1 |
 |
“...Korsou por bira algu di brd. Su tera ta pober i apnas'tin poko fosfato i hasta e industria ak a para na 1900. Si awa no yobe manera bindishon di shelu, e tera no por produs nada, pasobra sin bindishon di ariba su paden ta seku i ta hamber i miseria e tin pa ofres.
Den un situashon asina ta kantika i ronkamentu di kueru den skond di kunuku ta tee yu di Korsou kontentu of nan ta kohe nan tumba te lat anochi. Ku poko nan ta satisfecho i nan ta parse kontentu tur ora, maske disenteria i pobresa ta kome nan paden.
Esaki ta situashon di Korsou na prinsipio di siglo 20. Pero tur kos ta bai...”
|
|
2 |
 |
“...artesana lokal ta bai kaba ku e produkshon na Korsou. Problema pa haa kabana na drechi tambe ta pone ku trahamentu di sombr ta prd interes.
E pueblo simpel, hende di kol i katliko, poko poko ta mira su partisipashon den ekonomia di nos pais bai atras i e ta keda redus na simpel konsumidor. Pueblo ta prd atrobe algu di su mes, su kreatividat i su partisipashon personal den produkshon ekonmiko di su pas. Pakusnan ta bai turna ofer pa ofres na pueblo loke ntes e mes tabata produs. Si ntes e tabata kome su bonchi i mainshi chiki awor e ta bai haa tur sorto di kos na bleki, si ntes e tabata laga kose su flus i su shimis, awor ta drenta pakus ku sn i sali ku loke bo ke.
Komersiantenan den Otrobanda semper tabata domin Kaya Grandi. No pakus grandi, ma pakus chik di pueblo.
Tabata un grupo di hende di pueblo (katliko) ku tabatin nan negoshi den Otrobanda, kontrario na loke tabata den Punda, kaminda ta hudiu i protes-tantnan tabatin negoshi grandi.
Ora ku partisher-nan ("polako" den boka di pueblo)...”
|
|
3 |
 |
“...ta pasa bende awa di yobe pa hende por bebe. Gobirnu tin atenshon pa dam-nan den kunuku etc. Ora ku na fin di aanan binti nos haa "awa di pipa" ya no tin mester di garoshi di awa, ni di renbak. Konstrukshon di kas ta kambia, hendenan ta sinti nan mes mas liber. Den aanan trinta ya kos ta totalmente kambi. Asuntu di kos friu, ku mester a warda den "eis-boks" a bai for di moda, ta "frigidaire" ta manda i alimento mes ta bira hopi mas vari, no ta wors seku i mrtadl i ham hereb so ta kome, tin hopi mas kos di kome ku pan ku bo ta warda den friu. Esaki ta djis pa mustra kambionan radikal ku ta tuma lug den pueblo den apnas un par di aa pero kos ta bai aseler muchu mas awor.
Ora ku alemannan drenta Hulanda i la Reina mester hui bai London, pueblo ta haa un shk, e shok di nan bida. Prom tur kos hulandes ta de lo mehor, por lo mnos mas ay di loke bo mes por i ta bal. E manera di pensa ak, den sentido ku tur kos di Hulanda ta superior, a kumins kambia un tiki ku e plteman di prinsipio di aanan binti...”
|
|
4 |
 |
“...famia humilde, un grupo di hende ta disid di lanta PARTIDO NASHONAL DI PUEBLO. Un partido nobo, lant den kunuku, ku e hendenan ku ta aor un lider, un profeta ku por identifik ku nan. No ta e intenshon di kibra nada, ni di traha "kontra" nada (a no ser e poder kolonial), ma di lanta un algu berdaderamente popular, un kontesta na e anhelo di pueblo.
Hopi hende ta yama Gomez un demagogo. Sigur e manera di oper por pone hende pensa asina. E ta buska e pueblo simpel, e ta brasanan, sinta den nan kas, kome funchi ku guiambo i tur loke por tin, na e manera mas simpel, ku...”
|
|
5 |
 |
“...kumins prd sierto influensha riba pueblo den asuntu di bida pbliko. Tur loke ta benefisensia ta sigui, maske na un manera diferente. Wit Gele Kruis ta hasiendo un trabou fenomenal, meskos ku hospital, ku ta krese na un manera inkreibel. Skol di fishi St. Jozef ta haa rekonosementu i nos hbennan ta mustra algu mas di interes pa e ramo ak. Tambe ta bai kumins ku skol sekundario, mirando ksito ku Peter Stuyvesant di gobirnu tin. Volksbond mes ta deka hopi ku morto di Verriet i ku e lucha poltiko ku ta kome den su miembronan, ademas e ta keda manera frus den su manera di atend asuntunan di pueblo sin rekonos e kambionan ku ta turnando lug.
E otro religionnan, tur ta haa un oportunidat, proselitismo tin algu di ksito, prinsipalmente ku e sktanan ku ta kumins aktua den pueblo direktamente. No por bisa ku e otro religionnan a demostr un nteres abirto den desaroyo poltiko ni sosial di nos pueblo. Algu di benefisensia tur tin.
5. Edukashon ta preparashon pa kambio
Instrukshon na Krsou, a pesar di tur...”
|
|
6 |
 |
“...Pero no tin fasilidat. Hotl Amerikano na Awas no ta adeku i no tin idea kiko asina lo por hasi den e sentido ak. Ma kiko asina?
Lo dura hopi prom ku konstru e hotel Intercontinental nt na entrada di haf, komo un prom paso.
Agrikultura:
Di Hulanda ta bini un yu di Krsou studi den agrikultura. E kier kumins traha den e rea ak. Ma ta ken por ta dje loko ei di kere ku Krsou por produs nada? E ingeniero nobo ir. Pieters Kwiers ta keda tur frustr pa falta di apoyo. Ma ki problema tin, si pueblo mester kome, ata tur1 kos ta bini djaf? E dos tres hendenan ku tin nan krio di galia, ku algun baka ku ta kamna rnt, ta parse mas bien un hbi ku un plan ku tin balor pa ekonomia di nos pueblo. E mes falta di interes pa planta di semper ta sigui reina. Mientrastantu chines i portuguesnan s ta saka tur sorto di kos for di nos tera i ta bende ku nos hendenan, nan s por biba di algu di hortikultura.
Komrsio:
Komrsio den man di mes hendenan, esta "polakonan" ku nan pakus i arabir ku tienda, ta mira ku algun portugus...”
|
|