| 1 |
 |
“...hasi su entrada, algn aa despues ku industria moderno a estables na Krsou. Nota ku n ta den industria e wlga ta turna lug, ma den haf; meskos lo sosod despues di hopi aa ora ku bini kambio radikal den sistema sindikal di Antia.
E lucha den haf tabatin su importansha. Pero lstima ku mester bisa ku tabata un kos pasahero. Pueblo a sakudi wl i un rebelin pa buska sierto rekonosementu a estay, pero obreronan sin formashon i hopi eksplot no por a "kapitalis" e movementu ak. Despues Felix Chakuto mes, ku a duna tantu speransa pa un movementu nobo, a eklips despues di a sali for di prizn i no kier a tende mes di e "hendenan ei ku no ta komprend nan mes balor i a lagu' na kaya".
Volksbond tin hopi plan manera nos a mira kaba. E skolnan di anochi na kual varios trahad den haf ta turna parti i otro hendenan di fishi ta kumins ku un formashon mas slido. E korant La Union ta hasiendo un trabou magnfiko. Den poko tempu Volksbond ta bira algu importante den pueblo. Defensor di derechonan di poblashon...”
|
|
| 2 |
 |
“...52
tabata un di e fayonan, konsekuensha di un klero ku tabata konos poko e trabou sosial ku Iglesia na Hulanda tabata hasi bou di tur sorto di hende ku nan Boerenleenbank, e trabou ku mineronan i henter e movementu sindikal.
Atrobe ta mons. Verriet ta esun ku ta stimul, sin haa muchu akohida serka su mes klero a no ser un ke otro manera pader de Bruin, pader Penninx, Bartel i e segundo sekretario di obispu ku ta pader Brada. Pero mester bolbe ripit ku tur esakinan tambe tabatin e mentalidat di "hasi pa hende" sin laga e hende yuda su mes i hasi pa su mes.
Ambtenarenbond
Na prinsipio di aanan trinta, ora ku e kantidat di empleado di gobirnu a oument tabatin algun figura di sierto formashon den nan a bin lanta un organisashon di empleadonan di gobirnu ku a tuma e nmber di "Ambtenarenbond". Tabata un organisashon ku tabata kares di e arma mas poderoso ku sindikatonan semper tin: nan no tin derecho di wlga. Komo ku empleado di gobirnu no por a wlga e organisashon aki a buska un manera di dilogo...”
|
|
| 3 |
 |
“...partido. Ta laga Efrain Jonckheer, mas simptiko i konos pa pueblo den e pakus di Jonckheernan bou di Hotel Americano na Awas, mas hben tambe, bira presidnt. No por nenga ku aki un mente hopi kla i konosed di sirkunstanshanan a mira posibilidat i a hunga ku tur e teklanan di sentimentu humano pa lanta un partido ku lo bai bira hopi popular den kurso di tempu.
Manera tabata di spera imediatamente ta lanta un kampaa fuerte. Problemanan na skol ku maestro i maestranan religioso ta haa un eskape den e movementu nobo. Klero no tin atrakshon pa e gremio obrero-proletario, e difikultat ku nos a menshon ta pone henter K.S.C. i kune tur otro organisashon di Iglesia i di Volksbond tambali. No ta krtika direktamente kontra e loke ta sosed, ma e sistema paternalista ku nos a denunsi kaba ta e motibu grave pa e partido nobo kohe tantu forsa te sali i gana e prom elekshon ku nan a partisip den dje.
Mesora ta lansa e gritu di outonomia. Gomez ku semper a boga pa outonomia es desir ls di e gremio dominante di...”
|
|
| 4 |
 |
“...asuntunan salarial. Poko ta e aspektonan sosial di kondishonnan di trabou ku ta bini dilanti. Oranan di trabou, overtaim, fakansi i kuido mdiko, promoshon i areglo di retiro, penshun i seguronan ta kosnan ku apnas ta keda menshon.
