| 1 |
 |
“...nashonalidat (un 50 asina), di rasa, di status sosial i ekonmiko i di masha poko reflekshon krtiko di su mes. Un bida ku ta asept tur kos manera e ta bini, sin problema, sin buska di kon ni nada. Asina ta i no tin pakiko diskut ni buska problema.
Mas fasilidat, pasobra ta un isla chik di un par di kilometer kuadr, poko hende relativamente, un pueblo ser den su mes i brdadero isla pa su estado geogrfiko, pa su idioma propio i pa su falta di kontakto ntimo ku mundu eksterior, kontakto ekonmiko si tin hopi ku henter mundu. Un haf magnfiko ku hopi hende ta envidia, ta pone nos den kontakto ku mundu henter i nos hendenan tin fasilidat pa komunik na diferente idioma, pero no ta pasa djei. Kumpra bende, hasi sn. Pero drenta alma di nos pueblo, ta muchu mas difsil pa no bisa imposibel. Tg e pueblo su mente ta hopi habr i e ta djin fsil ora e sali for di Korsou drenta mundu grandi. Na kas si ta diferente. E idioma di nos ku ta asina fsil ta un muestra di e loke nos manera ta: fsil pa sia, pero difsil...”
|
|
| 2 |
 |
“...e ta meres.
Ya ta tempu kaba mi tabatin intenshon di publik un idea rpido pero sirkunstanshanan partikular no a prmit sino te awor ak.
Na aa 1962 a sali publik den Vrij Nederland un entrevista, ku a pronostik susesonan ku lo bini. Tur hende a hari, sin kier a kere, ni mira. Na aa 1964 un profesor di Universidat di Ro Piedras na Puerto Rico den su estudio di situashon poltiko den Caribe a pega riba estudio di Korsou i for di e loke nos ta propon aki el a deklar di a kumins komprend algu di Korsou.
Ta parse ku pa studia nos, bo mester ta djaden. Ma poko ta tribi di ekspon nan ideanan pa no trapa riba pia di otro ni ofend otro. E idea ak a stroba desaroyo di un krtika propio sano i konstruktivo i ta eksig un kambio radikal si nos kier progresa i konta.
Esaki ta un relato of estudio rpido pa yuda nos bira mas krtiko di nos mes. Pa duna studiosonan oportunidat kisas pa kritik e estudio ak, rechas' si ta nesesario i bini despues ku un berdadero estudio deten di loke nos ta ekspon. Nos kier kontribu...”
|
|
| 3 |
 |
“...iii
ofres aki, pero ku nos lo ke indik djis asina.
E manera ku nos kier hasi e rekorido ak lo ta mustrando kon diferente aspekto di nos bida ta influensh otro riba diferente tereno i nos lo turna konstelashon di nos poblashon mes, e situashon poltiko, ekonmiko i religioso, situashon di nos enseansa i kultura i por ltimo un parti importante ta nos organisashonnan sosial ku ta algu di e pueblo mes, di su mes akshonnan.
Algn otro persona lo mester bini ku un estudio di sikologia di nos pueblo, pa studia e struktura sosial kompleto lokual sigur lo yuda pa komprend e loke nos ta i loke a pasa, muchu mas mih, esei ta keda nos grandi.
Ta di spera ku esaki lo duna hende un idea di loke nos ke purba hasi. No ta muchu kos, pero di tur manera e idea ta pa lanta diskushon serio den nos hendenan pa konos nos mes mih, nos historia i loke nos a hasi ku e loke Dios a duna nos ak, un Korsou chik ma dushi, ku por bira grandi i ku nos ak por hasi grandi si nos ke ta mas humilde i mnos ser den nos manera di...”
|
|
| 4 |
 |
“...vii
VIII. DESPUES DI 30 DI MEI 1969: AWOR KIKO? (1975 ) 145
1. Pueblo deskonsert .................................. 145
2. Aktornan riba esenario poltiko ta kambia, e mes
presentashon ta sigui................................ 146
3. Ekonomia buskando rutanan nobo ...................... 150
4. Religion: retroseso of purifikashon?................. 152
5. Enseansa ta sigui avans; mes falta di adaptashon... 154
6. Pueblo tin su organisashonnan, ma ainda tin falta di lider 156
OPSERVASHON FINAL 159
BIBLIOGRAFIA 161
SUMMARY 163...”
|
|
| 5 |
 |
“...lombra.
Entrada di Baha di Sta. Ana ku brg bieu i part di Forti na Punda.
