| 1 |
 |
“...Rmer, Amado
Krsou den Siglo XX, Desaroyo di un pueblo of tragedia? Produkshon propio ISBN 99904-0-125-X Klave: Historia (Korsou)
Layout : Winsel E. Peney Prom edishon: yiin 1997
1997 Amado Rmer
Derecho reserv. No ta permit multiplik, warda den ningn forma outomatis of publik den un of otro forma sea elektrniko, mekniko, pa fotokopia, grab of di kualkier otro manera, nada di e publikashon ak sin permit adelant di e editor.
ISBN 99904-0-1 25-X...”
|
|
| 2 |
 |
“...pasobra nos no konos na Krsou hudiu hende di kol.
Interesante ta aki pa nos mustra riba un integrashon ku tin di sierto moda den nos pueblo. Tur, sea blanku f di kol, ta sintinan mes "Yu di Krsou". Un seal di esei ta uso di e lenga papiamentu. Kasi tur ta usa papiamentu tur kaminda pa komunik ku otro. Tin papiamentu di Hudiu ku ta un papiamentu ku hopi palabra propio i ekspreshon di e grupo mes. Otro manera desendiente di hulandesnan ku a keda ku algu di e loke nan ta konsider gloria di ta "kolonisador" ta usa na kas e lenga hulandes pero tambe papiamentu. Pueblo simpel ta papia su mes idioma tur kaminda, pero na momentunan solm, manera kualke selebrashon e ta blter pa spa. Masha hopi spich nos a tende na mucha na idioma spa. Pa bida kultural esaki tabatin su konsekuensha hopi grandi i pueblo tin manera poko apresio pa e loke ta mas di dje ku kualke otro kos. Ku kresementu di e apresio pa loke ta propio lo bai krese apresio pa papiamentu te ku nos ta bin haa eskritor, na basta gran kantidat...”
|
|
| 3 |
 |
“...9
Asina ant nos ta haa ta kore den e mes poblashon varios divishon: segn desendensha (kol), segn posishon sosial i ekonmiko (empleo, fishi, entrada) ma tambe segn kultura (desendiente di hulandes kolonisador, di kunuku f di proletariado). I di mes divishon segn nashonalidat esta ingles di Islariba, portugus, polako, arabir, venezolano, colombiano tc. E kontaktonan mas estrecho ta entre e yu di Krsou mes, sea hende simpel di stat f kunuku, sea kunukero f proletario.
Pueblo di Krsou den apnas un 35 aa a kambia totalmente nos por bisa. E lucha di bida moderno ta bai domina. No ta e pueblo simpel i pasifiko, yen di pasenshi i ku ta wanta tur kos, sin muchu sn ni chns, ni komodidat di bida, ma tin awor un gran parti ku tin di bringa pa su eksistensha i pa manten su mes. Tin tambe e otro grupo grandi ku ta probech di tur oportunidat i bo ta haa ku komersio ta krese i bankonan ta bai dilanti, meskos tambe ta lanta un grupo di mtenar i un klase media di empleadonan ku ta ofisinista.
Isla despues...”
|
|
| 4 |
 |
“...organi-sashon di laiko i pa pueblo, tg nos ta ripar ku Vikario Apostliko tin masha kos di bisa den e organisashon ak. Mintras Pijpers ta na bida Volksbond ta sigui eksist, pareu e muri, apnas un aa despues di fundashon, tin peliger di desband. Pader Inocencio Verriet ta haa rdu, un mandato, pa duna un man. Fund na aa 1919, ya na 1921 Verriet ta traha statuto nobo pa Volksbond. Ounke ta un mehoria konsiderabel, e mes espritu klerikal i paternalista bo ta sinti den e statuto nobo.
Volksbond kon ke sea ta bai bira un di e organisashonnan di mayor importansha pa pueblo i pa Iglesia. Ta nan ta bai organis e prom sindikato den Kolonia di Krsou, ku nmber di San Telmo, pa trahadnan di Haf. Ta Volksbond ta kumins ku un fondo di spar San Antonio i ku prom skol di fishi den Conscientiesteeg ku e nmber Ambachtschool St Jozef, ta Volksbond mes ta kumins ku kas pa pueblo, e promnan den Volksbondstraat na Santa Famia, despues na Mundu Nobo, Juan Domingo den Otrobanda i den Oranjestraat na kabamentu di Pietermaai...”
|
|
| 5 |
 |
“...hulandes i na Vincentiusschool lo ta na papiamentu. Frater Herman a bandon nos isla. Skol di suman ta sigui e mes sistema: na skol di pomada, St. Anaschool ta papiamentu i na Martinusgesticht ta hulandes. E solushon tabata un solushon mas prktiko ku di prinsipio.
