Your search within this document for 'asuntu' resulted in 45 matching pages.
 
1

“... haa eskritor, na basta gran kantidat, na nos mes idioma. E falta di apresio nos lo bin mira tambe di unda, enparte porlomnos, e ta bini. Apesar di tur integrashon komo "yu di Krsou" nos por ripar un enorme divishon den pueblo segn kol manera a keda anot mas ariba. E ekspreshon manera: kasa ku hende kol mas kla ku bo pasobra "asina bo ta drecha rasa" ta masha komun den pueblo. I esaki den tur gremio i e asuntu ta bai asina leu ku hasta den religion nos ta haa tambe e separashon mas o menos segn kol. Ora ku kompania di petroleo estables i ta bai kumins refin petroleo na gran eskala, nos ta haa grupo basta grandi, si nos kompar ku poblashon total, di "makamba" esta hulandes ku ta bin traha komo "plter" (na hulandes: plaatwerkers). Ta nan ta traha tanki na Isla pa warda petroleo. Nan ta biba plam den stat na diferente penshon, pasobra ta pa poko tempu numa nan ta bini. Ta hende rudo, bebed di yenfer, sin nan famia ni nada, riba nan mes, dos tres den kamber i fin di siman i djadumingu asina...”
2

“...10 2. Poltika Kolonial Poder na Krsou, meskos ta e kaso ku otro islanan hulandes, ta den man di Hulanda. Gobernador ta bini na nmber di La Reina i e tin su mtenarnan haltu, kasi tur hulandes. Hendenan di pueblo ku algu mas di konosementu i instrukshon por yega na klrk f algu mas. Tin yu di Krsou prinsipalmente desendiente di hulandesnan ku ta haa puestonan mas ay f porlomnos di famianan mas konos. Konseho Kolonial (Koloniale Raad) ta den man di hende di sosiedat. Kier men ant ku ningn yu di pueblo simpel no ta turna parti. Esnan den Konseho Kolonial no tin muchu poder tampoko. Pero ta grita kontra Hulanda i eksig kada bes mas tantu, prinsipalmente si ta kumbin e grupo propio, ta kos ku bo ta tende henter ora. Sal direktamente na defensa di poblashon total di Krsou ta otro kos. Prinsipalmente den asuntu di igualdat den enseansa ta hopi bia un problema i Koloniale Raad ta kontra di supsidio pa skolnan priv. Sierto nmber ta bini bk kontinuamente den Raad, manera Statius Muller...”
3

“... periodo di gobernador Brantjes (gobernador di 1921 pa 1928) instrukshon ta un di e problemanan grandi te ora logra rekonosementu di skol partikular (lesa katliko). Por ta ku resentimentu di parti di e "Shonnan" di ntes ku a mira nan katibu bira "hende ku derecho" ta loke a pone e poltika kolonial bira anti-katliko na Krsou? Mas bien miedu pa no prd e posishon privilegi? Otro punto ku lo tabata interesante pa hasi investigashon mas profundo riba dje. Di tur manera ta bon kla ku mishon katliko na Krsou a buska pa yuda e pueblo progres kontra di e poltika kolonial i ku lei di e mes gobirnu kolonial den man. Koloniale Raad, maske ku poder hopi redus, komo ta un papel di konsehero nan tin, ta eksig kada bes mas konsiderashon. Interes ta pa logra redus gastunan di gobirnu mas tantu posibel i hasta tin un tendensha pa buska sierto "independensha" den asuntu di plaka ku mester bini di Hulanda. Na aa 1924 pa di prom bia entrada di kolonia ta pasa gastunan. Den un ambiente asina, ku falta di nteres...”
4

