Your search within this document for 'presentashon' resulted in five matching pages.
1

“...Presentashon Tabata na aa 1971 dia 23 di oktober, durante un fakansi na Roma. Di repente a drentami un idea di pone riba papel, e loke diferente bia mi a splika persona i gruponan: algn idea tokante desaroyo di nos pueblo den e siglo ak. Prom ku 30 di mei 1969: pa e grupo poltiko nobo, U.R.A., mi a hasi meskos. Sinembargo ningn hende no kier a komprend i tur kos a sigui su kurso, resultando den un gran debakle ora ku obreronan a lanta i a kima gran parti di nos stat. Un pueblo ta meskos ku hende. E ta nase i krese i den su kresementu tin influensha di su ambiente, di susesonan anterior den su historia; tur ta determin hopi bia su futuro. Tirando un bista atras nos lo por mira den futuro si nos buska rais di e susesonan i e loke a motiv un sierto manera di biba i aktua. Pueblo di Korsou den esaki no ta diferente di otro pueblonan mas grandi. Wl por bisa ku pa pueblo antiano i kurasoleo en partikular nos ta haa mas difikultat i na mes momentu mas fasilidat ku den otro kasonan. Mas difikultat...”
2

“...V Indise General PRESENTASHON I. KORSOU TA BAI DESAROY (1900 1936) 1 1. Poblashon prom i despues di establesementu di refinera .... 2 2. Politika kolonial ....................................... 10 3. Artesano i komersiantenn chiki ta bai kaba.............. 11 4. Religion un yudansa pa pueblo............................ 14 5. Skolnan por bira nos forsa, ma kon?...................... 23 6. Organisashonnan di karakter sosial i kultural ........... 27 Resumiendo .............................................. 36 II. KORSOU TA BAI DRENTA ERA DI DEMOKRASIA (1936-1940) ' 37 1. Poblashon di Korsou: afirmashon di proletariado.......... 37 2. Di kolonialismo pa un prinsipio di demokrasia parsial.... 41 3. Rikunan nobo i ekonomia industrial....................... 44 4. Religion Katliko ta organis masa, ma paternalismo ta reina................................................. 46 5. Enseansa popular ....................................... 47 6. Organisashon sosial i kultural na gran kantidat..........”
3

“...vii VIII. DESPUES DI 30 DI MEI 1969: AWOR KIKO? (1975 ) 145 1. Pueblo deskonsert .................................. 145 2. Aktornan riba esenario poltiko ta kambia, e mes presentashon ta sigui................................ 146 3. Ekonomia buskando rutanan nobo ...................... 150 4. Religion: retroseso of purifikashon?................. 152 5. Enseansa ta sigui avans; mes falta di adaptashon... 154 6. Pueblo tin su organisashonnan, ma ainda tin falta di lider 156 OPSERVASHON FINAL 159 BIBLIOGRAFIA 161 SUMMARY 163...”
4

“...145 VIII Despues di 30 di Mei 1969: Awor Kiko? 1,- Pueblo deskonsert. 2,- Aktornan riba esenario poltiko ta kambia, e mes presentashon ta sigui. 3,-Ekonomia buskando rutanan nobo. 4,- Religion: retroseso f purifikashon? 5.- Enseansa ta sigui avans, mes falta di adaptashon. 6,- Pueblo tin su organisashonnan, ma ainda tin falta di lider. 1. Pueblo deskonsert Esnan ku durante e revuelta di 30 di mei a pone tinu na loke tabata pasando, por a nota ku enbrdat pueblo a prd kabes. E tabata totalmente deskonsert, deskontrol. E nesesidat grave i e inseguridat, ku tur kaminda hende tabata sinti, a pone ku kantidat a sali riba kaya. Mintras ku obreronan, desempleadonan, hopi di nan kompletamente fuma, tabata kibra negoshinan i sende kandela, e hendenan di mnos rekurso tabata drenta kohe loke tin nan dilanti. Kosnan di uso i kosnan ku sigur e personanan ei no tin uso pa nan. Un anarkia kompleto tabata reina. Den destrukshon, ningn hende ta para mira kiko tin di hasi, tur ta aktua sin pensa. Tabata imposibel...”
5

“...spera, na un manera destruktivo. Hopi lug na nos kontinente a konos sorto di situashonnan asina. Ma ta sigur ku esnan, ku mester biba di idealismo, sin buska interes personal, dunando guia i formashon si nan a hasi nan trabou manera ta di spera di nan, ant lo por a evit violensha i yega na un revolushon pasfiko i un kambio radikal sin kibra ni kima. Pueblo di Krsou lo mester lanta di nobo, pero lo atend su nesesidatnan berdadero den futuro? 2. Aktornan riba esenario poltiko ta kambia, e mes presentashon ta sigui. Poltikonan durante i djis despues di wlga i kimamentu di Willemstad, ta manera hendenan ku no ta kapas di komprend kiko a pasa. Tur kos tabata bou di kontrl semper i poder tabata apsoluto. E pueblo simpel, trankil semper a asept tur kos. Di unda e lantamentu ak a bini? Ta buska kulpabel i ta Brown ku VITO ta esnan ku nan ta akus prom. No ta falta algn, ku ta tira kulpa riba movementu di credit union i sindikalismo kristian ku ta aktua (den pensamentu di diferente hende i hasta grupo)...”