| 1 |
 |
“...yuda pa komprend e loke nos ta i loke a pasa, muchu mas mih, esei ta keda nos grandi.
Ta di spera ku esaki lo duna hende un idea di loke nos ke purba hasi. No ta muchu kos, pero di tur manera e idea ta pa lanta diskushon serio den nos hendenan pa konos nos mes mih, nos historia i loke nos a hasi ku e loke Dios a duna nos ak, un Korsou chik ma dushi, ku por bira grandi i ku nos ak por hasi grandi si nos ke ta mas humilde i mnos ser den nos manera di pensa.
Dios duna ku e esfuerso ak lo no ta kompletamente enbano i ku algu positivo i drechi por ta resultado di e trabou ak....”
|
|
| 2 |
 |
“... nos ta haa grupo basta grandi, si nos kompar ku poblashon total, di "makamba" esta hulandes ku ta bin traha komo "plter" (na hulandes: plaatwerkers). Ta nan ta traha tanki na Isla pa warda petroleo. Nan ta biba plam den stat na diferente penshon, pasobra ta pa poko tempu numa nan ta bini. Ta hende rudo, bebed di yenfer, sin nan famia ni nada, riba nan mes, dos tres den kamber i fin di siman i djadumingu asina semper nan ta selebr. E idea di makamba, hende mas ay, mas eduk, ta kai na awa kompletamente. Esnan ku tin di haber ku plternan ta mira ku tur hende ta meskos i den hende blanku hulandes tambe tin hende simpel i rudo manera nos konos tur parti di Krsou. Kon leu e influensha di e hendenan ak i nan manera di biba a kontribu pa e palabra "makamba" kobra un sentido negativo ta kos ku lo mester studia mas...”
|
|
| 3 |
 |
“...azkenazi, ta bini na prinsipio di aanan binti i ta kana bende kos kas pa kas. Tur ta komersiante i ta biba un bida masha frugal, komiendo un "pida pan i un bleki di sardinchi, ku nos ta part ku otro" manera un di nan a konta nos" (Sr. Fuhrmann, hmber grandi den negoshi di prenda i oloshi). Ku sobrekama riba skouru nan ta pasa den kaya bende nan produkto, pero nan ta spar i poko poko ta turna ofer basta di e poko negoshinan di pueblo pa despues bira gran komersiante. E grupo ak tambe ta keda kompletamente aisl riba nan mes. Nan ta logra despues drenta e sitionan di komersio chik manera Kaya Grandi na Otrobanda i riba Dmpel na Punda.
Un poblashon ant totalmente desintegr i un poblashon hopi redus ta trese kun konsekuenshanan grave pa nos Krsou.
Idioma propio: PAPIAMENTU
Maske kon part e hendenan ta, pasobra e grado di rekonosementu sosial ta depend di nan kol i tambe enparte porlomnos di nan religion, tg den otro aspekto pueblo ta demostr un unidat basta grandi manera nos a indik. Lenga papiamentu...”
|
|
| 4 |
 |
“...15
sekular (diosesano, ku no ta pertenes na ningn rden ma ta simplemente orden saserdote) ku tabatei, a keda. Ora ku vikariato a haa yudansa di suman di Rosendaal i despues frateman di Tilburg i tambe suman di Breda pa hospital, e or'ei ya tabatin un Iglesia formal na Krsou i tur e otro islanan.
Ripar ku e pueblo humilde "di kol" ta kasi kompletamente katliko. Mons. Niewindt, e prom vikario apostliko, konsagr obispu, tabatin gran interes pa pueblo. Maske e mes tabatin katibu pa sirbi', e no a laga di buska tg emansipashon di katibu. El a organis trabou di mishon i despues di dje tabata muchu mas fsil pa dominikanonan turna ofer di e susesor di Mons. Niewindt, Mons. Kistemaker.
Interior di Misa di Santa Ana, pro-katedral den aanan 1920/1930.
E klero i religiosonan tur tabata bini di Hulanda; hasta Mons. Niewindt a funda un seminario na Barber, pa seminarista hulandes ku lo traha na Krsou. No a pensa ku nos hendenan mes lo por a yega na saserdosio. Sigur ku e nivel kultural di nos hendenan...”
|
|
| 5 |
 |
“...Predikashinan mes ta pone poko atenshon na balor di bida sosial. Kompar ku reglanan "pa kulto" e reglanan p.e. di "hustisia" ta di poko uso den predikashon. Usura, vengansa, diskriminashon no ta tpikonan komun, maske kuantu e prktikanan ak ta plam den pueblo.