“... ku tur kos pa konstrukshon di kas, "Koperativa (Cooperatieve Vereniging en Nijverheid)" konos komo "wenkel di pader". Ya pa aa 1937, ora ku prom elekshon poltiko turna lug, e pueblo no tin nada di bisa kasi den asuntu di produkshon ekonmiko i su forsa a kaba. Algu di mueble nan ta traha ainda den pueblo i algn otro fishi ta sigui eksist hibando un bida hopi difsil pa kompet ku kos di af. Komersio di pueblo den Otrobanda ta pasa pa man di estranhero, ku a bin estables na Krsou i bira parti di pueblo. Tg tin un kos ku pueblo ta haa i sigui haa ku lo por yud' bai dilanti i esei ta su enseansa, su skolnan. Pero lo e mester prepar su mes awor na un manera pa turna parti na ekonomia di "sirbishi", un forma ku te awor e no a praktik muchu. 4. Religion un yudansa pa pueblo? Den pueblo di Krsou Iglesia Katliko semper tabatin un influensha hopi grandi. No den asuntunan di gobirnu, ma mas bien den e pueblo mes. Despues di spanan ku di mes tabata interes pa e pueblo bira katliko a bini...”
5

“...18 tres pida krki, ku ta drif riba zeta dushi den un glas i ta sende e mecha.). Koperativa a krese hopi mes, te ku nan a habri diferente filial manera den Kaya Grandi di Punda, na Julianaplein, den kur di Santa Famia na Otrobanda i despues tambe na porta di Isla. Tabata e organisashon di pader v.d. Pavert O.P., kende a lanta "Koperativa", organisashon ku a yuda diferente famia progres na un manera definitivo, maske e forma di e organisashon tabata leu for di loke nos konos komo "koperativa". E koperativa ak ku tabatin nmber so di koperativa i tabatin p.e. den nan statuto ku e "asesor spiritual" tin veto den tur asuntu, esaki ta mustra ku no a konsider e pueblo ainda kapas pa atend su mes asuntu. E paternalismo klerikal ta klarsimo den e organisashon ak. Mester rekonos ku apesar ku ta nmber di koperativa so e institushon ak tabatin el a hasi mash hopi mes pa elevashon di sierto famia den pueblo manera: Lasten, Fraai, Mendes, Suriel etc. Tur e famianan ak despues a bin logra un...”
6

“... i propagashon di doktrina di Iglesia i di derechonan di pueblo. Ta e korant ku hasta a publik tradukshon di ensklikanan sosial i direktivanan di Roma den asuntu sosial manera Rerum Novarum. Pa hbennan i muchanan di skol tin tur sorto di organisashon religioso manera Kongregashi di la Birgen, Kruzada Eukarstiko i korant pa hbennan manera "Hou en Trouw", redakt pa frateman di Tilburg, na hulandes i na Thomascollege tabatin otro revista di frateman bon konos ku ta "Engelbewaarder". Riba tereno kultural sigur Iglesia tabata hopi aktivo. Ademas di e korant i revistanan i otro tipo di organisashon, nos a konos na fin di aanan 20 e Teatro Brion, den "kur di obispu", m.o.m. kaminda awe tin e edifisio ku tabata kapl di suman di Martinusgesticht. Esaki obra di pader Koenen O.P., ku a interes pa buska fondo i realis e obra ak, ku a yuda hendenan pa ekspres nan mes den obranan teatral, tee reunion grandi etc. etc. Lucha pa Papiamentu Riba e trabou kultural sosial religioso nos lo bini bk...”
7

“... Rosendaal. Di frateman di Tilburg no por bisa meskos, apnas tabatin dos: un Sprockel di Krsou i un Croes di Aruba i ningn di dos no tabata frater ku ta tee skol. Kisas e motibu di falta di trabou vokashonal ta pasobra un 40% di nos poblashon i hasta mas tabata yu ilegtimo (yu no-kas) na prinsipio di e siglo ak, di otro banda tabatin sur si i ku a sali di e mesun famianan. E problema grandi ta ku hbennan no ta identifik nan mes fsilmente ku e "hulandes mishonero", sigur no e mucha hmber. Tg entre 1930 pa 1940 tabatin varios hben ku interes pa bira saserdote. Ora ku Kruisvaardernan di St. Jan, konos na Krsou komo Broedernan di Brakapoti, kumins traha, den poko tempu nan ta logra ku varios hben ku interes ta djin e instituto sekular ak, pero pa motibunan partikular e grupo no ta logra estables su mes manera e otro kongregashonnan religioso. Un kos mester nota den henter e asuntu di religion katliko i esei ta e "karakter netamente europeo, hulandes", di nos edukashon religioso....”
8

