| 
          
            | 1 |  | 
 “...religiosonan den e sentido di foment vokashon, mas bien algu spontneo di den pueblo mes. Asina ant Iglesia ta par sin ta prepar pa e problemanan ku lo surgi despues.
5.	Enseansa popular
Instrukshon sigur ta kos ku tabatin preokupashon p'e den nos pueblo. Tur hende lo kier a mira nan yu bira mtenar, f sia kualke kos ku no ta simpel fishi. Pueblo simpel ku no ta mira un chns, ta manda su yu sikiera wenkel1 pa e por gana su pan maan.
Es ku por ta hasi hopi sakrifisio pa su yu bai skol na Punda preferiblemente skol di frater. Asina St. Vincentiusschool na porta di hospital ku e legendario frater Ricardo (Richardus) a forma masha hopi di nos hendenan
"Wenkel" ta e barbera, tayer di un karpint, sneiru fplat kaminda un mucha ta bai despues di skol i ta sinta te ora sera pa yuda i sia un fishi....”
 |  |  |  
            | 2 |  | 
 “...116
violento kontra opreshon kolonial), ta kos ku ta indik e sintimentu di pueblo, maske pueblo mes no ke violensha, ta un pueblo hopi pasfiko kasi pa naturalesa.
E rebelda den pueblo, ku ta demostr su mes den lucha poltiko o ora ta papia di poltika, no ta su mes manera di pensa ni di aktua, ta situashon ta pone ku e ta asept gritunan fofo asina. E ta kontra Iglesia i klero i tur loke kier mare, pero e ta sigu batis su yunan, mandanan skol katliko ant preferiblemente serka frater ku sur, risib sant'olio i e kier ta der den santana katliko, tera bindishon.
E mes no por karga responsabilidat, nunka e no a sia. Tur momentu e ta sinti ku no ta rekonos su kapasidatnan propio, ku e mes por. Ta otro lo mester hasi p'e. Den sentido sosial e no a haa nunka un oportunidat na drechi, nunka e por a karga responsabilidat sino den algn ke otro kos ku e mes ta lanta, den seternan, den deporte, den su mes gruponan musikal etc.
Pueblo ant no tin idea di su mes posibilidatnan.
Apnas algu ta pinta na horisonte...”
 |  |  |  
            | 3 |  | 
 “...inkorpor tambe ta na papiamentu.
Revistanan ku ta drenta Krsou ta na ingles i tambe spa pero relativamente poko na hulandes.
Biblioteka tin naturalmente gran kantidat di buki na tur idioma prinsipalmente na hulandes mnos na spa i ingles i otro idioma. Pueblo no ta hasi uso dje tantu ei di biblioteka, lstima, pero berdat, nos pueblo ta lesa poko i si e lesa mes ta su korantnan na papiamentu i revistanan manera VITO. Kos fsil e ta gusta i un poko tendensioso, ku basta di polmika f krtika, preferiblemente personal, ta skirbimentu na un sistema hasta mnos "parlamentario" pero satur di kosnan popular.
Engeneral lektura no ta asina popular i medionan di komunikashon no ta ofres masha material edukativo i si hasi mes ta generalmente na hulandes, loke pueblo no ta hasi uso di dje (ni ta komprend drechi?). Tin naturalmente e varios otro publikashonnan ta sali regularmente, manera Cooperador Antiyano i Cooperador ku ta e korant di credit union, algn publikashon di sindikatonan i boletn di diferente...”
 |  |