| 1 |
 |
“...vi
IV. ANTIA TA HAA OUTONOMIA (1950-1955) 75
1. Pueblo deskontrol mester di un profeta ................ 75
2. Kuadro poltiko totalmente nobo......................... 78
3. Desaroyo ekonmiko sin vishon........................... 82
4. Religion no tin nada mas pa ofres bida pbliko?........ 83
5. Edukashon ta preparashon pa kambio...................... 84
6. Trabou sosial sin adaptashon na realidat histriko ..... 87
Resumiendo .............................................. 91
V. KORSOU BOU DI STATUUT:
PORFIN OUTONOMIA (1955-1960) 93
1. Un pueblo ku ta prd kara ............................. 93
2. Poder poltiko bk den man di esnan ku a dirig kolonia ... 95
3. Ekonomia sin futuro? ................................... 99
4. Religion f poltika?................................... 101
5. Instrukshon pa un posibel futuro........................ 103
6. Trabou sosial: organisashonnan nobo .................... 104
Resumiendo .............................................. 113
VI. EPOKA DI KAMBIO (1960...”
|
|
| 2 |
 |
“...di sardinchi, ku nos ta part ku otro" manera un di nan a konta nos" (Sr. Fuhrmann, hmber grandi den negoshi di prenda i oloshi). Ku sobrekama riba skouru nan ta pasa den kaya bende nan produkto, pero nan ta spar i poko poko ta turna ofer basta di e poko negoshinan di pueblo pa despues bira gran komersiante. E grupo ak tambe ta keda kompletamente aisl riba nan mes. Nan ta logra despues drenta e sitionan di komersio chik manera Kaya Grandi na Otrobanda i riba Dmpel na Punda.
Un poblashon ant totalmente desintegr i un poblashon hopi redus ta trese kun konsekuenshanan grave pa nos Krsou.
Idioma propio: PAPIAMENTU
Maske kon part e hendenan ta, pasobra e grado di rekonosementu sosial ta depend di nan kol i tambe enparte porlomnos di nan religion, tg den otro aspekto pueblo ta demostr un unidat basta grandi manera nos a indik. Lenga papiamentu ta yuda hopi den esei. Por nota ku na skol katliko, ku ta e gran mayoria, maske algu di diferensha di kol ta kos ku ta tee kuenta kun, hopi bia ta e aspekto...”
|
|
| 3 |
 |
“...haa ta kore den e mes poblashon varios divishon: segn desendensha (kol), segn posishon sosial i ekonmiko (empleo, fishi, entrada) ma tambe segn kultura (desendiente di hulandes kolonisador, di kunuku f di proletariado). I di mes divishon segn nashonalidat esta ingles di Islariba, portugus, polako, arabir, venezolano, colombiano tc. E kontaktonan mas estrecho ta entre e yu di Krsou mes, sea hende simpel di stat f kunuku, sea kunukero f proletario.
Pueblo di Krsou den apnas un 35 aa a kambia totalmente nos por bisa. E lucha di bida moderno ta bai domina. No ta e pueblo simpel i pasifiko, yen di pasenshi i ku ta wanta tur kos, sin muchu sn ni chns, ni komodidat di bida, ma tin awor un gran parti ku tin di bringa pa su eksistensha i pa manten su mes. Tin tambe e otro grupo grandi ku ta probech di tur oportunidat i bo ta haa ku komersio ta krese i bankonan ta bai dilanti, meskos tambe ta lanta un grupo di mtenar i un klase media di empleadonan ku ta ofisinista.
Isla despues di apnas algn aa...”
|
|
| 4 |
 |
“...kada bes mas konsiderashon. Interes ta pa logra redus gastunan di gobirnu mas tantu posibel i hasta tin un tendensha pa buska sierto "independensha" den asuntu di plaka ku mester bini di Hulanda. Na aa 1924 pa di prom bia entrada di kolonia ta pasa gastunan. Den un ambiente asina, ku falta di nteres di parti di e masa pa asuntunan poltiko i un Koloniale Raad sin atenshon pa nesesidat sosial, ta bai haa chns, despues di algn aa, pa eleh representante di pueblo den un sistema kolonial ainda pero totalmente nobo.
Na final di e temporada ak, esta na aa 1937 ta bai tee elekshon pa e prom "Staten" di loke ta Kolonia Curaao i sobr islanan. Ku lei di 1936 "Wet op de Staatsinrichting" di Krsou ta bini kambio fundamental, maske ta parsialmente.
