| 1 |
 |
“...no sa kon e poblashon ta parti eksakta-mente, ma gran mayoria ta yu di Krsou, hende nasi i kri na e isla ak, hende di kol, di tur gama ku por tin, di kol mas chukulati, kla of kfi ku lechi te esun stabachi te lombra.
Entrada di Baha di Sta. Ana ku brg bieu i part di Forti na Punda.
E grupo ak ta kasi den su totalidat desendiente di katibu tres di Afrika i meskl ku sanger di hende kol kla, yu di e "shonnan" hopi bia. Apnas nos ta topa banda di Wacao hende di pueblo kol skur pero ku fakshonnan netamente indjan. Di unda eseinan ta? Meskla kisas di katibunan ku algn indjan ku a keda tg despues ku a saka tur sobr manda kosta di Venezuela i otro parti di Karibe?
Di tur manera e pueblo, un dies mil den stat i riba dies mil den kunuku, ta biba den situashon deplorabel. Nan no tin ni un entrada di mil florin pa aa...”
|
|
| 2 |
 |
“...sigui haa ku lo por yud' bai dilanti i esei ta su enseansa, su skolnan. Pero lo e mester prepar su mes awor na un manera pa turna parti na ekonomia di "sirbishi", un forma ku te awor e no a praktik muchu.
4. Religion un yudansa pa pueblo?
Den pueblo di Krsou Iglesia Katliko semper tabatin un influensha hopi grandi. No den asuntunan di gobirnu, ma mas bien den e pueblo mes. Despues di spanan ku di mes tabata interes pa e pueblo bira katliko a bini Hulandesnan ku nan West Indische Compagnie, netamente protestant i sin ningn interes pa e pueblo simpel komun. Nan por a bira "kristian" i e komersiantenan grandi di e kompania hulandes a permit esei, pero di ningn manera un katibu lo no por bira "protestant". Esaki ta un di e diferenshanan grandi ku e otro islanan prinsipalmente ingles, kaminda anglikanonan i tambe metodistanan si a trata di hasi e pueblonan simpel asept nan religion. Na Krsou esei no tabata e kaso.
Saserdotenan straero ku ta bini di pasashi i ta keda algn tempu a logra batis...”
|
|
| 3 |
 |
“... kas i kuido di wskent (hurfano) tabata hasi di mishon katliko un institushon ku a hasi bon tur momentu tur kaminda. Tabatin skol, hospital, "weeshuis" i lug pa leproso i hende di kabes i ta sur ku frater a atendnan. Den tempu di sekura pastorinan tabata lug di refugio pa tur hende. E renbak di S. Willibrordo, un enorme konstrukshon, a perkur pa hendenan di e barionan ei den tempu di mas tristu di sekura por a gosa di awa na abundansha.
Sinembargo e Iglesia di Krsou i e otro islanan tabata netamente hulandes. Un faktor, esaki masha importante, ku tabatin su parti positivo i negativo. Positivo den sentido ku por a atend ku un gobirnu kolonial hulandes mas fsilmente. Tabatin sierto rspt di parti di desendientenan di hulandes den Koloniale Raad, pero na mes tempu e tabata asentu e distansha entre e pueblo simpel katliko i su lidernan religioso ku a para bira "shon", maske ta "Bon Shon". E religion no ta bira karni i wesu di e hendenan, algu ta keda strao i den prktika ta nota esei.
Gobernador...”
|
|
| 4 |
 |
“...fsilmente ku e "hulandes mishonero", sigur no e mucha hmber. Tg entre 1930 pa 1940 tabatin varios hben ku interes pa bira saserdote. Ora ku Kruisvaardernan di St. Jan, konos na Krsou komo Broedernan di Brakapoti, kumins traha, den poko tempu nan ta logra ku varios hben ku interes ta djin e instituto sekular ak, pero pa motibunan partikular e grupo no ta logra estables su mes manera e otro kongregashonnan religioso.
