| 1 |
 |
“...10
2. Poltika Kolonial
Poder na Krsou, meskos ta e kaso ku otro islanan hulandes, ta den man di Hulanda. Gobernador ta bini na nmber di La Reina i e tin su mtenarnan haltu, kasi tur hulandes. Hendenan di pueblo ku algu mas di konosementu i instrukshon por yega na klrk f algu mas. Tin yu di Krsou prinsipalmente desendiente di hulandesnan ku ta haa puestonan mas ay f porlomnos di famianan mas konos.
Konseho Kolonial (Koloniale Raad) ta den man di hende di sosiedat. Kier men ant ku ningn yu di pueblo simpel no ta turna parti. Esnan den Konseho Kolonial no tin muchu poder tampoko. Pero ta grita kontra Hulanda i eksig kada bes mas tantu, prinsipalmente si ta kumbin e grupo propio, ta kos ku bo ta tende henter ora. Sal direktamente na defensa di poblashon total di Krsou ta otro kos. Prinsipalmente den asuntu di igualdat den enseansa ta hopi bia un problema i Koloniale Raad ta kontra di supsidio pa skolnan priv.
Sierto nmber ta bini bk kontinuamente den Raad, manera Statius Muller...”
|
|
| 2 |
 |
“... por spera mas, ta basta. Tin algn morto di hendenan di kompania i un seora sint den su kas tambe ta haa tiru desvi di polis i ta fayes. E wlga ta plakia i ta bini un "compromis" i trahadnan no ta prd tur kos. Algn di e lidernan ta kai ser i Felix despues di algn dia ta entreg su mes i tur ta bai ser pa basta tempu. Ya trahadnan tabatin idea di lanta un "bnt" di trahad, pero sin eksperensha ni konosementu sufisiente nan no ta logra. Volksbond ku a intermedi i mester a wanta basta insulto pasobra e ta par na banda di e welguistanan ta lanta despues di wlga: un bnt pa trahad den haf, ku e nmber di "San Telmo" (1922), e prom sindikato di pueblo na Kolonia di Krsou. Sindikalismo ta hasi su entrada, algn aa despues ku industria moderno a estables na Krsou. Nota ku n ta den industria e wlga ta turna lug, ma den haf; meskos lo sosod despues di hopi aa ora ku bini kambio radikal den sistema sindikal di Antia.
E lucha den haf tabatin su importansha. Pero lstima ku mester bisa ku tabata un kos...”
|
|
| 3 |
 |
“... mas al dia i mas ekspand.
Na aa 1931 ta kumins definitivamente ku e prom skol di fishi na Antianan Hulandes. Ambachtschool Sint Jozef ta habri su porta den "kur di obispu" tras di Misa di Santa Ana i den e kas konos komo Conscientiesteeg 35 ta tee ls di teora. Ku esaki so kaba Volksbond ta keda komo un di e organisashonnan mas importante ku hamas tabatin na Krsou i a demostr un vishon di futuro ku poko bia nos a mira den e region di Karibe ak i sigur den kolonia hulandes. E skol di fishi a kumins chikitu, ku maestronan medio kapasit pero di masha bon konosementu prktiko. Ta haa hopi bia yudansa tambe di industria petrolero pa e parti di teora. Ku gobirnu mester bringa pa haa supsidio, djis pa keda na bida numa, pasobra interes pa e parti ak di enseansa ta masha poko.
Volksbond nunka a laga e idea di traha kas pa pueblo. Den La Union ta sali kantidat di potrt di kas na masha mal estado i kaminda hende tin ku biba. E lamento pa drecha kas, pa frsa doonan di kas manten nan lug, no ta duna...”
|
|
| 4 |
 |
“... elev e nivel di bida di tur su sosionan ku ta karga nmber netamente di pueblo manera Fraai, Lasten, Suriel, Mendes etc. Pero un problema grandi den e funshonamentu mes di e koperativa tabata falta di konosementu di prinsipionan koperativo i...”
|
|
| 5 |
 |
“...83
Ma e pueblo ku nunka a sia spar ni yuda su mes, ni muchu mnos kumins un empresa ku no ta un fishi, no sa drechi kiko hasi ku loke e tin. Asina ta ku e ta gasta bai. Negoshinan ta krese i e pueblo ta gasta kedando sin muchu reserva.