3. Artesano i Komersiantenan chik ta bai kaba
Prom ku petroleo drenta Krsou e yu di pueblo, prinsipalmente na "Punda", esta den stat, ta dedik su mes na fishi di diferente sorto. Poko piskamentu i trabou den kunuku. Falta di awaseru regular ta pone ku ta temporadanan...”
|
|
| 5 |
 |
“...20
totalmente. "E ta stroba desaroyo di nos muchanan ku no ta logra asina un nivel sufisientemente haltu den enseansa". E lucha ta bai por alto te ku ta yega na un desishon salomniko: na Thomascollege katisashi lo ta na hulandes i na Vincentiusschool lo ta na papiamentu. Frater Herman a bandon nos isla. Skol di suman ta sigui e mes sistema: na skol di pomada, St. Anaschool ta papiamentu i na Martinusgesticht ta hulandes. E solushon tabata un solushon mas prktiko ku di prinsipio.
Hasta durante misa di mucha na "katedral" (Sta. Ana) misa di djasabra ta na papiamentu i djadumingu na hulandes. Asina historia kolonial ta demostr su mes hasta den seno di Iglesia, na skol i hasta den misa. Hulandes ta parse mas importante, sea pa prinsipio f pa nesesidat prktiko. E influensha den pueblo ta keda igual, e pueblo ta sinti komo si fuera tur loke ta di "madre patria" ta e niko kos ku ta bal i semper ta mih. Den e kaso ak klero ta sali mas o mnos vensedor, maske den nan mes tambe tin hopi rasgo di ...”
|
|
| 6 |
 |
“...ta un pueblo pasfiko, pober den su gran mayoria. Kunukero i artesanonan ta hasi tur nan posibel. Prinsipalmente hende di fishi ta haa hopi bon nmber. E gremio mas haltu ta komersiante, bankero i otronan den gobirnu.
Pueblo ta part estrktamente segn situashon finansiero i di kol. E mes un lia di divishon ta kore segn religion: pober i simpel ta katliko, riku i di sierto posishon ta protestant i hudiu, maske naturalmente tin algun eksepshon.
Ku yegada di industria petrolero situashon ta kambia totalmente. E masa ta keda un parti su mes, ku mes idiosinkrasia i mes sistema di biba i e otro ta atkir un mentalidat i sistema di biba ku nos a yama "proletario". E delaster grupo aki ta keda refors enormemente pa e kambionan dor di imigrantenan i nan sistema di biba, un gran kantidat ta hende di kol, obrero industrial i di diferente religion. Esei tin su influensha riba henter pueblo su manera di pensa tambe.
Industria nobo ta kaba ku e trabou di fishi pa un gran parti i komersiantenan chik di af ta...”
|
|
| 7 |
 |
“...tantu i kria un manera di pensa mas liber, mas outnomo.
Tuma solamente e asuntu di awa. Komo awaseru no ta kai regular-mente, tin tempu di sekura teribel, hendenan tabatin nan "renbak", tambe garoshi di awa ta pasa bende awa di yobe pa hende por bebe. Gobirnu tin atenshon pa dam-nan den kunuku etc. Ora ku na fin di aanan binti nos haa "awa di pipa" ya no tin mester di garoshi di awa, ni di renbak. Konstrukshon di kas ta kambia, hendenan ta sinti nan mes mas liber. Den aanan trinta ya kos ta totalmente kambi. Asuntu di kos friu, ku mester a warda den "eis-boks" a bai for di moda, ta "frigidaire" ta manda i alimento mes ta bira hopi mas vari, no ta wors seku i mrtadl i ham hereb so ta kome, tin hopi mas kos di kome ku pan ku bo ta warda den friu. Esaki ta djis pa mustra kambionan radikal ku ta tuma lug den pueblo den apnas un par di aa pero kos ta bai aseler muchu mas awor.
Ora ku alemannan drenta Hulanda i la Reina mester hui bai London, pueblo ta haa un shk, e shok di nan bida. Prom tur...”
|
|
| 8 |
 |
“...75
IV
Antia ta haa Outonomia
1,- Pueblo deskontrol mester di un profeta. 2,- Kuadro poltiko totalmente nobo. 3,- Desaroyo ekonmiko sin uishon. 4,- Religion no tin nada mas pa ofres bida pbliko? 5,- Edukashon ta preparashon pa kambio. 6.- Trabou sosial sin adaptashon na realidat histriko.
1. Pueblo deskontrol mester di un profeta
Pueblo di Krsou den e siglo ak, den un par di dkada nos por bisa, a kambia por kompleto. Nunka e pueblo tabatin idea ku e ta bal nada, ni sikiera den su mes bista.