Legislashon sosial ta basta pober ainda, pero den esaki tambe D.P. ta bai mustra mas inisiativa.
No tin ningn kaminda un interes pa movementu kooperativista ku sigur lo por a yuda tantu den formashon di lider, komo den atenshon pa nesesidatnan di pueblo i mayor desaroyo di pueblo i partisipashon den ekonomia nashonal.
Komienso di Credit Union
Na prinsipio di aanan sinkuenta ta bai kumins awor un movementu nobo, ku lo tin mas influensha den pueblo di loke hopi por a pensa. Den
Colon, e bario ofisialmente mas miserabel di Krsou, un saserdote antiano, ku apnas poko tempu a regres Krsou ta kumins ku un grupo di hben un kooperativa di spar i krdito Credit Union. Apnas un 18 hben i algun adulto ta sinta bou di un palu di indju pa diskut durante vrios luna tur siman asuntunan...”
|
|
| 5 |
 |
“...obranan di benefisensia di Iglesia t'ei, pero tin mnos mester di dje awor. Bishita na kas di hende a disminu hopi (poblashon a krese i kantidat di saserdote no ta krese na igual proporshon) i e konosementu di bida di kas asina tambe a baha. Atministrashon di sakramentu i katisashi na skol ta e kosnan mas importante.
Holterman kier trese un kambio. Hendenan mester bira mas responsabel, nan mester tin mas formashon. Asina e ta bini ku idea pa kumins na Krsou tambe i despues na e otro islanan ku e movementu nobo ku ta lantando den mundu esta "Kursiyo di Kristiandat", kursonan krtiku di dos dia, masha intensivo ku ta uni konosementu di religion ku prktikanan serio i adapt na sirkunstanshanan di bida, dirig na mes tempu riba un solidarismo i responsabilidat pa komunidat. Esaki ta algu ku por bai duna sierto resultado ta sigur.
Personalmente mons. Holterman tabata interes den ideanan nobo ku ta present. E ta stimul tur inisiativa nobo, e ta sosten trabounan hasi den
Mons. J. M. Holterman....”
|
|
| 6 |
 |
“...rekonos ta ku tempu Holterman tabata pastor na Sta Famia i a kumins den Colon ku Credit Union, sin duna di konos na pbliko e trabou ak, pastor Holterman tabata para firme tras di e inisiativa ak. Awor e ta bai duna oportunidat pa sali na kla ku e loke apnas ta kuminsando.
For di aa 1957 ant, nos ta sinti un aire fresku ta bolbe supla den Iglesia na Krsou. Hasta "enemigunan" di Iglesia di ntes ta ekspres palabra di apresio pa e posishon di Holterman.
Den e tempu aki tambe ta bai lanta un otro movementu pa hbennan obrero. "J.O.C." (Hubentut Obrero Katliko, na hulandes K.A.J.)4 ta kumins ku algun hben ku a kaba ambachtschool i un grupitu di hbensita ku algun tempu a milit den "Renasementu Cristian".5
Idea di J.O.C. ta pa hbennan forma nan nkleo, ku ta uni hbennan tur den un "servisio, un skol i un apostolado" pa logra adelanto i formashon kompleto di e grupo bandon ak. Hbennan (obrero sigur) no sa tin muchu di bisa, ni den sindikatonan, ni den organisashonnan, ni ningn kaminda pa motibu di nan...”
|
|
| 7 |
 |
“...bon trabou, pero ta keda redus den kantidat di miembro. Su influensha sinembargo no ta keda den haf so. Sierto trabou manera atenshon pa habri un lokal riba waf pa atend hendenan ku haa aksidente i risib prom ouksilio, un lug desente pa kambia paa, oportunidat pa bebe awa na un manera humano etc.etc. kos chikitu pero ku ta duna hende su balor. Pero den sentido di akshon pa un C.A.O. ainda ta imposibel. E grupo ainda ta muchu chikitu. Sinembargo lo e tin un influensha grandi.