E grupo ak ta kasi den su totalidat desendiente di katibu tres di Afrika i meskl ku sanger di hende kol kla, yu di e "shonnan" hopi bia. Apnas nos ta topa banda di Wacao hende di pueblo kol skur pero ku fakshonnan netamente indjan. Di unda eseinan ta? Meskla kisas di katibunan ku algn indjan ku a keda tg despues ku a saka tur sobr manda kosta di Venezuela i otro parti di Karibe?
Di tur manera e pueblo, un dies mil den stat i riba dies mil den kunuku, ta biba den situashon deplorabel. Nan no tin ni un entrada di mil florin pa aa...”
|
|
| 6 |
 |
“...Interesante ta aki pa nos mustra riba un integrashon ku tin di sierto moda den nos pueblo. Tur, sea blanku f di kol, ta sintinan mes "Yu di Krsou". Un seal di esei ta uso di e lenga papiamentu. Kasi tur ta usa papiamentu tur kaminda pa komunik ku otro. Tin papiamentu di Hudiu ku ta un papiamentu ku hopi palabra propio i ekspreshon di e grupo mes. Otro manera desendiente di hulandesnan ku a keda ku algu di e loke nan ta konsider gloria di ta "kolonisador" ta usa na kas e lenga hulandes pero tambe papiamentu. Pueblo simpel ta papia su mes idioma tur kaminda, pero na momentunan solm, manera kualke selebrashon e ta blter pa spa. Masha hopi spich nos a tende na mucha na idioma spa. Pa bida kultural esaki tabatin su konsekuensha hopi grandi i pueblo tin manera poko apresio pa e loke ta mas di dje ku kualke otro kos. Ku kresementu di e apresio pa loke ta propio lo bai krese apresio pa papiamentu te ku nos ta bin haa eskritor, na basta gran kantidat, na nos mes idioma. E falta di apresio nos lo bin...”
|
|
| 7 |
 |
“...ku poblashon total di aa 1900 pa 1935, den apnas 35 aa ta krese ku 25.463 m.o.m. ku ta un porsentahe masha haltu mes. Poblashon ta bira kasi dbel esta un kresementu di 84.88 %. Algu eksepshonal sigur. Ant den su mayora ta un kresementu no djaden ma djaf, esta dor di imigrashon.
Di 1925 pa 1935 nos ta ripar un oumento di 18.000 hende i kasi tur a bini djaf. Esaki sigur tabatin un influensha riba nos poblashon i no solamente den kantidat di hende, ni ta un influensha den sentido ekonmiko so, ma kulturalmente i pa nos manera di pensa i di biba, esaki ta importante. Lo mester realis un estudio deten riba e kresementu ak i su konsekuenshanan.
Verwey: Rapport betreffende sociale toestanden in Curaao, deel 1 (no tin deel 2. datonan parsialmente ta di Verwey)...”
|
|
| 8 |
 |
“...Ku sobrekama riba skouru nan ta pasa den kaya bende nan produkto, pero nan ta spar i poko poko ta turna ofer basta di e poko negoshinan di pueblo pa despues bira gran komersiante. E grupo ak tambe ta keda kompletamente aisl riba nan mes. Nan ta logra despues drenta e sitionan di komersio chik manera Kaya Grandi na Otrobanda i riba Dmpel na Punda.
Un poblashon ant totalmente desintegr i un poblashon hopi redus ta trese kun konsekuenshanan grave pa nos Krsou.
Idioma propio: PAPIAMENTU
Maske kon part e hendenan ta, pasobra e grado di rekonosementu sosial ta depend di nan kol i tambe enparte porlomnos di nan religion, tg den otro aspekto pueblo ta demostr un unidat basta grandi manera nos a indik. Lenga papiamentu ta yuda hopi den esei. Por nota ku na skol katliko, ku ta e gran mayoria, maske algu di diferensha di kol ta kos ku ta tee kuenta kun, hopi bia ta e aspekto finansiero ta trese distanshamentu: skol di plaka i skol di pomada.
Mintras ku den kultura di nos pueblo idioma ta faktor di...”
|
|
| 9 |
 |
“...poko mas ta manda su yu skol katliko di "plaka" i e instrukshon ta algu mas avans ku skol "di pomada". Lstima ku mester bisa ku skolnan di kunuku si ta keda poko atras i ta skol di pomada so tin i e chns den bida pa e hendenan ak ta hopi redus generalmente.
