Your search within this document for 'komunidat' resulted in twelve matching pages.
1

“...Tirando un bista atras nos lo por mira den futuro si nos buska rais di e susesonan i e loke a motiv un sierto manera di biba i aktua. Pueblo di Korsou den esaki no ta diferente di otro pueblonan mas grandi. Wl por bisa ku pa pueblo antiano i kurasoleo en partikular nos ta haa mas difikultat i na mes momentu mas fasilidat ku den otro kasonan. Mas difikultat pasobra riba un poblashon ku na aa 1900 tabata yega m.o.m. 30.000 habitante i ya pa aa 1980 ku un total di m.o.m. 140.000 nos ta haa un komunidat hopi diferensha pa motibu di nashonalidat (un 50 asina), di rasa, di status sosial i ekonmiko i di masha poko reflekshon krtiko di su mes. Un bida ku ta asept tur kos manera e ta bini, sin problema, sin buska di kon ni nada. Asina ta i no tin pakiko diskut ni buska problema. Mas fasilidat, pasobra ta un isla chik di un par di kilometer kuadr, poko hende relativamente, un pueblo ser den su mes i brdadero isla pa su estado geogrfiko, pa su idioma propio i pa su falta di kontakto ntimo ku mundu...”
2

“...di Martinusgesticht. Esaki obra di pader Koenen O.P., ku a interes pa buska fondo i realis e obra ak, ku a yuda hendenan pa ekspres nan mes den obranan teatral, tee reunion grandi etc. etc. Lucha pa Papiamentu Riba e trabou kultural sosial religioso nos lo bini bk despues. Un punto ku ta importante pa trata aki ta e lucha pa papiamentu, denter di Iglesia. Skolnan di frater, St. Thomascollege i S. Vincentiusschool, tabata e sentronan edukashonal rekonos pa nan gran aporte na desaroyo di nos komunidat. Ta sosed ku frateman semper a keda un poko apart di pueblo, ku eksepshon kisas di frater Richardus. Frateman tabata hasi masha hopi pa muchanan i nan skolnan, no solamente e aspekto semper tabata bon, pero hendenan kapasit tabata duna ls. Ta sosed awor ku lenga utilis na skol i lenga ofisial ta hulandes. Vincentiusschool tambe ta haa ls na hulandes, pero meskl ku hopi papiamentu. Na Thomascollege si papiamentu ta tab i hulandes sagrado. Un frater ku diploma den idioma "nederlands", frater Herman...”
3

“...dicho ku klero i religiosonan. Mester di mas skol, di mas misa, di tur sorto di asistensha pa katlikonan i esei Iglesia ta bai entam na gran eskala. Skolnan prinsipalmente ta oument na gran kantidat. Porshento di katlikonan si ta baha, pero ainda e ta konside-rabel. Otro religionnan ta oument. Ma e aktividatnan di Iglesia Katliko no ta krese solamente den asuntu di deboshon i skol, pero muchu mas importante den e tempu ak ta e kresementu di aktividat di Iglesia fuera di skol i misa, ma mas den komunidat mes. No ku esei no tabata eksisti, nos konos e famoso Thomaskring pa hbennan adulto ku ta kaba St. Thomascollege. Nos konos tambe St. Vincentiusharmonie i klup di bala di Skrpn (Scherpenheuvel) i un di e prom klupnan di futbol fund pa frater August: Jong Holland. Tambe ta eksisti ainda R.K. Volksbond i Wenkel di Pader (cooperativa). Pero ta bini un stankamentu den e dos gruponan delaster menshon. Mester di otro tipo di organisashon i un figura manera mons. Verriet ta komprend...”
4

“...Krsou ku ni sikiera a konos un politieraad, manera Aruba, ku nan mes elekshon. Enkuesta: despues di guera kiko ? Ora na aa 1944 ta parse ku gera ta bai haa su fin, ant tin un tentativa di enkuesta na Krsou pa mira kiko ta para di e islanan aki despues di guera. Den un kontesta di mr. S. van der Meer nos ta lesa lo siguiente: "parse ningn hende no ta ripar e revolushon sosial violento ku ta tuma lug. No ta skirbi den korant i ningn hende no ta rekonos pblikamente ku kada luna e struktura di komunidat ta kambiando mas drstikamente ku promnan ay den dies aa di tempu." Emilio Lopes Henriquez ta pidi pa mih relashon entre trahad i patron: "E manera ku patronnan ta trata trahadnan den hopi sentido ta penoso, si bo ripar kon e patronnan ta oument nan empresa kada bes i ta mehor nan kondishon di bida i e obreronan mester traha aanan largu sin un futuro, mintras ku nan ta kolabor pa otro enrikes nan mes, ant mester asept ku relashon entre obrero i patron ta leu for di hustu, relashonnan entre hende...”
5