“... chik, di Protestant, nos por bisa ku nan ta keda hopi aisl for di e pueblo simpel. E baluarte den Fort Amsterdam, ya kaba ta duna e iglesia ak un posishon hopi elev. Nos a remark kaba, den asuntu di nmbernan, un distanshamentu hopi grandi i ta komprendibel. Turnando na kuenta e posishon di mayor parti di protestantnan, den nan gran mayoria e famianan desendiente di kolonisadornan hulandes i otro hulandesnan ku a bin estables na Korsou i ta traha den gobirnu f na skol di gobirnu i algn empresa, no por tabata otro. Ora ku refinera kumins, ta trese kantidat di makamba pa bin traha.Hopi di nan ku ta di un nivel di trahad manual i e yunan di Srnam ku ta estables na Krsou tambe ta protestant, pero nan si tin sierto relashon ku pueblo.Den aanan binti ora ku e grupo keda ampli ku hendenan di Isla-riba i dje islanan ingles, e kontakto ta krese entre gruponan di diferente reli-gion, awor tin protestant reform, anglikano, metodista i kisas algn otro denominashon mas. Den aanan binti pa trinta a...”
9

“... desaroyo di skolnan, e parti di edukashon. Sistema eskolar ta bas kompletamente riba e sistema Hulandes ku lei di enseansa ku konos igualdat di derecho i supsidio di gobirnu pa tur ku ke lanta skol. Mishon katliko a hasi esfuerso pa lanta skol tur kaminda. Semper interes pa edukashon tabat'ei. Ora ku na mediado di siglo pas i ku binida di sman di Rosendaal i despues frateman a turna asuntu di sia mucha ofer, a kumins un lucha pa logra e mes derechonan ku Hulanda ta konsed. Koloniale Raad naturalmente no kier a tende, pero ku lei den man no por a hasi muchu kontra di un supsidio ku poko poko a bira realidat. Komo ku kasi no tin mucha ku no ta katliko, e gran mayoria di skol tabata den man di Iglesia Katliko, gui pa e diferente kongregashonnan. Skol di frater, e famoso St. Thomascollege, tabata konsider tur semper e mih skol di Krsou. Kasi tur mucha tabata bai skol di un f otro manera, hopi tabata falta naturalmente pa motibu di e pobresa ku ta laga mucha sin sapatu, ni sikiera alpargata of...”
10

“...31 Kareda di kas den Volksbondstraat. formalis despues ku e bira obispu i yega Krsou. Mesora su prt'i wowo, su Volksbond, ta bolbe kobra forsa i den poko tempu nos ta mira otro sindikatonan lanta: Don Bosco (1934) pa maestro/anan di skol, ounke ku esaki no ta refleh muchu e espiritu kombativo di sindikalismo. Pa e shofur di bus i taksi ta lanta "San Cristbal", pa trahad den tienda i pakus e famoso "SCEOM" (sociedat catlico pa empleadonan di ofisina i mostrador). E sindikato aki pa trahad di pakus, tienda i ofisina a keda funda na 1934. E tempunan ay pakus i tienda tabata keda habri for di mainta masha tempran te anochi hopi lat. No tin djasabra ni djadumingu liber. Te nueb'or di anochi por a pasa kumpra kos den tienda i pakus. Pa e trabou ku e sindikato aki SCEOM a hasi i nan reklamonan, ta logra ku djadumingu ta bira dia liber i no tin asuntu di keda habri te anochi lat mas. Un prinsipio di legislashon sosial masha importante en kuanto oranan di trabou ta kumins asina. E rapport...”
11