Credit Union
Un movementu ku a kobra basta forsa den poko tempu tabata sin duda credit unionnan di Krsou. Nos a mustra riba e prinsipio na Colon. Despues di un par di aa, bou di palu, no tabata e lug adeku mas. Hopi hende no por a djin. Ademas e sitio di Colon mes ta aleh hende. Mester a buska un otro salida.
Na aa 1958 na luna di yanari lo mester a tee na Krsou un reunion di Comishon di Caribe, bou di sekretario general sr. Beauregard. Ta saka un panflt ku e kabes: "Cooperashon problema aktual". E nmber ak ta mustra...”
|
|
| 8 |
 |
“...109
tur miembro di credit union a kumpra i diferente otro hende mas. Esaki a bira e manual di credit union te dia di awe.
Dia 9 di yanari di 1958 a hasi di Credit Union Colon, Credit Union Santa Famia, tres dia despues credit union Santa Ana pa trahad di haf a lanta. Esaki ta e prom dos Credit Unionnan ku a lanta na un manera mas formal.
Pa komprend balor di loke e movementu ak a trese den e temporada bru ak nos por duna un ehmpel masha elokuente: durante un reunion di komishon di krdito di un kooperativa, dos miembro ku tabata amigu ntes, pero ku despues, pa motibu ku kada un tabata di un otro partido, a keda aanan largu sin sikiera kuminda otro, awor nan ta sint den e mes komishon i tin di diskut problema di e hendenan ku nan mester yuda. Despues di tantsimo aa ata nan awor ta kombers manera nada no a pasa. Straesa pa e echo ak a pone ku nan a konta un saserdote e estupides di laga poltika drenta bida di hende asina. E mes grupo ak di miembro, tratando kaso di un fiansa ku nan mes nunka...”
|
|
| 9 |
 |
“...Wisconsin i nan ta bise ku sr. Aston Bailey, nan representante pa Caribe lo bini Krsou. CUNA a avis credit unionnan mes tambe ku Bailey ta bini. Ora Bailey yega, un delegashon di petrolero ta na Hato, meskos tambe e inisiador di e movementu. Komo petroleronan no tabatin nada ainda, ta simplemente un bishita nan a risib i di ei no a tende mas nada di e sindikato pasobra naturalmente lo no por traha huntu ku un movemento a-poltiko. Ta despues di varios aa numa ta bai lanta Credit Union pa Petroleronan, ku por sirto a result hopi fuerte ekonmikamente.
For di prinsipio a tuma e organisashon ak komo un medio di desaroyo, no simplemente komo un forsa direktamente ekonmiko. S t'asina, ku un bon trabou lo por i mester a bin influensh ekonomia di e pais. Tabata un fayo di e movementu di a kumins ku e sistema norte-...”
|
|
| 10 |
 |
“...Ill
amerikano, ku ta basa su mes riba "konsumidornan" mas tantu, mintras ku e movementu ku nan mes a konos for di Canada franses (caisses populaires) ta dirig na kooperashon pa produkshon. A purba sigur na Krsou tambe, maske ta na eskala redus, pero e nesesidat di nos hendenan i e falta di formashon, a hiba e movementu mas den direkshon di krdito pa konsumid. Asina maske e kooperativanan ak a result basta fuerte, prinsipalmente esunnan den diferente empresa i gremionan trahad, apnas algun ke otro a logra un akshon komunitario den barionan.
Sigur, tabatin e nesesidat ku mester a kubri mesora i e falta di sentido sosial den pueblo, ku pa di prom bia ta han e ku sorto di akshon asina, kaminda e mes mester tuma su futuro den su mes man, no ta un kos asina fsil pa logra. Un kos a keda grab den pueblo i esei ta ku e movemento ta di pueblo i pa pueblo, maneh pa e mes pueblo.
Den poko tempu idea di credit union ta plama. Na fin di 1959 tin 9 kooperativa ku riba 500 miembro asosi.
