosial e no a haa nunka un oportunidat na drechi, nunka e por a karga responsabilidat sino den algn ke otro kos ku e mes ta lanta, den seternan, den deporte, den su mes gruponan musikal etc.
Pueblo ant no tin idea di su mes posibilidatnan.
Apnas algu ta pinta...”
|
|
| 4 |
 |
“...146
ta basha bai hospital St. Elisabeth pa kima hospital si nan lider mester muri. E lidernan di sindikato mes no sa kiko hasi. Kos a sali for di man.
Mintras Krsou su stat presioso ta kimando: Awas na kandela, subida di ser'i Klip na kandela, negoshinan kibr i kasi bash, ta bai kumins pensa kiko hasi.
Den un reunion ku lidernan di tur sindikato huntu ta trata e situashon. Mester saka Nita for di prizn, pasobra a ser' ora el a pidi gobernantenan bai kas.
Mester mira kon ta pone pueblo rason atrobe i laga destrukshon para. Ma ken por hasi nada dilanti di e kantidat di negoshi kibr i kasnan grandi kim?
E pueblo mes, su manis ta reuni pa mira kiko el a hasi. Hopi ta sakudi kabes, sin por komprend. 'Asina no", ta e komentario, pero ku esei mes nan ta indik ku "algu" mester a pasa. Ata aki e falta di formashon ku ta manifest su mes. Pueblo deskuid i oprim, maske kon pasfiko di naturalesa, si no atend debidamente ant ta revolushon por spera, na un manera destruktivo.
Hopi lug na nos...”
|
|
| 5 |
 |
“...159
Opservashon Final
Den su totalidat por bisa ku e kambionan ku a turna lug durante kasi un siglo na Krsou a saka e pueblo di un situashon di kasi miseria pa un bida, difsil hopi bia, pero ku speransa. Mas inisiativa i mas konvikshon personal di su propio balor i responsabilidat pa su futuro, por yega na pone Krsou kaminda tur hende ta dese: komo kontribuid na un mundu mih, kaminda tur yu di Dios ta gosa di loke Kreador a pone pa tur Su Yunan sin eksepshon.
1. Sekularisashon nan ta yama e manera di pensa i di biba, komo si fuera tur kos por sin un dimenshon mas ay (Dios). "Saeculum" ta nifik tambe "mundu", di ei sekularisashon ta nifik ku hende ta simplemente un parti di mundu i ta determin pa leinan ku ta regi naturalesa di mundu....”
|
|