| 1 |
 |
“...122
bin estables na Krsou. E resultado no ta muchu halagador. Riba seru di Mahuma tin algn edifisio ku lo mester a atrae empresanan, pero ku ta keda ser f ta mira hendenan bini bai, manera ta paa sushi ta troka.
Algn empresa manera Amstel Brouwerij lo bai duna bon resultado i ta primint pa futuro. Plannan pa lanta mas i mas hotel pa turismo ta kumins move i ta bini un Intercontinental, un Hilton, un Holiday Inn. Ma kontrali na loke tin na Aruba, nos playanan ta chikitu, ser meimei di baranka. Den stat mes no tin mas kos pa ofres turista sino un par di kasino i poko pakus pa kumpra kos di kalidat. Hasta rekuerdonan pa turista hiba kas ta bini djaf i nos ta bende "delfts blauw" ku nan i kosnan di Hongkong i Taiwan, si no ta di Hapon. Di Krsou mes kasi nada. Turistanan mes, ku ta kumpra den pakusnan, ta mira ku le di nan pais ta strobanan hiba muchu kos kas i asina benta tin di redus.
Mintras retironan na "Shell" ta kai, pueblo mes no ta sinti ainda dje tantu ei, pasobra ta kumins ku manda...”
|
|
| 2 |
 |
“...pueblo di Krsou.
3. Ekonomia buskando rutanan nobo
Kaminda tin revolushon, tin destrukshon i loke ta pi ta e konfiansa hopi bia ta keda destru den pueblo. Esaki ta trese ku ne, ku ekonomia, ku no ta tee kuenta ku hende, ma ta biba su mes bida, no ta muchu aktivo den pueblonan ku konos revolushon. Trankilidat i rden ta loke mester. Ma huntu ku esei tambe forsa laboral, ku no ta muchu eksigente i ku ta mas barata. Leinan sosial ta pa hopi empresa un menasa (?), mintras ku mester ta i por ta nt kontrali. Un trahad bon atend ta un gran apoyo pa e mes empresa i mas mih trate mas kolaborashon por tin. Obligashon i derecho ta bai huntu den ekonomia tambe, ma esei ta solamente si tee na kuenta ku lo mas importante ta HENDE.
Ta sigur ku situashon ekonmiko di Krsou no a mehor ku e revolushon di mei sesenta i nuebe. Hopi a hasi pa yuda empresanan ku a sufr dao. Poko...”
|
|