Un grupo di srkulo...”
|
|
| 11 |
 |
“...112
Comishon di Caribe ku no ta "oportuno" pero ku yudansa i asistensha di Bailey, di e organisashon internashonal CUNA ta tee e seminario tg, na Aruba, Bonaire i Krsou, kubriendo tur gastu e mes kooperativanan. Ku esaki tambe tur kontakto direkto ku lo por tabatin ku gobirnu a keda elimin.
J.O.C.
Na e mes aa, ku a kumins formalmente ku credit union, esta 1959, tin un seminario na Caracas, Venezuela organis pa e movementu mundial i latinoamerikano di J.O.C. na kual un grupo di hben obrero di Krsou tambe ta partisip. E sistema di trabou ta drenta Krsou tambe i durante varios aa ta organis pa hbennan obrero dianan di estudio similar.
Srkulo di Estudio sosial
For di aa 1955 pa 1958 un grupo di hben a demostr interes den formashon mas ay, fuera di skol. A bin forma un grupo basta numeroso di maestro, trahad sosial, partera i hende ku a kaba estudio sekundario na Krsou i algun ku a regres di Hulanda. Na final di aanan 50 tabatin varios di e gruponan ak ku no tabata interes ni a pasa den e bulul...”
|
|
| 12 |
 |
“...tg e movementu ta basta fuerte den poko tempu ku e por sigui su kaminda pa yuda pueblo i duna sierto formashon maske ta masha tiki pa e nesesidat ku tin. No por nenga ku ta kumins ku sierto orientashon, pero ta apnas un par di gota di awa den un panchi kayente. Inseguridat ta sigui reina tur kaminda i no ta primint muchu pa un futuro serkano.
1. Tee kuenta ku pueblo ta yama "polako", tur e hudiunan askenasi ku a bini Krsou, sin tee kuenta di ki pais nan a bini.
2. Kresementu di poblashon na Islariba, lesa St. Maarten tabata enorme despues di outonomia, awe (na 1995) e poblashon total ta yega banda di 30.000, mintras ku Krsou tin + 150.000 i Aruba + 70.000, Bonaire apnas 15.000 habitante.
3. "Mandement" ta un dokumento di obispunan di Hulanda, ku ta urgi katlikonan pa keda manten fieldat na nan organisashonnan espesialmente Katholieke Volks Partij (KVP) i ta rechas e situashon kaminda hopi katliko a kumins djin Partij van de Arbeid.
4. J.O.C. (Hubentut obrero katliko) ta un movementu di hbennan...”
|
|
| 13 |
 |
“...120
sistema, otro manera di hasi poltika of ku a mira ku poltika no tin nodi di marka henter bida di hende. E personalismo ta kos di pasado. Algn di e hbennan intelektual mes ta boga pa un kambio kompleto (p.e. drs. H. Arends) den e movementu i su revista ku e nmber "KAMBIO".
Kaba nos ta haa e hbennan ku ta lanta komo obrero i no ta asept pa partidonan tin tantu influensha den maneho di sindikatonan (H. Rojer, R Isebia, H. Martis, A. Julia). Sindikatonan mes ta den diferente kaso hben (C.B.H., HORECAF etc.), tin otro no asina hben pero ku ta kumins pensa meskos.
Por ltimo tin e gruponan den partido mes, ku ta poko fad ku e sistema i tradishon di semper i lo kier mira un kambio. Nan tambe ke tin algu di bisa den maneho di nan partido i no ta haa chns.
Den un ambiente asina ta fsil pa hbennan trahad i hbennan, ku a studia algu, haa otro i huntu ku esnan desilushon den nan partido bai buska otro direkshon. Lokual ta sosed tambe i sr. Juan(cho) Evertsz, Edsel ("Papi") Jesurun, ta bira lomba...”
|
|
| 14 |
 |
“...muzik pero e loke pueblo ta kore tras di dje ta e musika di pleis, pa balia i pa ora di fiesta.
