Your search within this document for 'petroli' resulted in twelve matching pages.
1

“...nan trabou. Asina kantidat di hende ta bin biba den stat of rnt di stat, mas serka di Isla. Barionan manera Marchena, Wishi, Dmi, Charo, Suffisant, Groot Kwartier, Rancho, Buena Vista, Dein, Fleur de Marie i Nieuw Nederland ta barionan ku ta lanta nobo f ta krese. Meskos tambe varios "kur" den Otrobanda ta yena ku mas hende. E kasitanan ku nan ta lanta i ku algn di nan nos por mira te awe, ta kas di tabla, kubr ku bleki di kerosin, dak di zink. Ta hende ku ta traha mas ku ocho ora pa dia den petroli pretu i ta yega kas bon kans i tur shushi. Den nan kasita kayente manera fmu no ta kos di wanta i asina nan ta buska nan dibertishon paf di kas. Ni kargad di karbn na Mott no tabata pasa manera e trahador...”
2

“...mnos privilegi. Tambe nan tin un sorto di penshonado pa hbennan di Islariba i Bonaire ku ta bai skol na Krsou, esta H.B.S., M.U.L.O. i otro tipo di skol manera ambachtschool. Agrikultura no tin interes di pueblo. Ekonomia en general ta mehor notablemente pa gobirnu den e tempu aki: kolonia di Krsou tabatin 1910: entrada di f 854.389,- i na salida f 1.205.237,-1940: entrada ta f 11.925.660,- i na salida f 11.674,652,- Ku e kompania di petroli ta importante pa Krsou i e otro islanan no tin duda, meskos mester bisa di Lago di Aruba naturalmente. Ant e petroli ak ta bira e base di mas importante pa nos poblashon. Asina por komprend tambe e influensha den poltika ku nombramentu di representante di refinera den Staten. Importansha di nos haf komo puerto di trasbordo i pa abastes bapor ku kombustible (zeta awor i no mas karbon) ta duna Krsou un oportunidat mas. Trfiko martimo den e temporada ak tambe ta importantsimo. E kompania di bapor hulandes K.N.S.M. ta trese varios bia pa siman bapor di...”
3

“...konos den pueblo, a no ser riba e nivelnan mas abou, esta e tipo i gremionan asosial i margin kasi por bisa pa "naturalesa". Parti di "Awasa" (Brionplein) i subida di Klipstraat durante gera. Es ku apnas ke, por logra algu. Komo no tin chns pa trese mueble di af, hasta ebanistanan ta haa un oportunidat atrobe i sastrenan por bolbe kumins ku nan fishi, kosed, sapat etc. ta bolbe haa un bida. Awor no tin nodi di akud tantu mas na porta di pastori f konbentunan pa pida pan of un lapi di paa. E loke petroli a kaba kun, esta fishi ta rebib pa algun tempu. E situashon ak ta pone nos pensa riba un mucha ku ta birando grandi i ta bai deskubriendo foutnan di su mes mayornan, pero komo ku e no ta form ainda e ta huzga hopi bia robes. E ke un libertat eksesivo, di mas. Ma na mes tempu e ta deskubr su mes posibilidatnan. Fsilmente e ta kai pa esnan ku ta kontra di e loke ku semper el a atmir i mira komo sagrado. Falta di sentido krtiko por pon e hasta prd kabes i bira destruktor di balornan berdadero. Tur...”
4

“...logra pospon elekshon: "pasobra Madre Patria ta domin pa alemannan" alegando ku esei ta evit divishon den pueblo (?). Elekshon ta sigui tg i ta Partido Katliko Kurasoleo so ta present su lista. Ainda ta masha poko hende ta tuma parti na elekshon, apnas 1477 voto vlido tin. Di Krsou ta sali elih seis persona. Ku resultado di elekshon na Bonaire i Aruba i e nombramentunan di rigor ta bin result ku di 15 persona 12 ta katliko i tres di otro religion. Atrobe un persona ta represent e kompania di petroli C.P.I.M....”
5