Ora ku lucha poltiko duna pueblo un oportunidat pa demostr ku e t'ei, ku e mes por disid diferente kos pa su mes, ant ta bai result un korementu tras di algun persona, segn sintimentunan di momentu.
E situashon di sumishon na loke ta "poder", tantu gubernamental (tempu di ful kolonialismo), komo religioso ("shon pastor"), ekonmiko ("shon grandi"), sosial-rasial ("Shon blanku") ta sigui reina. Esaki ta sosed prinsipalmente ku yu di Krsou di kunuku i otronan mas humilde di barionan bieu di stat.
E grupo...”
|
|
| 9 |
 |
“...den La Union a sali tradukshon di e prom ensklika sosial di papa Leon XIII "Rerum Novarum". Pero no por bisa ku tabatin un formashon adeku, ni muchu mnos kontinu.
Generalmente pueblo ta haa oportunidat di yuda den algun kos ku "klero" of "religiosonan" ta hasi, pero e desishonnan mes ta keda den man di otro hende. Responsabilidat mes pueblo no tin nodi di karga. Un programa ant dirig riba formashon di lider ta deskonos totalmente. Esaki mes a pone ku mas bien ta un figura proftiko mester a lanta pa kumins enkamin, move e pueblo den sirto direkshon.
2. Kuadro poltiko totalmente nobo
Despues di 1945, ora ku Partido Democraat gana elekshon ta surgi un malkontentu formal den filanan di Partido Catlico Curasoleo.
Den e temporada ak, tin un Ronde Tafel Conferentie pa disid tokante outonomia pa nos islanan. Gomez ta bai Hulanda pa represent islanan di Karibe hulandes i ta boga pa su ideal di semper: outonomia. Inkomprendibel ta e aktitut di sierto lidernan di su mes partido, ku den persona di sr...”
|
|
| 10 |
 |
“...nos pareser tabatin mas komprenshon pa e situashon i ta trese e idea dilanti pa djin komo grupo e partido di Gomez. Naturalmente Gomez ta mustra ku nan por djin wl, pero komo persona i no komo grupo. Infiltrashon di grupo naturalmente por bira peligroso pa e partido. E idea ak ant no ta haa akohida i tampoko e dirigentenan di Partido Katliko (nobo) no ta mira nada eiden.
Ta bon pa apunt aki ku partido Katliko di Pueblo (KVP) no tin nada di aber ku Partido Catlico Curasoleo di ntes. Ta algu totalmente riba su mes i kompletamente nobo, ounke te awe ainda tin hopi hende ta konfund e dos
St. John Morris Sprockel, hmber hustu i honesto, maestro di skol, presidente di R.K. Volksbond....”
|
|
| 11 |
 |
“...trahadnan den haf. Despues lo sigui Demokratnan ku ta buska naturalmente nan hendenan den e obreronan den industria i esakinan prinsipalmente den trahadnan di Isla i Nieuwpoort (mina di fsfat). Sindikatonan di Volksbond, ku ya no tin e forsa di ntes mas ta kai komo vktima di Partido Nashonal, maske no tabata direktamente e idea di likidnan, ma mas bien di buska votado den trahadnan. Interes di sindikatonan ta para bira p' un gran parti un interes poltiko mas ku sosial, ounke no ta deskart esaki totalmente. Otro problema ant pa nos pueblo desifr.
3. Desaroyo ekonmiko sin vishon
Krsou den tempu di guera i mesora despues tabata landa i drif riba zeta. No ta import awor pa mira kiko e Refinera di Shell tabata nifik pa ekonomia mundial ni pa nos gobirnu. Loke ta import nos ta pa mira kiko e ta trese pa e pueblo mes direktamente. Gobirnu sigur ta probech di e entradanan ku tin di parti di refinamentu di petroli i negoshinan ku ta krese. Tg no tin muchu atenshon pa un trabou di desaroyo ekonmiko. Tampoko...”
|
|
| 12 |
 |
“...otro interes ku no ta un ganashi personal rpido.
4. Religion of poltika?
Enkuanto religiosidat di nos pueblo. Ningn hende por bisa ku el a bira mnos, pero si mester rekonos ku e ta bira un problema grandi.
Despues di e debakle di akshon di obispu kontra di Gomez i Partido Nashonal, Iglesia ta bira un kos totalmente politis. Segn obispu Zeppenfeldt, Partido Katliko ta kuestion di bida f morto pa Iglesia Katliko. Na momentu ku na Hulanda obispunan publik e desdichado "Mandement" na Krsou klero ta tuma esaki komo dgma di Iglesia. Tur saserdote ta haa e dokumento ak pa studia i pa gran mayoria ta e ltimo palabra.