Pueblo ta stima su religion, ademas di ta mar, un tempu pa motibu di pobresa, na religiosonan i klero. Despues e ta sigui manten su mes sistema denter di e religion asept, kasi por bisa sin sa presisamente pakiko, ya ku e "religion" no ta kompletamente di dje.
No ta Korsou so tin e problemanan ak, ma inkulturashon ta kos di apnas e tempunan ak, awe e ta kobra forsa den mundu religioso.
Iglesianan Protestant
Di e grupo, por sierto hopi chik, di Protestant, nos por bisa ku nan ta keda hopi aisl for di e pueblo simpel. E baluarte den Fort Amsterdam, ya kaba ta duna e iglesia ak un posishon hopi elev. Nos a remark kaba, den asuntu di nmbernan, un distanshamentu hopi grandi i ta komprendibel. Turnando na kuenta e posishon di mayor parti di p...”
|
|
| 6 |
 |
“...tradishonal, no tabatin e konsiderashon di pueblo manera esnan anterior. Nan ta keda biba riba nan mes, kontakto ku pueblo ta mas bien superfisial, di kliente f trahad ku e doo di negoshi. Interesante tabata den aanan binti mira kon mucha muh trahad di pakus ta yama e doo na su nmber, ni sikiera "shon" bo no ta tende i si akaso, ta apnas.
5. Skol ta nos forsa, ma kn?
Un kaptulo masha importante sin duda pa pueblo di Krsou ta e desaroyo di skolnan, e parti di edukashon. Sistema eskolar ta bas kompletamente riba e sistema Hulandes ku lei di enseansa ku konos igualdat di derecho i supsidio di gobirnu pa tur ku ke lanta skol.
Mishon katliko a hasi esfuerso pa lanta skol tur kaminda. Semper interes pa edukashon tabat'ei. Ora ku na mediado di siglo pas i ku binida di sman di Rosendaal i despues frateman a turna asuntu di sia mucha ofer, a kumins un lucha pa logra e mes derechonan ku Hulanda ta konsed.
Koloniale Raad naturalmente no kier a tende, pero ku lei den man no por a hasi muchu kontra di un...”
|
|
| 7 |
 |
“...enseansa mes tambe, ounke na eskala mnimo. Frater Realino ta esun ku ta kumins sia nos kosnan di nos mes tera i region na lug di kosnan di Hulanda. E ta skirbi un buki di geografa "Aardrijkskunde van Curaao" i mas despues "Plantkunde" ku tur nos flora.
Formashon di nos pueblo ant a pesar di tur kambio poltiko ku a kumins, apnas ta mira un prinsipio di lokalisashon pa no bisa di antianisashon. Asina nos ta kokoch riba dos pia: poder poltiko mester bira algu propio, pero formashon ta keda sistema kompletamente strao pa nos hendenan. Te awe por bisa ku e situashon ak tin nos mar.
6. Organisashonnan sosial i kultural na gran kantidat
Progreso ekonmiko i desaroyo di enseansa ta indispensabel pa desaroyo total di un pueblo, no ta di straa ant ku nos ta bai drenta un tempu di masha hopi aktividat. Un aktividat dirig direktamente riba progreso di pueblo mes den su totalidat. No por bisa ku aktividat poltiko a trese esei, ma mas bien aktividat poltiko a bini komo konsekuensha di e situashon, un desaroyo...”
|
|
| 8 |
 |
“...55
Nederlands Verbond. Hopi tempu e grupo aki tin ta eksisti kaba, pero e realisashonnan ta keda kompletamente influensh pa e kolonialismo reinante. Na otro parti kaminda no ta hulandesnan ta manda ta sigur ku lo hasi e trabou di otro manera. Awor e ta karga e stigma di ta purba hasi yu di Krsou makamba. Tg mester konos e balor pa idioma hulandes ku e grupo aki tabatin ku nan "Neerlandiaprijs" pa muchanan ku sobresal den opstl na skol.
Ta sigur ku tabatin hopi otro organisashon mas na Krsou, sigur organisashonnan kultural, gruponan di "Ster" ku ta atend entiero di pueblo etc. pero no por bisa ku nan tabatin un impakto asina grandi riba bida mes di e pueblo pa su desaroyo mas ay....”
|
|
| 9 |
 |
“...debakle ak: poko aktividat di partido, korantnan catliko ku krtika destruktivo riba e loke staten ta hasi i na momentunan mas inoportuno, tambe direktamente ta nombra algun miembro di klero ku tabata hopi negativo den nan ekspreshonnan enkuanto Partido Catlico Curasoleo. (Ripar ku nos ta nombra konstan temen te e partido ku su nmber kompleto pa evit konfushon ku e Partido Katliko di Pueblo ku despues ta bai lanta i no ta simplemente siguimentu di e mes partido bou di otro nmber, ma un partido kompletamente nobo!).