Hasta durante misa di mucha na "katedral" (Sta. Ana) misa di djasabra ta na papiamentu i djadumingu na hulandes. Asina historia kolonial ta demostr su mes hasta den seno di Iglesia, na skol i hasta den misa. Hulandes ta parse mas importante, sea pa prinsipio f pa nesesidat prktiko. E influensha den pueblo ta keda igual, e pueblo ta sinti komo si fuera tur loke ta di "madre patria" ta e niko kos ku ta bal i semper ta mih. Den e kaso ak klero ta sali mas o mnos vensedor, maske den nan mes tambe tin hopi rasgo di kolonialismo.
Antianisashon di Iglesia?
Maske Iglesia katliko semper tabata un sosten grandi pa pueblo, ora ku a bini un organisashon mas kla, ku saserdote fiho, religiosonan na skol, misa i skol, hospital etc. i tur sorto di or...”
|
|
| 6 |
 |
“...misa di Santa Ana i teora nan tabata duna den e edifisio ku a sirbi masha hopi mes pa desaroyo di nos pueblo (Conscientiesteeg 35). Despues e lug ak mes a pasa pa Ambachtschool di Volksbond, ora ku a traha un edifisio nobo na Groot Kwartier pa hende ku enfermedat mental i a muda Montekristu bieu ku tabata keda tras di Colon.
E loke ku e skol di fishi a trese ta un kambio drstiko den e manera di sia fishi. Antes bo ta sia fishi na "wenkel" serka un bas. Awor tin teoria i prktika dun pa hende ku sea ta kapasit pa nan formashon, f tin eksperiensha hopi largu despues di a kaba nan skol tkniko. Industria tabata eksig hopi i no tabata basta ku bo a sia na "wenkel" pasobra bo ta keda e loke nan ta yama "unskilled". Awor tin chns di sia pa karpint, bankwrker, mekniko i elktrishn. Na Skrpn tambe ta sia fishi di karpint, sneiru i drker i mas lat tambe ta bini aser ka mekniko i spuitmentu di outo. Na Isla mes tambe ta bai lanta hopi despues un "bedrijfschool" pa prepar hbennan pa trabou riba Isla mes...”
|
|
| 7 |
 |
“...hende ta apnas un 2.030 so por a vota. Kantidat di hende hmber riba 25 aa tin un 28.000. Kier men ant ku mnos di 4 % di poblashon por a vota i di hende hmber un 7 % apnas. Esaki sigur no ta demokrasia.
Di otro banda tampoko e elekshon tabata pa e totalidat di asiento den staten. Di e miembronan 10 lo mester a sali eleg pa e kantidat chikitu di poblashon e otro 5 personanan lo a keda nombra pa gobernador. Kier men ant ku 5 % di poblashon por a skohe apnas dos tersera parti di miembronan di staten. Kualke hende lo hasi pa e loke nos ta yama "drenta era di demokrasia", pero sikiera awor maske ta un par di hende por tin algu di bisa den asuntu di personanan ku lo maneh nan lug i nan bida.
Asina nos por komprend tambe ku Iglesia a kumins mesora ku forma su grupo di hende ku lo a prepar pa elekshon.
Obispu di e tempu ei, e famoso mons. Petrus Inocentius Verriet, a yama algun bon katliko pa present su plan: dr. Moiss Frumensio da Costa Gmez, e gran lder poltiko di Krsou, algun persona mas di R.K. ...”
|
|
| 8 |
 |
“...den hbennan, pa bida religioso, porlomnos no di hende hmber. Den e temporada aki diferente hben a bai kumins estudio pa saserdote pero no por bisa ku esei tabata konsekuensha di un trabou di religiosonan den e sentido di foment vokashon, mas bien algu spontneo di den pueblo mes. Asina ant Iglesia ta par sin ta prepar pa e problemanan ku lo surgi despues.