“...mes ku kualke personahe paden i paf di Reino Hulandes. Den un kombersashon personal ku Gomez, despues di diskuti varios problema, nos a remark ku kisas e ta dedik su mes di mas i nikamente na aspektonan estatal-poltiko sin pone sufisiente atenshon na e aspekto sosial i di formashon di su idealnan. Riba kual Gomez a kontest ku kisas t'asina "pero pa esei mi tin bo tata" (Elias A. Rmer, kende den Staten, ki ironia, hopi bes ta konta ku apoyo di presisamente e hmber ku ta represent refinera di petroli). Kisas esaki mes a pone ku Gomez no tabatin den pueblo e ksito ku mester a spera di dje. Esaki mes ta pone nos pensa ku Gomez su aktuashon den e wlga riba Isla tabata mas bien un chns pa kumins aktua politikamente. Pa kualke studioso e figura di Gomez mester ta sumamente interesante pa analis. Un kos nos por ripit, Gomez ta mustra un "demagogo" di primera, bon orador, pero poko edukador. Kmbersando ku "doktor" e pregunta: di kon bo no ta forma hbennan den poltika ku tur e ideanan ku bo tin,...”
6

“...importante. Produkshon di kosnan bsiko, ku lo mester a duna un forma di adelanto i progreso, tg no ta tuma lug na gran eskala, ni muchu mnos definitivamente. Aki nos ta kere tabata un di e fayonan pasobra Europa i otro lugnan ku ta suministr nos ku loke tin mester no por a sigiui manera ntes, nos gobirnu i tur otro ku mester a sia i anim i motiv nos pueblo pa produs no a hasi tampoko. E mentalidat di konsumismo asina a krese muchu mas ku e temporada despues di establese-mentu di refinera di petroli. Agrikultura no tin muchu interes di pueblo. Chinesnan i portuguesnan ta planta i nos ta konsumi. Den industria i den komersio bo ta gana mas i mas lih i ku trabou hopi bes mnos pis. Huntu ku refinera "dk" ta probech i ta ofres basta trabou i ku bon entrada. Nada di tur e bonansanan ak lo no keda pa despues, pa tempu di berans. Ni gobirnu no a mira kiko por hasi i e falta di vishon ta bai venga su mes den futuro no muchu leu ora ku refinera kumins ku su adaptashonnan den apnas un par di aa. Poltika...”
7

“...para bira p' un gran parti un interes poltiko mas ku sosial, ounke no ta deskart esaki totalmente. Otro problema ant pa nos pueblo desifr. 3. Desaroyo ekonmiko sin vishon Krsou den tempu di guera i mesora despues tabata landa i drif riba zeta. No ta import awor pa mira kiko e Refinera di Shell tabata nifik pa ekonomia mundial ni pa nos gobirnu. Loke ta import nos ta pa mira kiko e ta trese pa e pueblo mes direktamente. Gobirnu sigur ta probech di e entradanan ku tin di parti di refinamentu di petroli i negoshinan ku ta krese. Tg no tin muchu atenshon pa un trabou di desaroyo ekonmiko. Tampoko ta atend debidamente ku e nivel di belasting ku tantu refinera komo otronan ku ta probech di e situashon. Den Staten e bos di algun persona ku kier oumento di belasting pa esnan ku tin mas entrada no ta haa oido. Miembronan di Staten f no tin idea di e situashon f loke kisas ta mas pi no tin vishon pa un futuro di ekonomia di nos pueblo. Un bonansa den pueblo ta innegable. Konsekuentemente e idea di...”
8

“...laga habri e malditu i famoso "carretera" biahenan i transporte di karga por a kumins na tera mes. Ma unda karga di eksterior mester a yega na La Guayra i Puerto Cabello, pero prinsipalmente na La Guayra ku ta haf di Caracas. Den guera un kompania, por sierto hulandes a kumins ku trahamentu di un haf nobo na La Guayra, pa risib karga direktamente di eksterior. Asina e oportunidat di haf di trasbordo pa Krsou tambe ta bai kai violentamente. Petroli refin ta sigui i ta krese, pero Venezuela tambe ta pensa di bai kumins ku su mes rafinamentu di petroli, lokual pa Krsou tambe lo mester bai result den un problema. Fsfat di Mijnmaatschappij ainda ta sigui, pero ningn hende por bisa te ki dia. Dokmaatschappij tambe tin trabou, pero pa bisa ku tabatin den gobirnu un idea na unda nos ta bai esei ta pidi di mas. Falta di vishon ta bai venga su mes despues di algun tempu. Pueblo no ta al tanto di esei i ta sigui su bida trankil, festehando i gastando sin buska drechi. Pueblo pues tin trabou, pero...”
9