Pueblo mes ni konos Mandement, ni ta interes pa konos, e ta keda un kos totalmente deskonos, hasta tin saserdote ku no ta interes mes pa lesa e dokumento ak.3
Den e tempu ak, ta bini algun saserdote hben di Hulanda. Ta hendenan ku a pasa den guera, a mira kambionan grandi na Hulanda mes. Despues ku un saserdote antiano a hasi estudio poko mas avans, di mes ta bai kumins manda Antia saserdote...”
|
|
| 13 |
 |
“..."berd" (N.V.P.) ma di kolo imakulado blanku kompleto.
Nan ta komprend i kier buska mas kontakto.
Wilson "Papa" Godett. Hubert "Bb" Rojer.
Den pur ta organis un reunion ku e dos personanan ak den kur di Tarcisiusclub banda di misa di Santa Famia i ta disid ku por bini ku un sindikato nobo, ku lo por ofres un solushon. Nan ta firma hasta un protokl di solushon.
Mesora ta yama algun dirigente mas di credit union Santa Ana, ku ta ansioso pa mira kiko ta bai pasa i nan ta funda e prom bont kristian totalmente independiente di partidonan poltiko i di Iglesia.
Situashon ta hopi krtiko i e bont nobo ta haa rekonosementu ofisial den korto tempu. Ciro Kroon, ku ta ministro na e momentu ei, ta ofres su kolaborashon pa logra e rekonosementu den apnas dos siman di tempu. Ora ku kere ku por present awor un solushon, ta dal atrobe den e bareranan poltiko tg. Kompanianan, ku tin nan interes i kontakto ku N.V.P., (fuera di K.N.S.M., ku si kier mira un solushon di ki sorto ku ta) no ta muchu di akuerdo i di...”
|
|
| 14 |
 |
“...di e partido poltiko, ku ta enemigu mortal di e partido ku obispu Zeppenfeldt tabata defend tur ku tin, e grupo a logra aseptashon den e movementu internashonal kristian di sindikatonan I.C.V. (Internationaal Christelijk Vakverbond) kantidat di afiliado tabatin sigur, pero ki forsa eksaktamente e grupo ak tabatin no ta masha kla. Nos a mira lider R. Tschumie hasi tur su esfuerso, pero ningn hende sa ki rumbo e kier kohe. Un homber bondadoso, ku hopi brio i sigur hopi bon intenshon, pero bend totalmente na partido. Ningn garanta no tabatin ku e sindikatonan ak lo por a logra hopi kos.
Den obreronan ku ta lantando nan sindikato, manera den aviashon (N.A.B.L.P .= Ned. Antilliaanse Bond voor Luchtvaart Personeel) i hospital C.B.V. (Christelijke Bond voor Verpleegkundigen) no tin muchu nimo pa djin e sentral di Casa Sindikal (muchu poltiko) ademas ta e gremio mas "proletario", obreronan poko rudo. Kisas pa motibu di prinsipio, di tur manera nan ta djin mas bien e grupo "kristian" es desir C.C...”
|
|
| 15 |
 |
“...nan pais. Mayora ta afili na e organisashon "Don Bosco", pero no por papia di lucha di reivindikashon di derechonan, maestronan ta konsider meskos ku amtenar, sin derecho di wlga, mas bien ta dedik atenshon na asuntunan di skol. Komo tal Don Bosco nunka tabatin un impakto riba komunidat. Mester bisa tambe ku kantidat grandi di maestro ainda ta hulandes i nan ta bini pa algn aa i no ta logra integr den komunidat kompletamente. Antiyanisashon i e ambiente ku ta reina lo pone e situashon kambia totalmente.
Ta lanta varios otro sindikato di maestro pa skol di gobirnu i pa skol di fishi. Dosentenan den instrukshon sekundario tambe ta bini ku nan mes organisashon. Un berdadero maremagnum di sindikato den enseansa, ku no ta duna ningn sorto di efektividat na trabounan nesesario. Dimes un situashon asina no por sigui muchu tempu mas i pronto lo present un aserkamentu i lo yega na un sindikato niko den enseansa. Prome V.L.C. (Vereniging van...”
|
|
| 16 |
 |
“...korto tempu e grupo ta afili na A.V.V.C. pa despues bolbe para riba nan mes pia atrobe, ls for di tur federashon.