“...mayor parti di dosentenan ta laiko, un kambio esaki hopi grandi den sistema eskolar te awor ak. Pa mucha muhnan ainda no tin oportunidat, pasobra kontrario na A.M.S. di gobirnu Radulphuscollege ainda ta pa mucha hmber so. Un problema ku lo mester a keda solushon ta e kaso di H.H.S. (hogere handelsschool?) ku no tabata duna entrada na enseansa universitario ni na skolnan superior di enseansa na Hulanda. Atrobe ta mira ku ta tee mas kuenta ku e nesesidatnan di e gremio di esnan mas haltu den komunidat i no presisamente di e pueblo, ku tin deseo di avans. Ku diploma di H.H.S. e hbennan ku bai studia na Hulanda tabatin di bolbe sigui un aa mas pa pasa nan H.B.S.-A. Den un reunion den Club S. Tarcisio na Santa Famia, algun akadmiko antiano a lanta fuertemente kontra e sistema ak i a logra ku a bin kambio pa hasi di Radulphus un H.B.S.-A i B. Radulphus college na Cas Corweg, despues di tabata dilanti di Thomascollege den algun barak. Despues di poko tempu ta kumins ku M.M.S. (Middelbare Meisjes...”
6

“...isla lo mester gobern su mes, ku su mes parlamento chik, su eilandsraad. Tambe ta asept ku e asuntu di "ocho ocho" (ocho asiento den staten pa Krsou i ocho pa Aruba) no por sigui i ta bini na su lug un repartishon di asiento ku ta duna Krsou 12 i Aruba 8, pero pa Aruba ta eilandsraad di Aruba ta disid tg. Ta lgiko ku un pueblo, sin ningn formashon sosial ni poltiko, no sa kiko e hasi ku e oportunidat ku ta dun'. Ta interes personal so ta konta pasobra tg no ta logra, tampoko tin idea di un komunidat mas grandi. "Ta loke ami por haa" ta bira importante. Ku esei e fasilidat, pa primint hende tur sorto di kos, ta lanta, maske bo sa di antemano ku bo no por kumpli ku tur kos tg. E pueblo asina ta bai prd su kara, pasobra "maske bo gana elekshon na nivel di eilandsraad i bo por disid pa bo mes isla, si bo gana mes na nivel...”
7

“...i katisashi na skol ta e kosnan mas importante. Holterman kier trese un kambio. Hendenan mester bira mas responsabel, nan mester tin mas formashon. Asina e ta bini ku idea pa kumins na Krsou tambe i despues na e otro islanan ku e movementu nobo ku ta lantando den mundu esta "Kursiyo di Kristiandat", kursonan krtiku di dos dia, masha intensivo ku ta uni konosementu di religion ku prktikanan serio i adapt na sirkunstanshanan di bida, dirig na mes tempu riba un solidarismo i responsabilidat pa komunidat. Esaki ta algu ku por bai duna sierto resultado ta sigur. Personalmente mons. Holterman tabata interes den ideanan nobo ku ta present. E ta stimul tur inisiativa nobo, e ta sosten trabounan hasi den Mons. J. M. Holterman....”
8

“...i tin hasta krtika riba situashon inhustu ku pueblo ta pasa aden. Tg ainda nan ta poko, i ku sierto inseguridat pasobra nunka bo no sa kiko ta para di bo trabou i bo futuro. Asina e temporada ak djis despues di outonomia ta bira un tempu di preparashon pa loke mester bini despues, sinembargo tempu i hende ku ta dispuesto pa duna un man ta poko. I asina no a logra loke lo mester a bin result den un trabou pa progreso. Poltika partidista i personalista a stroba un desaroyo positivo pa henter komunidat....”
9