“...otronan ku a bini djaf. (Meskos ta sosed p.e. na e pais bisia Venezuela despues di guera i hopi ntes na Argentina, Brasil i Chile.) Ainda matrimonio di yu di Krsou ku hulandes ta hopi redus, pero esei mes ta bai kambia tambe ora nos hbennan regres for di Hulanda despues di nan estudio. Wl nos ta topa kantidat di meskla: srnam ku yu di Krsou i tambe algun islaribeo ku yu di Krsou, e delasternan aki parse ta mnos. Diferente Portugus (di islanan Madeira i Azores), ku a bin traha pa kompania di petroli, ta estables definitvamente. "Polakonan"1 ta riba nan mes, pero tambe t'ei pa keda. Meskos "arabirnan, Chines, algun hind etc, meskla ku e delasternan ak no ta mash frekuente. Ta interesante repas e kantidat di poblashon di Krsou den e tempu ak, despues di guera i na momentu di outonomia na aa 1954. Lo tabata interesante si por a duna e porshentu di votador di kada grupo (es desir kada grupo tniko) pero esei no ta fsil. Pa poblashon total i votadornan e siguiente kuadro: habitante votador puesto...”
10

“...100 den e ramo ak ta para bira un kos natural i poko poko tur negoshi ta hasi meskos. Ma ta henter bida ta bira asina, tur kaminda mester kumins strimlain. Amplia base di ekonomia: Den gobirnu algun hende ta buskando un base mas amplio pa nos eksistensha, no solamente petroli ku tg no ta di nos. Pero ningn hende no ta pensa ku e kompania di Shell lo por bai. Turismo: Tg lo ta interesante pa mira si por bini ku un hotl manera esun ku nan ta konstru na Aruba knter di playa. Riba ref e ridikules di fundeshinan sun di e loke mester tabata Stuyvesant-hotel a keda durante hopi aa un rekuerdo di un paso en falsu. Ku turismo mundial ku ta krese enormemente mester bai pone algu di atenshon na esaki. Hendenan no mester bin kumpra so durante un dia i sigui ku nan bapor, nan lo mester keda drumi. Pero no tin fasilidat. Hotl Amerikano na Awas no ta adeku i no tin idea kiko asina lo por hasi den e sentido ak. Ma kiko asina? Lo dura hopi prom ku konstru e hotel Intercontinental nt na entrada di haf, komo...”
11

“...sorto di kos, di katibu te awor petroleo i a pone Krsou riba mapa. Pa transbordo di karga, Venezuela no tin mester di nos dje tantu ei mas for di tempu ku Gomez a traha su karetera trasandina Bapornan "El Libertador" i "Baralt" no ta eksist mas. Haf ainda por ofres algu di trasbordo pasobra La Guayra apnas ta kumins. Ma pronto esei tambe lo keda redus. Turismo, ta kumins, pero ta poko hende tin eksperensha den e asuntu ak i e fasilidatnan ta redus. Ta keda solamente refinera, ku ta traha ku petroli ku ta bini di Lago di Maracaibo, pero no den barkunan chikitu mas, den poko tnker muchu mas grandi, redusiendo asina trabou pa nos hendenan. Tur kos tin di bini djaf, kunukunan ta bash, paa, alimento, sapatu tur kos ta import i nos hendenan di fishi ya no tin muchu kos di hasi. Kosednan di ntes, ku tabata hopi, a baha drstikamente. Awor kiko nos ta mira? Ku esun empresa ku tantu nos ta konfia riba dje, ta kumins su strimlaining, ta deskart un kantidat di kos ku e mes tabata hasi. Tur ta pasa...”
12

“...haa un sla duru ku e restrikshonnan di gobirnunan di eksterior pa kompanianan off-shore, ku ta keda redus di un manera formal, kousando problema pa gobirnu. Refinera Shell ta menas ku retiro for di Krsou i ta eksig redukshon di fasilidatnan di trahadnan, esakinan ta entreg hopi mes. Pero apesar di tur "komprenshon" ku gobirnu i pueblo demostr, ta disid ku ta sera refinera di tur manera. Gobirnu di Krsou, di Antia i di Hulanda ta buska salida i ku yudansa di obreronan ta logra pa kompania di petroli di Venezuela PEDEVESA tee Isla ku su refinera habr. Na Aruba e problema ku LAGO OIL & TRANSPORT COMP. (EXXON) tambe a sera, pero despues a haa Coastal pa habri refinera atrobe. Dokmaatschappij ta kosta gobirnu un wowo, pero despues kos ta bin drecha...”