Durante 1945 ta sali un serie di artkulo den Beurs en Nieuwsberichten, pidiendo mas libertat individual. Libertat prinsipalmente pa empresanan (krda e akshonnan di konseho kolonial kontra leinan sosial). Tg, apesar di tur...”
|
|
| 10 |
 |
“...di Krsou ainda no ta prepar pa kambionan drstiko, mas fundamental, den sentido poltiko. E loke el a haa den su formashon ta asina superfisial, ku e no ta komprend e alkanse di kambionan, ku ta turnando lug. Ainda e ta keda sinta ku e sintimentu di "adorashon" pa e mes "shon blanku". Diskriminashon pa motibu di kol no solamente ta konsekuensha di kolonialismo, no solamente di e sistema implant pa Hulanda. Ni sikiera e manera di trese religion, ku mishoneronan kasi eksklusivamente hulandes, kompletamente segn manera di pensa di Hulanda. Dimes ta parse e tin e aktitut sumiso pa motibu di e loke a kushi, den su naturalesa. E apresio pa esun di kol mas kla ta un balor, ku e mes ta duna na algu sin realis ku ta un algu ku ta kontra dje mes.
Komo poltika a bira asina importante den pueblo, ora ku Partido Catliko Curasoleo prd elekshon na aa 1945 pueblo ta mira ku hasta lidernan religioso ta kumins prd kontrl riba e masa. Nos a mira ku no tabatin atenshon pa organis e grupo di "obrero" den industria...”
|
|
| 11 |
 |
“...di hende pa e por tuma desishon pa su mes. E mes falta di liderasgo nos ta bai haa den tur sektor di bida tantu poltiko, sosial i religioso.
Den esaki obispu Verriet a mira mas aleu ku Gomez. Pero meskos ku Verriet, Gomez no tabatin tempu, manera e mes a bisa nos personalmente, pa atend formashon di lidernan. "Mi ta skirbi, mi ta publik i ta tee konferensha pa forma lidernan".
Akshon direkto den sentido poltiko ta loke awor e pueblo tin mester di dje i ta na esei Gomez ta bai dedik su mes kompletamente. E ta lubid ku e pueblo mes ta lesa masha poko i no ta eksisti un sistema di edukashon di adulto na ningn parti di Antia.
Asina pueblo (tee kuenta ku ta e masa grandi di hende ku no a meskla i no a kambia di mentalidat) ta bai haa awor "e profeta" ku e tempu ak ta pidi. Ku esei tambe un parti di e dependensha di e poder religioso, prinsipalmente riba tereno poltiko ta bai keda elimin.
E grupo mas rebelde, si hende kier yam' asina, ta sigui un rumbo diferente. Eseinan kier i ta gosa gritunan...”
|
|
| 12 |
 |
“...komprenshon pa e situashon i ta trese e idea dilanti pa djin komo grupo e partido di Gomez. Naturalmente Gomez ta mustra ku nan por djin wl, pero komo persona i no komo grupo. Infiltrashon di grupo naturalmente por bira peligroso pa e partido. E idea ak ant no ta haa akohida i tampoko e dirigentenan di Partido Katliko (nobo) no ta mira nada eiden.
Ta bon pa apunt aki ku partido Katliko di Pueblo (KVP) no tin nada di aber ku Partido Catlico Curasoleo di ntes. Ta algu totalmente riba su mes i kompletamente nobo, ounke te awe ainda tin hopi hende ta konfund e dos
St. John Morris Sprockel, hmber hustu i honesto, maestro di skol, presidente di R.K. Volksbond....”
|
|
| 13 |
 |
“... Tur esakinan tabata indik e falta di eksperensha den asuntu di desishon i maneho di nan mes asuntunan. Pero poko poko tur hende ta sia. Pronto ta bini diskushonnan serio riba organisashonnan obreril i situashon i kondishonnan di trabou, di bibienda i tur loke ta toka bida humano.
Den e grupo insipiente ak no tin diferensha ni di religion, ni di rasa, ni partido poltiko ni nada. Ta trata simplemente di hende ku mester biba den e mundu ak i satisfas su nesesidatnan natural normal. Ta algu kompletamente nobo pa tur e hendenan ak i ta result sumamente interesante.