5. Enseansa popular
Instrukshon sigur ta kos ku tabatin preokupashon p'e den nos pueblo. Tur hende lo kier a mira nan yu bira mtenar, f sia kualke kos ku no ta simpel fishi. Pueblo simpel ku no ta mira un chns, ta manda su yu sikiera wenkel1 pa e por gana su pan maan.
Es ku por ta hasi hopi sakrifisio pa su yu bai skol na Punda preferiblemente skol di frater. Asina St. Vincentiusschool na porta di hospital ku e legendario frater Ricardo (Richardus) a forma masha hopi di nos hendenan
"Wenkel" ta e barbera, tayer di un karpint, sneiru fplat kaminda un mucha ta bai despues di skol i ta sinta te ora sera pa yuda i sia un fishi....”
|
|
| 9 |
 |
“...fantiko, ta un figura hopi outokrtiko.
Hopi di e argumentunan di Statius Muller kontra "burokrasia" ta mas bien kontra gobernador, porlomnos esei ta nos opinion.
Partido Demokrtiko ta haa otro asuntu pa lanta fuertemente kontra dje i esei ta e kaso di ontslag di dr. de Regt, pa sierto aktitutnan konsider kontra gobirnu.
Ta bini despues otro asuntu ku ta demobilisashon di skuternan. Maske pueblo tabata gosa su skuternan den parada i ora haa notisia ku den mondi £¡r p Kastee¡
nan ta lastra mih ku kualke otro grupo,
tg ningn hende no ta pro skteri. Militarismo no ta kos pa yu di Krsou. Staten ant ta kontra pa sigui vota plaka pa "defensa".
Tur e puntonan ariba menshon ta keda ampliamente diskut den e korant, ku ta e arma mas poderoso di partido Demokrat. Un otro publikashon "Lorito Real" ku e figura sentral di "Azijn Banana" edit pa sr. Pachi van Kampen, ta hunga ku e sintimentunan mas baho por bisa di pueblo. No abiertamente ma enkubr i apnas indikando ta trese figura di Azijn Banana ku Nenita...”
|
|
| 10 |
 |
“...66
Krsou", nasi di kuna humilde, e sa ku e por midi su mes ku kualke personahe paden i paf di Reino Hulandes.
Den un kombersashon personal ku Gomez, despues di diskuti varios problema, nos a remark ku kisas e ta dedik su mes di mas i nikamente na aspektonan estatal-poltiko sin pone sufisiente atenshon na e aspekto sosial i di formashon di su idealnan. Riba kual Gomez a kontest ku kisas t'asina "pero pa esei mi tin bo tata" (Elias A. Rmer, kende den Staten, ki ironia, hopi bes ta konta ku apoyo di presisamente e hmber ku ta represent refinera di petroli).
Kisas esaki mes a pone ku Gomez no tabatin den pueblo e ksito ku mester a spera di dje. Esaki mes ta pone nos pensa ku Gomez su aktuashon den e wlga riba Isla tabata mas bien un chns pa kumins aktua politikamente. Pa kualke studioso e figura di Gomez mester ta sumamente interesante pa analis. Un kos nos por ripit, Gomez ta mustra un "demagogo" di primera, bon orador, pero poko edukador. Kmbersando ku "doktor" e pregunta: di kon bo no ta...”
|
|
| 11 |
 |
“...70
Porfin lo result ku Iglesia tambe ta bai pensa den direkshon di su mes skol sekundario. Esaki ta bin result despues den Radulphus College i Maria Inmaculata Lyceum, un pa mucha hmber i otro pa mucha muh. Despues tur dos tambe lo bira skol miksto.
Tabatin algun diskushon pa mira ki direkshon e skol katliko mester a sigui, sea e direkshon di H.B.S. f di Gymnasio Liseo. A.M.S. mes ta un sorto di H.B.S.. Kisas pa nos pueblo un otro tipo di instrukshon lo tabata mas adapt na nos mentalidat.
Mintrastantu nos hendenan no tin idea ainda di importansha ku tknika lo bai tin. Ambachtschool ta lucha den lokalnan di Montekristu bieu banda di Coln. Pa mucha muhnan tin "centrale school". Pensa den direkshon di estudio sekundario pa skol tkniko ta hopi leu ainda.
Atrobe nos ta mira seka e grupo ku ta maneh pueblo un falta di vishon pa futuro.