“...32 ta keda para un banda, pero e hben kurasoleo, intelektual di apnas 29 aa di edat, ku ansha pa kumins un trabou poltiko ta djin i ta keda despues dester na Islariba pa algn tempu. Asina Mr. Dr. Moiss Frumencio Da Costa Gmez ta hasi su entrada den nos historia, no ku, ma banda di Iglesia. Den akshon poltiko s e ta forma parti i ta un di e fundadornan di Partido Katliko Kurasoleo. Otro asuntu interesante pa menshon ta e diskushon den korant entre "un shofr" i dr. C. de la Try Ellis. E lucha intelektual ak por sierto tabata basta fuerte i ora ku dr. de la Try reklam ku e "shofr" no por ta un shofr ma hende ku kier skonde su nmber, ta result ku ta pader Reginald Dellaert O.P., e pader ku a sigui trabou di pader Verriet den Volksbond i mas tantu i prinsipalmente komo redaktor di La Union. Pader Dellaert despues di un fakansi na Hulanda ta keda nombr pa bai traha na Zuid Afrika, presisamente kaminda tin "apartheid". Esaki ta un momentu importante tambe kaminda ta kumins un kiebro entre...”
12

“..., esta di Portugal mes. Den e temporada aki ta bini tambe basta hende muh di e islanan ingles pa bin traha trabou di kas . Ta lgiko ku rnt Karibe nan ta mira Krsou komo un paraso, refinera ta duna trabou i ta pone sn lora i tur hende kier bin purba nan suerte. Hasta den temporada di e krsis ekonmiko mundial di prinsipio di aanan binti pa trinta. Kompania Shell, na prinsipio C.P.M., despues C.P.I.M., ku kampa-mentunan, ta semper yen di hende. Den kondishon hopi bes infrahumano i miserabel (nos por a mira ainda den aanan kuarenta) portuguesnan den nan barak, kamanan riba otro, paa sushi kolog ta manda ol di sod bieu, pero no tin lei sosial ku ta regla e asuntu ak. Barionan nobo ta lanta manera Suffisant, Groot Kwartier, ku prinsipalmente estranhero, hende di "isla". Pero tambe na Buena Vista, Dein, Veeris, Wishi i Marchena, nos mes hendenan ta bin aglomer. Aki estranheronan ta biba meimei di nos hendenan i e barionan ta krese. Konsentrashon di poder kolonial: Forti ku kas di gobernador i...”
13

“... por a skohe apnas dos tersera parti di miembronan di staten. Kualke hende lo hasi pa e loke nos ta yama "drenta era di demokrasia", pero sikiera awor maske ta un par di hende por tin algu di bisa den asuntu di personanan ku lo maneh nan lug i nan bida. Asina nos por komprend tambe ku Iglesia a kumins mesora ku forma su grupo di hende ku lo a prepar pa elekshon. Obispu di e tempu ei, e famoso mons. Petrus Inocentius Verriet, a yama algun bon katliko pa present su plan: dr. Moiss Frumensio da Costa Gmez, e gran lder poltiko di Krsou, algun persona mas di R.K. Volksbond: e.o. John Horris Sprockel, Jos Maria Kroon, Constan Casiano i tambe algun katliko konos ku no tabata direktamente lig ku Volksbond manera Jacques Ellis, Elias A. Rmer, W.F.G. Mensing i algun persona mas. Nos sa ku Elias Rmer a puntra...”
14