Nos mester bisa ku e pueblo, maske e ta haa skol, maske tin algn oportunidat pa bai dilanti, e ta keda ku un instrukshon ku ta relativamente poko. Nos por bisa trankilamente ku tin sigur instrukshon, pero di formashon mes, esei ta poko i no ta logra drenta e pueblo simpel, mnos ainda esun ku nos ta yama proletario.
6. Sindikalismo birando fuerte, pero divid
E movementu popular ku ta bai hasi un avanse grandi mes den aanan sesenta ta e movementu sindikal, di obreronan. E kos mas importante ku nan ta logra sin duda ta e eliminashon total di tur influensha di partidonan poltiko den organisashon sindikal. Ta duele ku esaki mester a sosed finalmente na un manera violento, pero envista di e situashon ku ta reina kasi no tabata por otro.
Kambio den sindikatonan Kristian
E kambio ku Bond Kristian di Trahadnan den Haf (C.B.H.) a trese ta un...”
|
|
| 15 |
 |
“...128
mundu di trabou ta bira haf di Krsou. (Sa pasa kos strao: e prom wlga na Krsou tabata den haf, e lantamento di e prome bnt a-poltiko despues di gera tabata den haf, awor eliminashon di poltika den mundu sindikal ta kumins tambe den haf!)
Ma no ta riba nivel primario so tin kambio. Den henter e movementu, ku ta yama su mes kristian, C.C.V. (Curaaosch Christelijk Vakverbond) mester bini un otro manera di atend sindikatonan di e orientashon ei, ku ta hopi dbil mes. Despues ku Bnt Kristian di Haf a kumins mustra ku e t'ei i ta yega na un C.A.O. esun di prom den haf, otro grupo di trahad ta aserk Bb Rojer i ta bin lanta HORECAF pa trahadnan di hotl, restorant etc. E dos gruponan aki ta kumins traha fuertemente. Tin problema grave den sektor hotelero, ningn di nan no konos un C.A.O., restorantnan mnos, e kampo di bataya ta amplio, pero no tin hende sufisiente. Mester bini un sisema pa prepar lidernan pa problemanan ku ta present diariamente.
INFORSIC
E dos gruponan ltimo menshon ak (C.B.H...”
|
|
| 16 |
 |
“...129
C.C.V. (Curacaosch Christelijk Vakverbond)
E sindikatonan fund bou di ouspisio di partido N.V.P., tur tabata kai bou di C.C.V. (Liga di sindikatonan kristian di Krsou). Maske nan ta di e partido poltiko, ku ta enemigu mortal di e partido ku obispu Zeppenfeldt tabata defend tur ku tin, e grupo a logra aseptashon den e movementu internashonal kristian di sindikatonan I.C.V. (Internationaal Christelijk Vakverbond) kantidat di afiliado tabatin sigur, pero ki forsa eksaktamente e grupo ak tabatin no ta masha kla. Nos a mira lider R. Tschumie hasi tur su esfuerso, pero ningn hende sa ki rumbo e kier kohe. Un homber bondadoso, ku hopi brio i sigur hopi bon intenshon, pero bend totalmente na partido. Ningn garanta no tabatin ku e sindikatonan ak lo por a logra hopi kos.
Den obreronan ku ta lantando nan sindikato, manera den aviashon (N.A.B.L.P .= Ned. Antilliaanse Bond voor Luchtvaart Personeel) i hospital C.B.V. (Christelijke Bond voor Verpleegkundigen) no tin muchu nimo pa djin e sentral...”
|
|
| 17 |
 |
“...143
di solidaridat ku C.F.W., kos ta bai sali for di man. Godett i Brown ta turna over. "Vito" tabatin su influensha riba pueblo i ta e momentu pa mustra ku no ta wanta mas, punto final mester pone.
Ripar ku ya no ta e dirigentenan sindikal ta maneh e movementu ku ta lanta pero personanan ku tin idea mas bien revolushonario. Desaroyo di henter e asuntu ak por haa deskrib diferente kaminda.