“...ta deb na e wega ku ta hunga kun e i e dominio ku e ta sinti ainda. Tur esaki ta krea un sentido di frustrashon. Fa e sigur su bida e ta sigui esun ku e ta kere por yud e, sigur un entrada, un beka of un kas. E tin di entreg su mes i kasi no ta permiti pensa pa su mes. Asina na lug di bira mas independiente por bisa e ta bira kada bia mas dependiente, mas dominio tin riba dje. Esaki mes ta stroba un desaroyo den sentido di solidaridat, di kooperashon i di konstrukshon di su mes futuro, di un komunidat sano. Konsekuentemente desaroyo den bida sosial ta stanka f ta bira mas bien un reakshon violento kontra e loke ta stob. Simplemente e ta wanta pasobra no por otro, pero den su paden e no ta turna, ma ta monton un avers-hon kontra tur loke e ta sinti ta kontra dje. Gritunan ku nos ta tende den seno di partidonan poltiko manera "mau-mau pa nos pueblo" (e grupo form na Kenya, Afrika ku ta bringa na un manera...”
10

“...kantidat di ntes, ademas e poblashon ta krese muchu rpido pa logra sufisiente maestro di af i tin kantidat di yu di Krsou, ku a bai studia ku beka i a regres nan pais. Mayora ta afili na e organisashon "Don Bosco", pero no por papia di lucha di reivindikashon di derechonan, maestronan ta konsider meskos ku amtenar, sin derecho di wlga, mas bien ta dedik atenshon na asuntunan di skol. Komo tal Don Bosco nunka tabatin un impakto riba komunidat. Mester bisa tambe ku kantidat grandi di maestro ainda ta hulandes i nan ta bini pa algn aa i no ta logra integr den komunidat kompletamente. Antiyanisashon i e ambiente ku ta reina lo pone e situashon kambia totalmente. Ta lanta varios otro sindikato di maestro pa skol di gobirnu i pa skol di fishi. Dosentenan den instrukshon sekundario tambe ta bini ku nan mes organisashon. Un berdadero maremagnum di sindikato den enseansa, ku no ta duna ningn sorto di efektividat na trabounan nesesario. Dimes un situashon asina no por sigui muchu tempu mas i pronto lo...”
11

“...buska empresanan grandi pa estables, pero di tur e kantidat di proyekto ku a prepar, ta apnas un ke otro a duna resultado. A lansa proyektonan pa motivashon di pueblo (MOTIVATION TRAINING), a lanta ofisina pa yuda i asist empresanan chik (KORPODEKO). A gasta enorme kantidat, pero pa bisa ku tabatin un resurgimentu formal di ekonomia den kua e pueblo mes ta partisip ta leu di realidat. Kisas lo mester a bini ku un formashon pa empresarionan mes, den sentido di un responsabilidat sosial pa henter komunidat huntu ku e motivashon di pueblo trahad, empleado. Haf nobo ku diferente fasilidat moderno. Banda di haf a ekspand fasilidatnan enormemente: haf di "container", oportunidat pa empresanan "tax free". A oument fasilidatnan di aeropuerto i esakinan ta sigui krese. Algn fbrika ta estables nobo i algu mas nos ta produs lokalmente. "Curinde" sigur a duna hopi bon resultado. Kompanianan OFF-SHORE a kumins na gran eskala i pa aa ta grda kaha di gobirnu, ma kantidat di plaka ta bai na "asistensha" ku...”
12

“...religion ta konos un retroseso f un temporada di purifikashon? 5. Enseansa ta sigu avans; mes falta di adaptashon Un desaroyo berdadero ku kumins den pueblo ta eksig kada bes mas tantu pa sigui progresa. Esaki ta pasa ku enseansa na Krsou tambe. Tur banda por nota ku tin un interes pa bai dilanti. Pueblo ta manda su yunan skol na gran kantidat. Tin un ansha pa sia. Gobirnu ta rekonos esei i ta ofres awor un posibilidat pa opten grado akadmiko na Krsou mes. Un avanse enorme ku mester lanta henter komunidat. Universidat di A ntia U.N.A. Rechtshogeschool ta keda formalmente lant. Basta estudiante ta inskrib, meskos ku tabata e kaso tempu a lanta A.M.S. Peter Stuyvesant, awor...”