“..., di tur sorto di asistensha pa katlikonan i esei Iglesia ta bai entam na gran eskala. Skolnan prinsipalmente ta oument na gran kantidat. Porshento di katlikonan si ta baha, pero ainda e ta konside-rabel. Otro religionnan ta oument. Ma e aktividatnan di Iglesia Katliko no ta krese solamente den asuntu di deboshon i skol, pero muchu mas importante den e tempu ak ta e kresementu di aktividat di Iglesia fuera di skol i misa, ma mas den komunidat mes. No ku esei no tabata eksisti, nos konos e famoso Thomaskring pa hbennan adulto ku ta kaba St. Thomascollege. Nos konos tambe St. Vincentiusharmonie i klup di bala di Skrpn (Scherpenheuvel) i un di e prom klupnan di futbol fund pa frater August: Jong Holland. Tambe ta eksisti ainda R.K. Volksbond i Wenkel di Pader (cooperativa). Pero ta bini un stankamentu den e dos gruponan delaster menshon. Mester di otro tipo di organisashon i un figura manera mons. Verriet ta komprend...”
15

“... lanta un Central di Organisashonnan obrero, riba su mes i los for di Volksbond, un Sentral Obrero pues riba su mes. Asina a yega Krsou mr. Stephanus van der Meer, mand pa K.A.B. (Katholieke Arbeiders Bond). E persona ak no a keda muchu tempu i despues di masha poko mes ta bolbe Hulanda, pa djis asina bini bk, ku sierto rabia kontra klero. Tabata motibunan personal ku a pone ku mishon no kier a manten e. Apnas ta sufisiente mustra aki ku el a bolbe ku sierto renkor i despues esei ta bai tin su influensha atrobe riba bida di nos pueblo. E idea di un sentral obrero ta keda na aros i koko i ta sigur ku miembronan di Volksbond, maske nan tabata mar na klero no tabata muchu kontentu ku e idea. Nan lo a prd un bon parti di nan trabou. Maske tin hopi otro tereno manera asuntu di trahamentu di kas ku por a tee nan hopi okup. Ma semper kosnan humano ke f no ke ta influensh desaroyo pa un gran parti. Ta sigur ku den e gruponan eksistente tin nesesidat di lidernan pa e trabou sindikal, pero ningn...”
16

“...58 1. Kambio di mentalidat den pueblo Kontakto ku pueblo di Korsou a haa ku tur e imigrantenan ya pa varios aa, huntu ku e trupanan di sld ku ta baha riba Krsou durante di dos gera mundial, mester bai produsi un kambio den pueblo. Pone aserka e posibilidat pa haa tur fasilidat material pa bida di hende, e situashon aki ta pone pueblo lubid e tempu di miseria di apnas un binti aa prom. E pueblo ta bai sinti su mes balor mas tantu i kria un manera di pensa mas liber, mas outnomo. Tuma solamente e asuntu di awa. Komo awaseru no ta kai regular-mente, tin tempu di sekura teribel, hendenan tabatin nan "renbak", tambe garoshi di awa ta pasa bende awa di yobe pa hende por bebe. Gobirnu tin atenshon pa dam-nan den kunuku etc. Ora ku na fin di aanan binti nos haa "awa di pipa" ya no tin mester di garoshi di awa, ni di renbak. Konstrukshon di kas ta kambia, hendenan ta sinti nan mes mas liber. Den aanan trinta ya kos ta totalmente kambi. Asuntu di kos friu, ku mester a warda den "eis-boks...”
17

