Your search within this document for 'pipa' resulted in three matching pages.
1

“...8 di Isla. E mentalidat ta kambia. No ta simplemente e hmber rudo, pero awor e bida mes ta bira diferente, sin ilushon, ku un par di sn wl, pero sin nada elev den dje kasi. E no ta su mes mas, ma parti di un mashin f un sistema. Asina por tin dos ruman, un ku a keda biba den kunuku, ku su kas, su dos kabritu i su pida tera wardando awaseru kai pa e por planta su mainshi i su bonchi ku pinda. Sin lus ni awa di pipa manera su ruman na Punda, pero e ta biba manera hende, a pesar di tur su fayonan e konos rspt i e sa ku tin un Dios. E otro ruman, a prd su mes, bib na Punda den un kas ku apnas por karga e Kas di tabla di "obreronan". nmber ei, sin mayor speransa e ta kasi mas un kos ku un hende. E ta bira hasta rebld mirando duresa di bida. Esaki ta e "proletario" ku nos kier men i e ta un figura nobo den nos pueblo. Refinera na prinsipio di funshonamentu....”
2

“...39 Ku oumento di poblashon i famianan hben mester di hopi skol. Un generashon nobo ta lantando di yu di Krsou. Den skol tur ta meskos, pero kaminda nan ta biba, tin diferensha grandi entre un grupo di mucha i otro grupo. Den stat i rnt di stat hendenan ta monton, den stat tin tur e komodi-datnan di lus elktriko i pronto pipa di awa, pero sin e trankilidat di un bida di kunuku. Outo ainda no ta dje tantu ei, pero ta oument dia pa dia, mandando nan huma den stat. Den e barionan kaminda obreronan di industria petrolero ta biba tin poko sn si, pero e kondishonnan di bida no ta optimal. Kas di tabla ku bleki klab paf pa konserv e palu, ku dak di zink, no ta e mih manera pa biba, sigur no si bo ke soseg despues di hopi ora di trabou pis. Tg den hopi kos e pueblo ta bai sinti su mes mas independiente. E mentalidat di sumishon ku tabata eksist den pueblo ta bai kambiando, tin algun sn, maske no ta hopi i bo por kumpra i hasi kantidat di kos ku ntes no tabata por. E rspt i reverensia pa e ' "shonnan"...”
3

“...fasilidat material pa bida di hende, e situashon aki ta pone pueblo lubid e tempu di miseria di apnas un binti aa prom. E pueblo ta bai sinti su mes balor mas tantu i kria un manera di pensa mas liber, mas outnomo. Tuma solamente e asuntu di awa. Komo awaseru no ta kai regular-mente, tin tempu di sekura teribel, hendenan tabatin nan "renbak", tambe garoshi di awa ta pasa bende awa di yobe pa hende por bebe. Gobirnu tin atenshon pa dam-nan den kunuku etc. Ora ku na fin di aanan binti nos haa "awa di pipa" ya no tin mester di garoshi di awa, ni di renbak. Konstrukshon di kas ta kambia, hendenan ta sinti nan mes mas liber. Den aanan trinta ya kos ta totalmente kambi. Asuntu di kos friu, ku mester a warda den "eis-boks" a bai for di moda, ta "frigidaire" ta manda i alimento mes ta bira hopi mas vari, no ta wors seku i mrtadl i ham hereb so ta kome, tin hopi mas kos di kome ku pan ku bo ta warda den friu. Esaki ta djis pa mustra kambionan radikal ku ta tuma lug den pueblo den apnas un par di aa pero...”