6. Konsekuensha di paternalismo:
debilitashon di organisashonnan sosial
Durante guera no tin muchu chns pa organisashonnan. Reunionnan ku generalmente ta tuma...”
|
|
| 12 |
 |
“...mundial moralidat a haa su mes konfront ku un desaroyo fatal pa nos hendenan. E kantidat di sld estranhero, manera ta kustumber tur kaminda, a haa nan momentunan di rekre-ashon den hanchinan di Punda kaminda semper prostitushon tabata reina. Ku e "black-out" tabata fsil pa bo topa esenanan riba kaya mes ku ta pone bo kurpa kue re. Ma esei naturalmente no ta keda pa estranheronan so.
Yu di Korsou mes, ku awor tin un par di sn, ta basha bai na e sitionan konosi i lo tabata interesante pa sa di kualke studioso, ki altura enfermedat venriko a yega na Krsou. Ta di komprend ku esaki huntu ku e prdida di balornan spiritual mas ay ta afekt nos pueblo.
Den e mes tempunan ak na Caracas, Venezuela, a kumins ku rekonstrukshon di loke awe nos konos komo El Silencio. Antesnan aya tabata blkinan di edifisio grandi, sentro di prostitushon. Awor ta basha tur kas abou pa lanta edifisionan nobo. E pober infelisnan bib einan mester a buska un salida i a plama rnt Caracas. Pero dimes Krsou a result tambe un...”
|
|
| 13 |
 |
“...grandinan ta relativamente poko hende tabata gosa di un penshun. Sigur no tabata algu generalis. Mayor parti di nos grandinan mester a hala faha sera ora baha di trabou pa motibu di edat. Awor tur por haa maske ta algu, hasta si bo no a traha un trabou remuner (manera amanan di kas). Esaki tabata un di e adelantonan grandi pa kua mester elogi Partido Democraat.
Loke ta kurioso ta, ku hendenan di pueblo no ta ripar ku ta e mes hendenan di sirto gremio, semper ta na e puestonan haltu den gobirnu, sea ku nan tin kapasidat f no. Pa lider di bario s ta buska hendenan di pueblo. Despues di poko tempu nan nmber no ta prese ningn kaminda mas p.e. di "Baba" Kibbelaar. Un Ciro Kroon, ku sigur tin kapasidat, no tin muchu chns sino riba nivel insular komo diputado, te ora no tin otro mas. Rosarionan, Rafael i Guillermo apnas ta haa un oportunidat di mustra loke nan por.
(E mesun fenmeno ak bo ta topa na Aruba. Ora ku J. Irausquin huntu ku Fichi Croes kibra ku A.V.P. di Henny Eman i lanta nan mes partido...”
|
|
| 14 |
 |
“...asina gobernashon por bolbe den man di esnan di Partido Democraat. Ironia di e kaso ta ku despues di a sulfur kontra Hulanda pa haa e derecho di voto pa pueblo i kohe poder den bo man, awor ta akud na e mes Hulanda pa haa chns di sinta atrobe.
Tur hende ku sano huisio ta komprend ku durante e temporada ku pueblo ta "gosa" di outonomia, ta simplemente un lucha pa poder tin, pa sinta manda. Un lucha pa poder ku ta siega hende. Pueblo den e tempu ak ta biba ku sierto ansha, hasta sustu. Pasobra kualke kos lo por pasa i un yu mester bai studia, f bo mester di un kas, f kiko ku ta ku lo bo por tin mester, ta bai bira problema. Boka di pueblo ta ser.
Fuera di Amigoe di Curaao no tin tampoko un korant ku ta tribi di mustra riba e difikultatnan ak. Ni korant, ni radio ta independiente mas. Tur ta bou di kntrl estrikto.
Ora ku present e famoso kaso di un redaktor di e korant Beurs en Nieuwsberichten, ku ta tribi mustra riba algun iregularidat ant kier a saka e "hulandes ei" (de Wit) for di Krsou...”
|
|
| 15 |
 |
“...tantu nos ta konfia riba dje, ta kumins su strimlaining, ta deskart un kantidat di kos ku e mes tabata hasi. Tur ta pasa den man di otro kompanianan, transporte di riba isla mes, trahamentu di bar i bleki pa zeta (WESCAR), un kantidat di puesto di refinera ta pasa pa partikular, persona i empresanan chik, ku nunka di nan bida por garantis e loke refinera mes tabata duna.