Mientrastantu den mundu kos ta kambia i Krsou ta keda ketu keriendo ku tur kos lo sigui drei manera e tabata ltimamente.
Turistanan, ku despues di guera ta kumins bini Krsou, no ta e mes tipo di ntes. Si promnan ay ta hende ku hopi entrada ta bini ku barkunan manera esnan di Grace Line (e bapor "Santa'nan) awor ta hende mas humilde ta bini, ta empleadonan ta kumins muf di un parti pa otro. Dimes ku e kantidat ta oument pero ta difsil pa nos bisa si empresa i negoshinan ta probech meskos. Di parti di Korsou tin un idea pa kumins ku trahamentu di hotl, pero e prinsipio riba Rif ku e fantasma di "Stuyvesanthotel" ku mester tabata di luho, no a yega mas aleu ku e fundeshi ku tabata senk riba rif. Falta di vishon f di konosementu of di tur dos? Otro hende...”
|
|
| 6 |
 |
“... proporshon) i e konosementu di bida di kas asina tambe a baha. Atministrashon di sakramentu i katisashi na skol ta e kosnan mas importante.
Holterman kier trese un kambio. Hendenan mester bira mas responsabel, nan mester tin mas formashon. Asina e ta bini ku idea pa kumins na Krsou tambe i despues na e otro islanan ku e movementu nobo ku ta lantando den mundu esta "Kursiyo di Kristiandat", kursonan krtiku di dos dia, masha intensivo ku ta uni konosementu di religion ku prktikanan serio i adapt na sirkunstanshanan di bida, dirig na mes tempu riba un solidarismo i responsabilidat pa komunidat. Esaki ta algu ku por bai duna sierto resultado ta sigur.
Personalmente mons. Holterman tabata interes den ideanan nobo ku ta present. E ta stimul tur inisiativa nobo, e ta sosten trabounan hasi den
Mons. J. M. Holterman....”
|
|
| 7 |
 |
“... Cristian".5
Idea di J.O.C. ta pa hbennan forma nan nkleo, ku ta uni hbennan tur den un "servisio, un skol i un apostolado" pa logra adelanto i formashon kompleto di e grupo bandon ak. Hbennan (obrero sigur) no sa tin muchu di bisa, ni den sindikatonan, ni den organisashonnan, ni ningn kaminda pa motibu di nan edat, hopi bia pa falta di formashon i pi pa un total falta di rekonosementu. J.O.C. di Krsou ta krese den poko tempu i ta ofres loke nunka hben obreronan no tabatin, ademas nan ta organis tur sorto di kos pa otro hbennan di mnos rekurso i den barionan ta tee e famoso "friendship-day" tin bia pa mas ku 500 mucha di den bario. Nan formashon ta kamna pareu ku aktividatnan i nan konosementu di Sagrada Skritura, na un manera prktiko ta duna un formashon ku poko bia hende ta haa. Mes resultado ku tabatin na Blgika i otro paisnan Latino Amerikano, nos ta mira na Krsou tambe. Diferente di e hbennan ak despues di tempu lo bira lider den poltika i tur sorto di empresa.
Den e siguiente dies...”
|
|
| 8 |
 |
“... skirbi un artkulo den e revista di ambtenarenbond, mustrando riba e peliger ku Credit Union ta enser pa sindikatonan, basando su mes riba e palabra "union" ku na Merka nan ta usa pa (labour)-union, ku ta un sindikato. Falta esaki di konosementu, f ta "his master's voice" nos mester mira den un akshon asina. Sr. Jules Rojer, propagador di credit union ta kontest'e debidamente i e asuntu ta keda einan. Pero e ta indikativo.