“... katliko kasi por bisa fantiko, ta un figura hopi outokrtiko. Hopi di e argumentunan di Statius Muller kontra "burokrasia" ta mas bien kontra gobernador, porlomnos esei ta nos opinion. Partido Demokrtiko ta haa otro asuntu pa lanta fuertemente kontra dje i esei ta e kaso di ontslag di dr. de Regt, pa sierto aktitutnan konsider kontra gobirnu. Ta bini despues otro asuntu ku ta demobilisashon di skuternan. Maske pueblo tabata gosa su skuternan den parada i ora haa notisia ku den mondi £¡r p Kastee¡ nan ta lastra mih ku kualke otro grupo, tg ningn hende no ta pro skteri. Militarismo no ta kos pa yu di Krsou. Staten ant ta kontra pa sigui vota plaka pa "defensa". Tur e puntonan ariba menshon ta keda ampliamente diskut den e korant, ku ta e arma mas poderoso di partido Demokrat. Un otro publikashon "Lorito Real" ku e figura sentral di "Azijn Banana" edit pa sr. Pachi van Kampen, ta hunga ku e sintimentunan mas baho por bisa di pueblo. No abiertamente ma enkubr i apnas indikando ta trese...”
18

“...82 determin ki banda nan sosten. Na Hulanda K.V.P. ainda ta hopi mar na Iglesia Katliko, mintras ku na Krsou Partido Nashonal a haa un rechaso kompleto di obispu Zeppenfeldt. E asuntu ta hopi bru enkuanto ideologa, f mas bien pa falta di ideologa. Mas bien tur kos ta drei rnt di personanan ku ta guia pueblo. "Doctoor" manera tabata yama Gomez ta un figura i "Papi kar'e apel" (Efrain Jonckheer) ta e kontrinkantenan prinsipal. K.V.P. ku a nase chik lo keda chik tambe i maske nan por ta hopi violento e lucha ta mas bien dirig kontra Gomez i su partido ku kontra Partido Democraat. Unda e pueblo mes ta keda? Kiko e pensa? Pa un banda ta fsil sigui persona i no tantu un ideologa ku tg ningn hende no konos. Si studia e programa di e partidonan bon, ant hende no ta kaba di komprend pakiko mester tabatin tantu desperdisio di energa, pasobra tur ta boga pa e mes un kosnan. Pero manera hopi bia ta sosed ta e PERSONA ta konta i no e loke e ta buska. Akshon sindikal poltiko Si tin un kos ku...”
19

“... ku ta enfrent otro bisando ku ami ta "katliko" i abo ta "nashonal", ekspres den sentido poltiko por ta dos kos diferente, pero den sentido religioso ta simplemente un disparati, ku pueblo no ta komprend. Asina ant Iglesia ta kumins prd sierto influensha riba pueblo den asuntu di bida pbliko. Tur loke ta benefisensia ta sigui, maske na un manera diferente. Wit Gele Kruis ta hasiendo un trabou fenomenal, meskos ku hospital, ku ta krese na un manera inkreibel. Skol di fishi St. Jozef ta haa rekonosementu i nos hbennan ta mustra algu mas di interes pa e ramo ak. Tambe ta bai kumins ku skol sekundario, mirando ksito ku Peter Stuyvesant di gobirnu tin. Volksbond mes ta deka hopi ku morto di Verriet i ku e lucha poltiko ku ta kome den su miembronan, ademas e ta keda manera frus den su manera di atend asuntunan di pueblo sin rekonos e kambionan ku ta turnando lug. E otro religionnan, tur ta haa un oportunidat, proselitismo tin algu di ksito, prinsipalmente ku e sktanan ku ta kumins aktua den...”
20

“... "Maria Immaculata Liceum". Di Ambachtschool St. Jozef nos mester bisa ku ta e prom skol ku a kumins ku e vak "maatschappijleer". Buskando un manera pa interes adapt nos enseansa di religion, hasi mas algu "vivensial" a disid tempu di direktor van Geelen, pa trese un kambio i duna den delaster aa na lug di ls di religion sin mas, un introdukshon den ideanan sosial. Esaki no a bai sin diskushon fuerte ku direktor di skol i hasta obispu Zeppenfeldt a kai den e asuntu, pero maatschappijleer a keda. No muchu tempu despues Maria Immaculata a kumins ku maatschappijleer tambe i awe ta tur skol mes tin e vak importante ak. E gran mayoria di hben ta sigui manera ntes ku nan formashon na...”