E pueblo ta sinti ku suela ta tambale bou di su pia. Algn kompania ku a bini ta kumins ku furia, pero despues ta para na nada, sea pasobra e produkto no ta dje bon ei (fabrika di chukulati) of pasobra otro kaminda por haa man di obra hopi mas barata (Texas Instruments).
Gobirnu sintiendo ku kos no ta bai manera hende por a dese ta ofres kompanianan ku present nan plan un "tax holiday", es desir nan ta keda sin paga belasting durante basta aa i asina ta purba tee nan i/of interes nan pa...”
|
|
| 16 |
 |
“...e kier forma i motiv lidernan pa tur aspekto di bida di pueblo. E ta para firme tras di e movemento Jocista i di credit union i sindikatonan di orientashon kristian ku ta lantando, hasta e ta yuda lidernan ku kai presu pa por manten nan famia. Enfin e mes no ta lansa tantu inisiativa, pero e kier motiv, sosten i anim tur ku kier hasi algu, ku kier biba nan kristianismo. Den poltika e no kier mete ma e lema di su obispado e ta duna bon kla den su eskudo ku ta bisa: "Ut omnes unum sint" (pa tur sea unu). Esei e kier logra, un union fuerte i e ta mustra nteres den tur hende, hasta esnan di e partidonan ku tabata kontra partido katliko (ku el a prohib di hiba e nmber "katliko").
Ma tempu ta difsil. Asina ant e obispu nobo indudablemente a kumins mustra interes den bida normal di pueblo den e temporada ak. E kier laga pueblo kompart i ta duna responsabilidat na laikonan tambe pa atend asuntunan di Iglesia. Konsilio Vatikano na kual Holterman a asist sin duda a laga algu atras ku por duna speransa...”
|
|
| 17 |
 |
“...fundeshi di ekonomia di Krsou, su refinera, despues di kumins strimlain, ta bai outomatis, kos normal den un mundu moderno. Pero ku esei e pueblo ta mira su oportunidat pa trabou keda redus. E kosnan ku ntes kompania mes ta hasi, ta pasa pa man di otro kompanianan mas chik ku nunka por duna e mes un rekompensa pa e trabou, manera Shell tabata duna. Esun ku ta sinti ta e trahad mes: pa e mes trabou e ta bai haa mnos: mnos salario i mnos previshon sosial.
Kompanianan nobo, ku gobirnu kier atra, sea ta keda sin result f ta frakas. Hotlnan manera semper ta keha ku no tin sufisiente entrada. Ta difisilsimo pa kontrol kiko tin di brdat, si bo mira nan ta hisa kos kasi nobo tira fo i kambia pa e mes kosnan kompletamente nobo (kaso Hilton). Di parti di e sektor ak, no tin ni e mnimo komprenshon pa loke pueblo ta pasa den. Ta parse ku tur kos ta bai stanka i ta ekonomia mester perkur pa e pueblo por biba. Desempleo ta krese sin midi i no tin nada ku ta parse ku lo por par.
Hasta tin miedu pa kumins...”
|
|
| 18 |
 |
“...e kaso ak.
Ma no ta den hotl so tin problema. Shell ta laga tur trahamentu di bleki, drum etc, den man di e kompania hulandes ku ta estables, esta Werkspoor. Esaki ta turna hendenan ku Shell ta kita di trabou i ta manda nan bk ku areglo hopi mnos kumbiniente pa e trahad. Ta kumbin Shell, ta kumbin Werkspoor pero ta un desgrasia pa e trahad ku ta bai atras. No tin areglo legal pa asuntu di kitamentu di hende for di trabou, no tin lei di retiro na drechi, por kita hende basta pagele sierto suma, sea ku e doo tin rason f no.
Salario mnimo ku a propon varios bia ta kos ku lo bin result despues di hopi deliberashon i ku masha problema. Na prinsipio tabatin hende ku ta bisa hasta ku ta imposibel (mintras ta kos ku ta eksist na diferente parti di mundu tempu bieu kaba).
Tur e kosnan ak ta monton i ta bai kreando un tenshon insoportabel. Ora ku e asuntu bira mas grave na Werkspoor i no tin salida ningn kaminda. Hendenan ta wlga i ta bai na grupo grandi dilanti di Casa Sindikal. Tenshon ta krese...”
|
|