Ta diskut tambe sistemanan ku ta reina den mundu, sosialismo i komunismo i e kapitalismo ku ta domin den nos mes pueblo. Kosnan ku nunka nan no a tende di nan i ku nan ta guli ku masha nteres mes. Asina den e forma di kooperativa ak un prom fiansa ta bai na yuda un miembro kumpra muebel segunda mano pa su kas, otro ta fia pa kumpra paa i sapatu i ta bai buska trabou bon bisti i ta haa mesora. Kantidat di kos e hendenan ta mira ku...”
|
|
| 14 |
 |
“...Statuut, ku ta garantis poblashon su outonomia tan dese.
Ironia di e situashon ta ku no ta Gomez, profeta pa pueblo, kende su ideanan tog a sali den Statuut, ma su kontrinkante poltiko Efrain Jonckheer, desendiente di e gremio ku semper tabata na mando, ta bai Hulanda i ta sinta firma e dokumento, un di esunnan mas importante pa Krsou. Un ironia grandi, pero realidat ku pueblo i mandatarionan mes a krea. E glpi ak pa Gomez mester tabata formidabel i nos no ta kere ku nunka mas el a rekuper kompletamente. Resultado di su lucha, su ideal, despues di tantu estudio i trabou, ta keda firm, no pa e mes sino pa su atversario poltiko, di kapasidat sigur inferior i sal di e grupo ku presisamente e kier a hala un banda.
Di otro banda, pa Krsou mes, resultado di elekshon pa eilandsraad ta result den un viktoria pa Partido Nashonal.
Beka pa estudio
Un di e trabounan mas importante di e gobirnu insular ak, nobo manera e ta, ta di manda hbennan ku sirto kapasidat Hulanda pa bai sigui ku nan formashon....”
|
|
| 15 |
 |
“...studia i pa gran mayoria ta e ltimo palabra.
Pueblo mes ni konos Mandement, ni ta interes pa konos, e ta keda un kos totalmente deskonos, hasta tin saserdote ku no ta interes mes pa lesa e dokumento ak.3
Den e tempu ak, ta bini algun saserdote hben di Hulanda. Ta hendenan ku a pasa den guera, a mira kambionan grandi na Hulanda mes. Despues ku un saserdote antiano a hasi estudio poko mas avans, di mes ta bai kumins manda Antia saserdote ku tambe a studia poko mas. Den nan tin diferente ku no ta kompletamente di akuerdo ku e ideanan di prom ku guera. Tin asina un distanshamentu for di e loke semper tabata sistema di mishoneronan. E "shon pastor" ta kai i e saserdote hben ta purba mas tantu di integr den pueblo. Algun di esnan di mas edat tambe ta kumins pensa otro. E paternalismo ku...”
|
|
| 16 |
 |
“...kontakto ku C.L.A.S.C. ta stanka. E lider so ta biaha bai bini i ta laga fantasa inform dirigentenan latinoamerikano. Di adelanto den organisashonnan sindikal no por ripar nada.
E sindikatonan li ku Partido Democraat ta hopi mas aktivo, ma aki tambe e akshon ta keda prinsipalmente riba Isla, kaminda despues di lucha fuerte ta logra rekonosementu i ta firma un prom kontrato kolektivo. Un prinsipio di algu, maske kisas kontenido di e kontrato mes no ta dje tantu ei, ma porlomnos kompania no ta kompletamente liber mas pa hasi i deshas.
Tin algun otro grupo organis bou di guia di Domingo Alberto, pero atenshon di tur hende ta mas riba poltika i esei ta stroba tur desaroyo mas ay di sindikalismo. Di formashon den e gruponan ak tampoko no por papia.
Tin un par di lider ta kana regla konfliktonan aki i aya pero no por papia di akshon sindikal fuera di organisashon di petroleronan. Tur akshon di e gruponan ak ta konsentr den Casa Sindikal na Pietermaaiweg.
Mineronan ta keda manten nan posishon ind...”
|
|
| 17 |
 |
“...125
Lucha tabatin sin duda, meskos ku na Hulanda, pero e rekonosementu di derecho di pueblo pa haa e instrukshon ku e mes ke, ta keda rekonos. Mishon katliko na Krsou a hasi bon uso di e oportunidat aki.