Nos kier mustra aki riba ekspreshon di un shfur di bus, tesorero di su Credit Union ku a bisa: "ami ta skol di kunuku mi a bai i ni katisashi mi no por a sia drechi pasobra mester bai piki palu tur da pa kushin, awor atami tesorero di un Credit Union". Esaki ta demostr e loke nos kier indik, problema pa mobilidat sosial den pueblo pa falta di skol adeku. Asina e distansha den pueblo tambe ta keda asentu.
"Proletariado"
Un punto ku nos no por laga di mustra riba dje ta e loke a trese un divishon den pueblo humilde mes, okashon direktamente pa introdukshon di industria petrolero na Krsou i esei ta un grupo nobo ku nos kier yama "proletariado" den e sentido di e palabra mas bien peyorativo.
Mintras ku prom ku refinera hende di kunuku i hende...”
|
|
| 10 |
 |
“...kontra Hulanda i eksig kada bes mas tantu, prinsipalmente si ta kumbin e grupo propio, ta kos ku bo ta tende henter ora. Sal direktamente na defensa di poblashon total di Krsou ta otro kos. Prinsipalmente den asuntu di igualdat den enseansa ta hopi bia un problema i Koloniale Raad ta kontra di supsidio pa skolnan priv.
Sierto nmber ta bini bk kontinuamente den Raad, manera Statius Muller, Lansberg, Schotborgh, Winkel, Beaujon, Haseth, Sutherland, etc. Poko ta e nmber di hudiu ku mas bien ta keda riba tereno di komersio i despues banko.
Mester bisa si, ku miembronan no ta gana plaka pa nan trabou. Ta den nan tempu liber nan ta hasi trabou "legislativo" i esei ta turna apnas un par di ora pa luna.
Otro islanan hulandes kontrario na Korsou, tin nan mes elekshon di un "Politieraad" (konseho polisial) ku tin di asist "Gezaghebber". Dimes ku e "konsehonan" ak no tin muchu balor, ma kon ku bo ke mir e ta un elekshon ta turna lug maske ta den un grupo masha chikitu. Esei nunka Korsou no a konos. Gobirnu...”
|
|
| 11 |
 |
“...satisfecho i konten tu pasobra a logra algu.
Henter e periodo di gobernador Brantjes (gobernador di 1921 pa 1928) instrukshon ta un di e problemanan grandi te ora logra rekonosementu di skol partikular (lesa katliko).
Por ta ku resentimentu di parti di e "Shonnan" di ntes ku a mira nan katibu bira "hende ku derecho" ta loke a pone e poltika kolonial bira anti-katliko na Krsou? Mas bien miedu pa no prd e posishon privilegi? Otro punto ku lo tabata interesante pa hasi investigashon mas profundo riba dje. Di tur manera ta bon kla ku mishon katliko na Krsou a buska pa yuda e pueblo progres kontra di e poltika kolonial i ku lei di e mes gobirnu kolonial den man.
Koloniale Raad, maske ku poder hopi redus, komo ta un papel di konsehero nan tin, ta eksig kada bes mas konsiderashon. Interes ta pa logra redus gastunan di gobirnu mas tantu posibel i hasta tin un tendensha pa buska sierto "independensha" den asuntu di plaka ku mester bini di Hulanda. Na aa 1924 pa di prom bia entrada di kolonia ta...”
|
|
| 12 |
 |
“...14
pueblo, ku asina maleta grandi na man i sobrekama riba lomba, nan ta kana ofres kas pa kas nan merkansia i na preis hopi barata. Artikulonan hapones tabata manda i ya tur hende a lubid riba kos di oro i nan ta kumpra dubl i oloshi barata, paa di tur sorto, di srbt di bao te shimis i kamisa, sapatu, mea etc. Kiko ku bo ke bo por haa. I asina te den kunuku hendenan ta kana rnt bende nan kos. Algn arabir tambe ta rondia bida na e manera ak ora nan ripar ku kos ta bai malu.
Komersiantenan di Otrobanda, ta kumins bende nan pakus ku "polako". Asina otro aktividat ekonmiko komersial ta bai perd pa e yu di pueblo, hende di kol i generalmente katliko.
Un di e pakusnan mas fam, tabata den Hanch'i Bientu "La Moda de Paris" di famia de Windt. Nan a keda manten nan spesialidat di artkulo di kalidat i pa kasamentu, risibimentu i boutiso. Ta ei hendenan tabata pasa pa kumpra tela, nan kanchi i sapatu fini.