Raprt 30 di mei
No ta historia nos kier trese dilanti, p'esei no ta nesesario trese kronolgikamente loke a turna lug e dianan di revuelta den nos pueblo. E raprt 30 di mei, trah pa un komishon, ku a studia henter e asuntu, ta basta kompleto i ta mustra e pasonan ku ta parse realmente e loke a turna lug.
Anlisis ku e raprt ta duna ta hopi aseptabel i ta mustra ku e problema, e asuntu a kumins komo un problema laboral, bira despues rasial i por ltimo result un asuntu poltiko. Personalmente nos lo no ke separ e aspektonan ak di otro. Ken por bisa ku ta problema laboral tabata prom i henter e situashon poltiko...”
|
|
| 18 |
 |
“...atend su nesesidatnan berdadero den futuro?
2. Aktornan riba esenario poltiko ta kambia, e mes presentashon ta sigui.
Poltikonan durante i djis despues di wlga i kimamentu di Willemstad, ta manera hendenan ku no ta kapas di komprend kiko a pasa. Tur kos tabata bou di kontrl semper i poder tabata apsoluto. E pueblo simpel, trankil semper a asept tur kos. Di unda e lantamentu ak a bini?
Ta buska kulpabel i ta Brown ku VITO ta esnan ku nan ta akus prom. No ta falta algn, ku ta tira kulpa riba movementu di credit union i sindikalismo kristian ku ta aktua (den pensamentu di diferente hende i hasta grupo) segn sistema "komunista". Ta e saserdote ku a papia dia 1 di mei den klup di Petroleronan na Suffisant a mustra ku e ta mira "vlam ta sali di Willemstad i sanger ta kore", t' a insit pueblo.
Di tur manera ora ku no por manten e situashon mas i no tin un salida na drechi pa akus ningn hende enpartikular ni grupo komo tal, ant gobirnu ta baha.
Den un reunion yam den pur, sindikatonan ta diskut...”
|
|
| 19 |
 |
“... minister di asuntunan sosial (C.Kroon) ta bisa ku tin un fondo chikitu ei ku gobirnu por usa si akaso tin mester di algu p.e. pa traha un kamber aserka na ofisina di liga di credit union. Algn luna despues (despues di trinta di mei 1969) ta result ku ta miones tin drum na Hulanda ta warda riba proyekto pa ehekut.
Pero: tur proyekto mester keda aprob pa gobirnu sentral, lokual ta kasi imposibel, a no ser ku tin interes poltiko.
Awor tur sorto di proyekto ta bai sali, di pueblo mes.
M.A.N. (Movementu Antia Nobo).
Ku pueblo ta kumins hala rosea poko mas trankil, ta un echo....”
|
|
| 20 |
 |
“...149
Sinembargo e rumbo ku Krsou mester kohe no ta fsil pa determin. Wl tur hende, ku ta pensa poko mas ay, ta di akuerdo ku lo mester bini un direkshon den sentido poko sosialisante maske no direktamente sosialista. Demokrasia kristian ku Partido Nashonal ta pretend di propag, ta keda na palabra so, pero den praktik poko bo ta nota. Hbennan ku poko mas estudio ta pensa i kumins sinti nan responsabilidat.
Loke URA no a logra awor un otro grupo ta bai intent.
Asina nos ta haa e Movementu Antia Nobo (M.A.N.) bou di guia di Ir. Don Martina i otro hben di ambachtschool di ntes Willy Franco (q.e.p.d.) tur dos yu di pueblo i prepar na Hulanda den mundu di tknika(l). Loke ntes ni pensa hende lo no a pensa.
Apesar di tur e kambionan ku ta turnando lug, tur e esfuerso ku pueblo mes tambe ta dedik na mehor situashon general, elekshonnan ta sigui riba e mesun pia. Partido Demokraat ta bolbe gana elekshon ku S. Rosendaal na kabes. F.O.L. ta manten su mes, anke ku mnos voto i e dos partidonan rival di...”
|
|