Un kos mester nota den henter e asuntu di religion katliko i esei ta e "karakter netamente europeo, hulandes", di nos edukashon religioso....”
|
|
| 5 |
 |
“...21
Huntu ku un herensha kultural religioso yen di magia i superstishon, naturalmente un kristianismo netamente hulandes ku algu di "rasionalismo" i rigides (restante di calvinismo?) ta hae konfrontando un sin fin di problema. Den formashon moral di nos pueblo, bo ta bin topa ku un "moral dbel" esta pa religion tal kos ta malu i bo ta bai konfese tambe, di otro banda bo mes kultura ta ponebu balia tamb, mira karta, sende mil i un mariposa na tur sorto di santu, espesialmente na S. Expedito, ta klaba pida pan tras di porta i ta sigui ku su mes estilo di bida. Rigides di regla di bai misa djadumingu i otro sistemanan manera bistimentu, baile i muzik ku ta keda prohib ta bai kontra e loke pueblo mes ta sin ti. E ta hiba dos bida: un pa misa, un pa su mes.
Un ehmpel klsiko ta konfesamentu di "falta misa" pasobra mi "tabata malu". Mi a falta, awl ta fout. Nunka e idea ak no a sali, fout ta fout, regla ta regla. E balor moral ta kai asina den dos: "regla" i di otro banda "mi mes bida", difsil...”
|
|
| 6 |
 |
“...funchi, konf i tambe naturalmente artkulo religioso manera prenchi, medaya, buki di misa etc. Na dado momentu Koperativa f "wenkel di pader" manera e tabata den boka di pueblo, ta bira netamente un koperativa di "konsumo" ku su tiendanan den Kaya Grandi di Otrobanda, na entrada di Sta. Famia, den Kaya Grandi di Punda, na Julianaplein i te na Porta di Isla. No por nenga ku aki tabatin trabou serio hasi i poko negoshi tin ku a logra hasi tantu asina i habri tantsimo filial. Sinembargo meskos ku a sosod ku e negoshinan chik den Kaya Grandi di Otrobanda, Koperativa "Wenkel di Pader" tambe a deka hopi, pero a sigui eksist komo un fundashon, te ora ku a bende e edifisio algn aa despues ku Banko Maduro.
Sigur e koperativa ak a yuda masha hopi famia i a elev e nivel di bida di tur su sosionan ku ta karga nmber netamente di pueblo manera Fraai, Lasten, Suriel, Mendes etc. Pero un problema grandi den e funshonamentu mes di e koperativa tabata falta di konosementu di prinsipionan koperativo i...”
|
|
| 7 |
 |
“...gobernador: C. Winkel, A. Senior i mr. Bichon van Ysselmonde (asesor hurdiko di C.P.I.M.) i e ltimo eleg pa Islariba ta sr. W.R. Plantz.
Por ripar importansha di e aspekto ekonmiko di parti di refinera ku ta haa un persona nombr pa gobernador ademas di esun ku a logra sali eleg. Mester tee kuenta ku tur empleado haltu tantu di gobirnu meskos na Isla ta hulandes ku por vota sigur. Importansha di elementonan ekonmiko i industrial ta bon manten den formashon di e "Staten" di nos pueblo.
Forsanan ta netamente part den Staten i pueblo tin un representante fuerte den persona di dr. Costa Gmez, kende mesora ta pidi pa amplia e kantidat di votadnan. Masa di pueblo no por vota i obreronan estranhero tampoko. Muhnan no tin derecho di voto i ta nan por bin forma awor e grupo grandi ku ta bai duna e partido katliko curasoleo e forsa mas grandi.
Otro punto ku mester atend mesora tambe ta e legislashon sosial. Ku...”
|
|
| 8 |
 |
“...68
kampo kontrario, ma djaden mes tin fuerte tendensha di habri for di e organisashonnan netamente katliko. Nos no ta Hulanda. Frater Andreas ku a mira su klup SITHOC ta krese, kier afili na C.V.B.. Tin problema, pasobra ta un idea kontrario na e loke ku klero tabata dese. Di mons. Verriet nunka nos no a haa sa kiko tabata su opinion. Tabatin kos muchu mas importante ta sosed tambe e tempu aki, di tal manera ku lo e no tabatin muchu atenshon pa e problema menor aki. Esei lo por a duna nos un impreshon mas eksakto di pensamentu di e gran figura ak.
En todo kaso e glpi ak pa K.S.C. tambe tabata duru i henter e trabou hasi, for di e momentu ak ta haa un sla i ta kumins debilit. No tantu pa e hecho mes, sino pa e tendensha di kibra ku paternalismo.
Un kos importante pa Iglesia ta e kaso di Amigoe di Curaao ku a bira diario. E korant ak ku ta hopi les mes pa tur esnan ku sa algu di hulandes, tin un redaktor ku no tin miedu di enfrent hasta gobernador. Korant den tempu di guera ta sali ku hopi...”
|
|
| 9 |
 |
“...kabes i rekonos e sindikato nobo. E grupo tabata influensh (dirig tras di kortina?) pa Partido Democraat.