Ku esaki a trata di ekspon, nesesariamente poko largu i ku poko mas detaye, e situashon di sindikatonan di Krsou, ku sigur sigur tabata hopi aktivo den kurso di aanan sesenta, pero ku ta konos e diferensha grandi denter di federashonnan, no tantu ideolgiko, pero mas bien nos ta pensa ku ta konseku-ensha di e algu ku ta keda den algn grupo di sintimentunan poltiko, ku tg no a kaba totalmente ainda den prinsipalmente gruponan di Casa Sindical.
Sigur sigur e atenshon ta bai mas bien na situashon laboral i no tantu na poltika, tin kuestion di manten un posishon di poder i di kontrol riba gruponan obrero, pero no por bisa ku ta simplemente pa motibu poltiko....”
|
|
| 17 |
 |
“...bisa, ku engeneral nos skolnan ta sigui e desaroyo di nos pueblo ni ta adapt na mentalidat di nos hendenan, ku ta distinto di hulandesnan. Tur kos ta parse dirig riba un pais desaroy. No ta foment sentido di solidaridat den pueblo, no tin e atenshon pa formashon sosial. Tur kos ta bai na kon por sigur un entrada pa maan, ta kompetensha ta manda i no sistema di kooperashon ku otro pa huntu yega na algu. Un enseansa liberal pues, ku ta kria hende egoista, individualista, par riba su mes pero totalmente los for di tur otro. Ta sigur ku lo mester bini un adaptashon total na e loke ta di pueblo mes, kuminsando ku sia su idioma, ku ta parti masha importante di su mes bida, di su personalidat.
6. Lucha sindikal: euforia i peliger di poder sin kontrol
Pueblo trahad, ku semper ta keda tras, ta bai eksig awor rekonosementu. Mester bai tee kuenta ku esun ku direktamente ta produs f ta duna su sirbishi na pueblo. Ku su organisashonnan sindikal, maske kon dbil i kon desun nan ta, e oportunidat pa logra...”
|
|
| 18 |
 |
“...145
VIII
Despues di 30 di Mei 1969:
Awor Kiko?
1,- Pueblo deskonsert. 2,- Aktornan riba esenario poltiko ta kambia, e mes presentashon ta sigui. 3,-Ekonomia buskando rutanan nobo.
4,- Religion: retroseso f purifikashon? 5.- Enseansa ta sigui avans, mes falta di adaptashon. 6,- Pueblo tin su organisashonnan, ma ainda tin falta
di lider.
1. Pueblo deskonsert
Esnan ku durante e revuelta di 30 di mei a pone tinu na loke tabata pasando, por a nota ku enbrdat pueblo a prd kabes. E tabata totalmente deskonsert, deskontrol. E nesesidat grave i e inseguridat, ku tur kaminda hende tabata sinti, a pone ku kantidat a sali riba kaya. Mintras ku obreronan, desempleadonan, hopi di nan kompletamente fuma, tabata kibra negoshinan i sende kandela, e hendenan di mnos rekurso tabata drenta kohe loke tin nan dilanti. Kosnan di uso i kosnan ku sigur e personanan ei no tin uso pa nan. Un anarkia kompleto tabata reina. Den destrukshon, ningn hende ta para mira kiko tin di hasi, tur ta aktua sin pensa. Tabata imposibel...”
|
|
| 19 |
 |
“...156
6. Pueblo tin su organisashonnan, ma ainda tin falta di lider
Di tur e organisashonnan ku pueblo a konos den e siglo ak, esun ku a desaroy den poko tempu i bira esunnan di mas importante sin duda ta sindikatonan.
Inisiativa tabata den man di Iglesia, despues di un oumento konsiderabel, kambionan den bida di hendenan di Krsou a pone ku nan a pasa engran parte den man di partidonan poltiko. Despues atrobe ta bini gruponan totalmente riba nan mes te por fin trinta di mei ta hasi sindikalismo un movementu outntiko di pueblo trahad kompletamente liber.
Maske kon divid nan ta e kambionan efektu a result benefisioso pa desaroyo di pueblo, aseptashon di gremio di obrero komo un forsa ku mester konta ku ne. Ma kos no tabata dje fsil ei manera e ta pinta.
Tabata nesesario un kolaborashon di tur grupo di obrero pa sali di e revolushon anrkiko ku a turna lug. No tabatin union berdadero, mas bien un kooperashon di momentu. Plannan pa futuro no tabatin di ningn sorto. No por a yega na diskut na drechi...”
|
|