| 1 |
 |
“... mas al dia i mas ekspand.
Na aa 1931 ta kumins definitivamente ku e prom skol di fishi na Antianan Hulandes. Ambachtschool Sint Jozef ta habri su porta den "kur di obispu" tras di Misa di Santa Ana i den e kas konos komo Conscientiesteeg 35 ta tee ls di teora. Ku esaki so kaba Volksbond ta keda komo un di e organisashonnan mas importante ku hamas tabatin na Krsou i a demostr un vishon di futuro ku poko bia nos a mira den e region di Karibe ak i sigur den kolonia hulandes. E skol di fishi a kumins chikitu, ku maestronan medio kapasit pero di masha bon konosementu prktiko. Ta haa hopi bia yudansa tambe di industria petrolero pa e parti di teora. Ku gobirnu mester bringa pa haa supsidio, djis pa keda na bida numa, pasobra interes pa e parti ak di enseansa ta masha poko.
Volksbond nunka a laga e idea di traha kas pa pueblo. Den La Union ta sali kantidat di potrt di kas na masha mal estado i kaminda hende tin ku biba. E lamento pa drecha kas, pa frsa doonan di kas manten nan lug, no ta duna...”
|
|
| 2 |
 |
“...67
no a pensa mes ku esaki por tabata importante. Produkshon di kosnan bsiko, ku lo mester a duna un forma di adelanto i progreso, tg no ta tuma lug na gran eskala, ni muchu mnos definitivamente. Aki nos ta kere tabata un di e fayonan pasobra Europa i otro lugnan ku ta suministr nos ku loke tin mester no por a sigiui manera ntes, nos gobirnu i tur otro ku mester a sia i anim i motiv nos pueblo pa produs no a hasi tampoko. E mentalidat di konsumismo asina a krese muchu mas ku e temporada despues di establese-mentu di refinera di petroli.
Agrikultura no tin muchu interes di pueblo. Chinesnan i portuguesnan ta planta i nos ta konsumi. Den industria i den komersio bo ta gana mas i mas lih i ku trabou hopi bes mnos pis.
Huntu ku refinera "dk" ta probech i ta ofres basta trabou i ku bon entrada.
Nada di tur e bonansanan ak lo no keda pa despues, pa tempu di berans. Ni gobirnu no a mira kiko por hasi i e falta di vishon ta bai venga su mes den futuro no muchu leu ora ku refinera kumins...”
|
|
| 3 |
 |
“...95
di gobirnu sentral, bo por prd, pasobra ta koalishon di islanan ta loke ta konta na nivel di gobernashon sentral". Esaki mes ta pone ku hende no ta komprend nada di e situashon. Pa sierto kos bo mester di gobirnu insular, pa otro kos gobirnu sentral.
Un kos s e pueblo ta bai saka bentaha for di dje i esei ta e bekanan ku ta bai kai na kantidat, pero lo bini bk riba esaki, ku pa nos pueblo a result masha importante mes.
No por bisa ku tabatin muchu kambio den nos poblashon mes. Estranheronan ku a drenta na kantidat for di final di aanan binti i ku a oument enormemente den aanan trinta no ta bini asina tantu mas. E kresementu awor ta bini prinsipalmente djaden. Kantidat di straero a drenta matrimonio ku yu di Krsou. Esnan tambe, ku a bini kas kaba, ta estables nan mes definitivamente. Muchanan ta yena skol i nos ta haa un sorto di yu di Krsou nobo, yu di meskla di poblashon outktono i otronan ku a bini djaf. (Meskos ta sosed p.e. na e pais bisia Venezuela despues di guera i hopi...”
|
|