Otro detaye di e loke ta pasa den e tempu ak ta e kaso di relashonamentu ku movemento internashonal di cooperativanan di kredito. Sr. P. Armstrong, miembro di sindikato di petroleronan, ingles di Islariba (Dominica?) a konos durante un fakansi na su isla natal e movemento di credit union. E kier a kumins den su grupo, pero no tabatin muchu interes. E ta skirbi e organisashon internashonal CUNA, na Madison, Wisconsin i nan ta bise ku sr. Aston Bailey, nan representante pa Caribe lo bini Krsou. CUNA a avis credit unionnan mes tambe ku Bailey ta bini. Ora Bailey yega, un...”
|
|
| 9 |
 |
“...121
tradishonal ta pasando den un krisis formal, maske den nan manera di aktua no por nota muchu kos. Pa desgrasia di e pueblo esaki tabata berdat. No tin guia, no tin vishon, no tin konosementu ni kompendementu di loke ta bibando den pueblo.
Huntu ku un situashon ekonmiko ku kada dia ta birando mas difsil, algu mester bai pasa.
3. Ekonomia, problema insuperabel
Isla di Krsou, ku su pobresa normal, sin nada den supsuela, sin mineral, sin mas ku poko fosfato, sin awaseru, ku poko tera frtil, na
kantidat limit, ku un solo ku ta kima tur loke ke purba nase den sekura, ku su bientu karg di kalor den dia i su aire fresku anochi, konstante, ku nunka kier laga di purba duna nos un tiki alivio, e isla ak no tabatin nada di of res na ekonomia mundial sino un haf natural famoso, su solo i tiki playa pa esnan di tera mas friu por disfrut. Su hendenan, di bon natur, humilde i simpel a mira ku ta e haf, ku solo, ku bientu so a ked.
Algn ta probech di e haf tur ku tin. Hulandesnan a haa e...”
|
|
| 10 |
 |
“....
Doktrina di Evangelio no ta un programa ni di poltika, ni di ekonomia, ma s tin idea pa ilustr un kaminda sigur si e ta bon aplik i adapt na bida real.
Religion lo mester bira un idea "enkam" es desir e mester bira karni i wesu di un pueblo den tur su hasi. Pa esei mester tin un "tradukshon" di evangelio den bida real, mester konos e konteksto histriko di pueblo i mester biba ku bista habr pa loke ta turna lug. I ta presisamente aki den nos lidernan a faya. No a rekonos e kambionan ku ta na bista di tur ku kier mira. E idea di kier dirig i domin a sigui eksist. E pueblo mes no ta haa oportunidat pa hasi pa su mes, karga responsabilidat e mes.
Pa ilustr e loke ta faltando nos kier refer na un kmbersashon di dos lider di credit union tratando e problemanan di Iglesia: di unda e difikultatnan aki ta bini? Un di nan masha bon katliko, bon si i ku konosementu di su religion ta bisa: ta falta di formashon sosial den nos pueblo, un kos ku nos no a haa den katisashi". E otro, un hben ku for di...”
|
|
| 11 |
 |
“... super. Ku obispu Holterman, ku ta rekonos outonomia di pueblo i ta mustra riba e nesesidat di turna futuro den bo mes man, tin un alivio pa pueblo, awor muchu mas posibilidat pa hende aktua pa su mes.
Ku un kresementu den ekumenismo, ku ta fasilit interkambio den diferente religion kristian ku ntes no tabata soport otro, awor tin hasta selebrashonnan huntu. Saserdote ta predik den krki i dominan den misa. Matrimonio miksto no ta problema asina grandi mas. Konsilio di Vatikano a sanshon loke tabata biba i krese den pueblo i a duna direkshon. Pueblo ta sinti su mes mas liber, pero ta keda e aoransa pa loke tabata ntes. Hopi no ta komprend e kambionan ku ta turnando lug den Iglesia. Esei un ku un sekularisashon 1 ku ta turna lug rnt mundu, nos ta haa nos ku un problema basta grandi. Pueblo no tin sufisiente konosementu di loke ta pasando, matrimonio ta prd balor, sks ku ntes tabata un tab formal, awor ta kos...”
|
|