Den Kaya Grandi di Otrobanda mes a bin lanta na skina di Sebastopol e tienda, fereteria ku tur...”
|
|
| 13 |
 |
“...18
tres pida krki, ku ta drif riba zeta dushi den un glas i ta sende e mecha.).
Koperativa a krese hopi mes, te ku nan a habri diferente filial manera den Kaya Grandi di Punda, na Julianaplein, den kur di Santa Famia na Otrobanda i despues tambe na porta di Isla. Tabata e organisashon di pader v.d. Pavert O.P., kende a lanta "Koperativa", organisashon ku a yuda diferente famia progres na un manera definitivo, maske e forma di e organisashon tabata leu for di loke nos konos komo "koperativa".
E koperativa ak ku tabatin nmber so di koperativa i tabatin p.e. den nan statuto ku e "asesor spiritual" tin veto den tur asuntu, esaki ta mustra ku no a konsider e pueblo ainda kapas pa atend su mes asuntu.
E paternalismo klerikal ta klarsimo den e organisashon ak. Mester rekonos ku apesar ku ta nmber di koperativa so e institushon ak tabatin el a hasi mash hopi mes pa elevashon di sierto famia den pueblo manera: Lasten, Fraai, Mendes, Suriel etc. Tur e famianan ak despues a bin logra un aseptashon...”
|
|
| 14 |
 |
“...komunidat. Ta sosed ku frateman semper a keda un poko apart di pueblo, ku eksepshon kisas di frater Richardus.
Frateman tabata hasi masha hopi pa muchanan i nan skolnan, no solamente e aspekto semper tabata bon, pero hendenan kapasit tabata duna ls.
Ta sosed awor ku lenga utilis na skol i lenga ofisial ta hulandes. Vincentiusschool tambe ta haa ls na hulandes, pero meskl ku hopi papiamentu. Na Thomascollege si papiamentu ta tab i hulandes sagrado. Un frater ku diploma den idioma "nederlands", frater Herman, a turna riba dje e lucha pa elimin tur papiamentu, hasta den katisashi, lokual a pone saserdotenan reakshon fuertemente. Tabatin un lucha interno den Iglesia ku masha skirbimentu na Obispu di e tempu ay, mgr. Vuylsteke, pa elimin papiamentu...”
|
|
| 15 |
 |
“...parti di protestantnan, den nan gran mayoria e famianan desendiente di kolonisadornan hulandes i otro hulandesnan ku a bin estables na Korsou i ta traha den gobirnu f na skol di gobirnu i algn empresa, no por tabata otro.
Ora ku refinera kumins, ta trese kantidat di makamba pa bin traha.Hopi di nan ku ta di un nivel di trahad manual i e yunan di Srnam ku ta estables na Krsou tambe ta protestant, pero nan si tin sierto relashon ku pueblo.Den aanan binti ora ku e grupo keda ampli ku hendenan di Isla-riba i dje islanan ingles, e kontakto ta krese entre gruponan di diferente reli-gion, awor tin protestant reform, anglikano, metodista i kisas algn otro denominashon mas. Den aanan binti pa trinta a bini tambe Leger des Heils, ku nan banda ta...”
|
|
| 16 |
 |
“...22
toka, kanta i predik den e barionan pober i di klase media. E interes pa hasi benefisensia tabat'ei tur semper. Protes-tantnan tambe ta yuda hendenan den nesesidat i na un momentu dado na prinsipio di e siglo ak (1914) a lanta Sanatorium "Het Groene Kruis" riba ser'i Otrobanda. Damanan protestant tabatin na Hoogstraat e famoso edifisio konos komo "Kranshi" (kaminda despues credit unionnan a haa nan sede) propiedat di e organisashon ku nmber hopi indikativo "Eendracht maakt macht". Mas lat ora ku ya poblashon krese ta bini aserka Emmakerk na kaminda ku ta pasa rnt Schottegat. (Ta nt e tereno ku Mons. Verriet tabata dese pa lanta misa di Groot Kwartier, pero ku no por a ha e (e motibu te ainda no ta muchu kla). Mas lat atrobe ta bini e krki protestant di Mundu Nobo, un edifisio simptiko i hopi chiki. Mas despues Hernhutters (broedergemeente) di yu di Srnam tambe ta haa un misa na Mundu Nobo.
Impakto direktamente den poblashon iglesia protestant nunka no tabatin. Loke si por nota den aanan...”
|
|
| 17 |
 |
“...tampoko di e misa protestant ku tambe mester tabata eksist.