Tg mester bisa ku henter e sistema famoso di instrukshon na Antia ta kompletamente segn sistema i mtodo hulandes. Kisas ta p'esei mes e pueblo no a probech di loke e ta haa riba teblachi. Idioma di instrukshon ta un problema sigur pa esnan di nivel sosial poko mas abou, ku fuera di skol no ta ni tende e idioma ak papi.
Tin diferente problema prktiko ku ta surgi den e konstelashon di Antia i prinsipalmente di Krsou.
Engeneral mayor parti di hbennan ku kita skol tabata bai traha na ofisina di gobirnu of di kompanianan manera komersio, banko i otro sektornan priva. Den gobirnu tur kos ta bai na hulandes i generalmente ta trabou simpel di atministrashon. Den empresanan mas ku hulandes ta ingles i f spa ta nesesario (komersio, hotl, banko etc.).
Mientras mas e poblashon krese, mas nos ta mira...”
|
|
| 18 |
 |
“...maestro di af i tin kantidat di yu di Krsou, ku a bai studia ku beka i a regres nan pais. Mayora ta afili na e organisashon "Don Bosco", pero no por papia di lucha di reivindikashon di derechonan, maestronan ta konsider meskos ku amtenar, sin derecho di wlga, mas bien ta dedik atenshon na asuntunan di skol. Komo tal Don Bosco nunka tabatin un impakto riba komunidat. Mester bisa tambe ku kantidat grandi di maestro ainda ta hulandes i nan ta bini pa algn aa i no ta logra integr den komunidat kompletamente. Antiyanisashon i e ambiente ku ta reina lo pone e situashon kambia totalmente.
Ta lanta varios otro sindikato di maestro pa skol di gobirnu i pa skol di fishi. Dosentenan den instrukshon sekundario tambe ta bini ku nan mes organisashon. Un berdadero maremagnum di sindikato den enseansa, ku no ta duna ningn sorto di efektividat na trabounan nesesario. Dimes un situashon asina no por sigui muchu tempu mas i pronto lo present un aserkamentu i lo yega na un sindikato niko den enseansa. Prome...”
|
|
| 19 |
 |
“...Holterman ta mustra eksaktamente riba esaki: "no kulpa, sino rekonos ku nos tur tabata fout".
1. Un pueblo ta prd kabes i ta distru su lug
Durante dkada di 60 pa 70 pueblo di Krsou a pasa den kambionan formidabel sin kai na kuenta kiko ta pasando. E pueblo a krese na un manera ku ningn hende no a spera nunka. E tabatin chns di biba su mes bida un poko. Huntu ku algu di industria a bini algu di progreso. E pueblo a mira kantidat di estranhero basha bini riba Krsou i basta hopi a keda integr kompletamente, diferensha entre esnan di kol mas kla i otro mas skur a keda eksist, puestonan mas importante semper ta pa esnan kol kla. Tabatin diferensha tambe denter di rumannan mes ora un bai traha den industria i bira proletario i e otro keda humilde den su mes ambiente. Ta kos ku el a asept komo masha normal. Enseansa a bira importante p'e i chns tin tur kaminda si e ke pa sia algu mas, ma e no ta haa rekonosementu di su balor, di su mes kosnan, ni di su mes idioma, ni di su kustumbernan. Solamente...”
|
|
| 20 |
 |
“...kompania mes ta hasi, ta pasa pa man di otro kompanianan mas chik ku nunka por duna e mes un rekompensa pa e trabou, manera Shell tabata duna. Esun ku ta sinti ta e trahad mes: pa e mes trabou e ta bai haa mnos: mnos salario i mnos previshon sosial.
Kompanianan nobo, ku gobirnu kier atra, sea ta keda sin result f ta frakas. Hotlnan manera semper ta keha ku no tin sufisiente entrada. Ta difisilsimo pa kontrol kiko tin di brdat, si bo mira nan ta hisa kos kasi nobo tira fo i kambia pa e mes kosnan kompletamente nobo (kaso Hilton). Di parti di e sektor ak, no tin ni e mnimo komprenshon pa loke pueblo ta pasa den. Ta parse ku tur kos ta bai stanka i ta ekonomia mester perkur pa e pueblo por biba. Desempleo ta krese sin midi i no tin nada ku ta parse ku lo por par.
Hasta tin miedu pa kumins ku algu nobo, si bo no sa nunka ki banda politika por garabu. Of lo bo mester konsed ku tur sorto di kos. Kuantu korupshon esaki a trese den nos mundu di Krsou, ta kos ku nunka lo sali na kla.
Semper komersiantenan...”
|
|