Partido Nashonal di su banda no kier sinta ketu i ta purba di tur manera di gana simpata di trahadnan petrolero i ta lanta C.E.B.O.W.A. (Christelijke Bond van Werknemers in de Aardoliesindustrie) ku nunka no ta logra aseptashon di parti di e obreronan ak.
Ta interesante kisas pa repas e lidernan den e diferente sindikatonan ku ta lanta i nos ta topa den bntnan di Partido Nashonal nmbernan netamente di...”
|
|
| 10 |
 |
“...94
influensha riba nos pueblo, pero s e ta duna pueblo un motibu pa soa i rabia. Hopi tempu despues e rabia ak lo manifest su mes na un manera hopi irashonal den e revolushon ku despues lo tuma lug.
Kasnan netamente hulandes na Julianadorp.
Yunan di Korsou simpel, hendenan di kunuku a kumins kere den nan mes un ratu. Gomez ta e "profeta" pero tambe e ta bira un "dolo", te hasta hende ta yama nan mes "gomista". Tg e kibramentu ku tradishon i para riba su mes, ainda no ta duna muchu speransa.
Despues di un viktoria grandi, Gomez ku su partido ta bai prd un elekshon, ku lo manda un otro dirigente bai firma un situashon poltiko i estatal nobo na Hulanda.
Esaki ta pone e pueblo kumins duda den su mes atrobe. E idea ku "nan mes no por" ta bolbe lanta. Pueblo ta prd konfiansa den su mes. Propaganda poltiko ta mustra riba e faktor "kol" hopi bia. Pero "blanku" ta sigui atra, maske bo a sinti nan peso riba bo lomba. Un chns mas tin ora ku den Statuut asept ku kada isla lo mester gobern su mes, ku...”
|
|
| 11 |
 |
“...Sindikal (DP) ta akud i ta ekspres nan asombro ku ta "sorto di lsnan asina ta duna na simpel trahad, mas bien mester ta pa lidernan". Diferente di e lidernan ku a partisip na kurso di INFORSIC, despues nan ta manda Merka pa sigui kurso na Fort Worth (USA), kaminda tin kurso pa lidernan sindikal. Kursonan pag engran parti pa gobirnu merikano i empresanan di Merka i tambe algu di parti di fede-rashon di "Unionnan" (sindikatonan) di e pais ei. Mester kontrarest podis e ideanan di INFORSIQ?), ideanan netamente di orientashon kristian (ku den bista di hopi hende ta hole komunismo!?).
Di tur manera esaki tabata otro paso mas di avanse hustu pa gremio obrero di Krsou. No solamente ta kibra ku imposishon di ideanan di poltika partidista, ma ta trata na yega na formashon di lidernan di base den e organisashon di obrero. Loke ta normal ta sosed ku e lidernan di e bntnan nobo ku ta luchado fuerte, nan ta tildanan di ta komunista, ora present e kaso di Haiti (mira mas abou) ant ta prueba esei ta di komunismo...”
|
|
| 12 |
 |
“...atras. Pa motibu di divishon interno (dirigentenan ta sali i lanta nan mes partidito kada bes: C. Kroon, S. Rosendaal, E. Cijntje. Pa falta di aseptashon den pueblo, ku ta bira algu mas konsiente, no tin muchu speransa mas. N.V.P. no tin nodi di preokup, ku salimentu di partido asina tantu, ni di divishon.
Dirigentenan den poltika ta bai bira kos di hende di pueblo: Maria Liberia Peters, Don Martina. Eksponentenan di hende ku porfin por bai mustra ku pueblo mes por maneh su asuntunan. Tempu netamente kolonial i di famianan "importante" ta bira kos di un pasado leu ay. Awor ta pueblo mes por kumins disid riba su futuro.
Sistema di elekshon, ku ta eksist na Krsou i Antia, kisas no ta e mih pa e pueblo aki. Koalishon a kousa basta problema den kurso di tempu, ta lanta gruponan ku ta aktivo riba tereno di "ideanan" poltiko, sin ku nan ta mete den prktika bayendo pa elekshon. E grupo konos ku nmber di "KOUSA KOMUN" lo result un grupo sumamente krtiko, pero ku krtika fund, ounke no semper asept...”
|
|