Ku e polakonan (partisher) a bini Krsou tambe otro grupo di hudiu esta "Azkenazi". E hendenan ak, di desendensha mas simpel ku e hudiunan tradishonal, no tabatin e konsiderashon di pueblo manera esnan anterior. Nan ta keda biba riba nan mes, kontakto ku pueblo ta mas bien superfisial, di kliente f trahad ku e doo di negoshi. Interesante tabata den aanan binti mira kon mucha muh trahad di pakus ta yama e doo na su nmber, ni sikiera "shon" bo no ta tende i si akaso, ta apnas.
5. Skol ta nos forsa, ma kn?
Un kaptulo masha importante sin duda pa pueblo di Krsou ta e desaroyo di skolnan, e parti di edukashon. Sistema eskolar ta bas kompletamente riba e sistema Hulandes ku lei di enseansa ku konos igualdat di derecho i supsidio di gobirnu pa tur ku ke lanta skol.
Mishon katliko a hasi esfuerso pa lanta skol tur kaminda. Semper interes pa edukashon tabat'ei. Ora ku na mediado di siglo pas i ku binida di sman di Rosendaal i despues frateman...”
|
|
| 18 |
 |
“...i tabata yuda diferente yu di pueblo ku mas kapasidat pa bai skol di plaka. Esei no ta kita ku mester asept ku tabatin sierto diskriminashon.
E diskriminashon no ta sinta solamente den pagamentu di skol ma e "pensum", e programa i eksigenshanan, tambe tabata diferente. Un mucha ku seis klas di skol di pomada lo mester keda un aa mas den di seis klas di skol di plaka pa e por a sigui pa M.U.L.O..
Tur skol di M.U.L.O. tabata di plaka i normal tabata e loke tabata yama M.U.L.O.-A ku bastante di idioma i komersio i tenementu di buki i M.U.L.O.-B ku tin mas tantu di siensianan eksakto....”
|
|
| 19 |
 |
“...hende ku sea ta kapasit pa nan formashon, f tin eksperiensha hopi largu despues di a kaba nan skol tkniko. Industria tabata eksig hopi i no tabata basta ku bo a sia na "wenkel" pasobra bo ta keda e loke nan ta yama "unskilled". Awor tin chns di sia pa karpint, bankwrker, mekniko i elktrishn. Na Skrpn tambe ta sia fishi di karpint, sneiru i drker i mas lat tambe ta bini aser ka mekniko i spuitmentu di outo. Na Isla mes tambe ta bai lanta hopi despues un "bedrijfschool" pa prepar hbennan pa trabou riba Isla mes.
Pa mucha muh fuera di e "skol di sombr" ku su diferente gradonan di kapasitashon no tin muchu kos. Mons. Verriet ta bai hasi uso di e lokalnan den Hanchi 'i Bientu, (Conscientiesteeg 35) pa lanta e loke nan a yama "Centrale school" pa damsitanan sia kose, borda, traha tur sorto di hantwrk etc.
Ta lstima ku mester konstat ku huntu ku e formashon ku nos hendenan ta haa na skol, den sentido di instrukshon ku programa i lenga hulandes, no tin nada ku ta duna pueblo sintimentu pa su mes kosnan...”
|
|
| 20 |
 |
“...29
gran propulsor di derechonan di pueblo ta e famossimo WELGA DEN KLIP na aa 1922. Durante varios luna tin problema grandi ku trahad den Klip ku ta karga i deskarg barku pa e kompania hulandes K.W.I.M.
Ta yega asina leu ku ta manda buska trahad di af pa bin traha i ta paga nan mas tantu ku ta pagando yu di tera. E grupo di wlguista, ku na prinsipio ta riba nan mes i kier lanta nan mes sindikato ta aserk Volksbond, ku ya tin pader Verriet komo reorganisador. Maske e papel di Volksbond den e wlga no ta tur kla, e grupo ta duna su apoyo pa yega na un solushon. Verriet i John Horris Sprockel ta hasi esaki posibel. Na un momentu dado ya kos ta bira peligroso, kompania no kier tende pa rasonamentu, mester baha sn di trahadnan. Esakinan no ta asept ku ta konsider nan mnos ku otro ku ta bini di af. E wlga ta turna un rumbo violento i tin tiramentu di piedra, lantamentu formal. Felix Chakuto, nabegante ku ta yega ku barku di af, ta drenta e lucha i ta lanta hendenan, konvensiendonan ku no por spera...”
|
|