Your search within this document for 'kas' resulted in 61 matching pages.
 
1

“...Gradisimentu Sin asistensha i yudansa di gran kantidat di hende, ku di un f otro manera a yuda den realisashon di e obrita ak lo no tabata posibel yega na e edishon ak. Un danki na Fraternan di Tilburg, Centraal Historisch Archief i kas di Gobernador di Antia pa kantidat di potrt ku nos por a publik....”
2

“...estado geogrfiko, pa su idioma propio i pa su falta di kontakto ntimo ku mundu eksterior, kontakto ekonmiko si tin hopi ku henter mundu. Un haf magnfiko ku hopi hende ta envidia, ta pone nos den kontakto ku mundu henter i nos hendenan tin fasilidat pa komunik na diferente idioma, pero no ta pasa djei. Kumpra bende, hasi sn. Pero drenta alma di nos pueblo, ta muchu mas difsil pa no bisa imposibel. Tg e pueblo su mente ta hopi habr i e ta djin fsil ora e sali for di Korsou drenta mundu grandi. Na kas si ta diferente. E idioma di nos ku ta asina fsil ta un muestra di e loke nos manera ta: fsil pa sia, pero difsil...”
3

“... Organisashonnan di karakter sosial i kultural. Na prinsipio di siglo 20 Korsou no ta muchu kos. Un isla chiki, ku aanan di sekura a kaba di saka su manteka di wesu. Poko hende tin i den su gran mayora pober. Un pueblo pasifiko. E mes no por kere ku el a konos katibu luchado ku a bringa pa nan libertat. Kasi a lubid nan. Yu di katibu plam rnt e isla sin mas sentro habit ku no ta e pida stat, na dos banda di un haf famoso. Su sentido di libertat ta keda manifest solamente den kada hende, ku su kas den su kur. Spiritual, sosial i ekonmikamente e ta mes dependiente ku ntes. Su ideal ta keda manifest den su manera di dirig su mes na otro deskonos: "shon". Tur lo ke ta "shon". Nos Korsou ta parse realmente un isla sin futuro. I tdg ta apnas un diessinku aa ta falta pa refinera estables aki, pa industria moderno hasi su entrada den nos pueblo. Un kuarenta aa numa ta falta pa Korsou yuda gana e di dos gera mundial, ku e mes petroleo ak. E pueblo ta bai krese i ningn hende no ta mira esei anda...”
4

“...di loke spanan ta usa komo "colono", hende ku ta kultiv tera f porlomnos ta biba na sierto lug (den kunuku). "Hala awa na pos" den kunuku na prinsipio di siglo. Mester nota ku tera no ta produs, tampoko pa e "shonnan". Tg nan ta manten apariensia ku nan kas grandi i tereno grandi, nan kunuku seku i nan posishon di "shon" ku kabai i kitoki. Pero nan mes ta pasa nesesidat. Na "Punda", esta den stat, tin poko di e grupo ak ta biba tambe. Den nan bo ta haa algn komersiante i empleado di gobirnu. Nan ta sigui e profeshon di nan antepasado i ta yuda gobern pueblo den Koloniale Raad. Nan relashon ku pueblo simpel, desendiente di katibu, ta di un distanshamentu hopi grandi. Maske nan tambe tin desendiente ku e pueblo, hopi bi yu di nan kri di kas, nan no ta duna e yunan ak nmber di famia ma ta kambia e nmber f ta les' di patras bai dilanti manera: Torbed na lug di...”
5

“...meskla ku e pueblo di kol; e famoso "yaya" di kantidat di famia hudiu ta kasi un mama. Yu di e "shonnan" ak hopi bia ta biba den kas huntu ku e famia hudiu. Hasta e nmber nan ta karga kompleto sin trose ni troka nada. Asina nos ta haa den pueblo kantidat di Maduro, Curiel, Henriquez, Senior. Naturalmente e yunan ak generalmente ta katliko, f kisas tur mes, pasobra nos no konos na Krsou hudiu hende di kol. Interesante ta aki pa nos mustra riba un integrashon ku tin di sierto moda den nos pueblo. Tur, sea blanku f di kol, ta sintinan mes "Yu di Krsou". Un seal di esei ta uso di e lenga papiamentu. Kasi tur ta usa papiamentu tur kaminda pa komunik ku otro. Tin papiamentu di Hudiu ku ta un papiamentu ku hopi palabra propio i ekspreshon di e grupo mes. Otro manera desendiente di hulandesnan ku a keda ku algu di e loke nan ta konsider gloria di ta "kolonisador" ta usa na kas e lenga hulandes pero tambe papiamentu. Pueblo simpel ta papia su mes idioma tur kaminda, pero na momentunan solm, manera kualke...”
6

“...ingles i yunan di Srnam ta meskla ku e pueblo. Portuguesnan tampoko no dje tantu ei. Meskos mester bisa di e polakonan ("partisher") i chines ku arabir i hindunan ku tambe ta drenta Krsou mas tantu. Notabel ta kon "arabir" (nmber genriko pa hendenan di Medio-Oriente, esta di Lbano, Siria, Palestina) ta bai Venezuela, Costa Rica etc pa buska nan partner di bida, hasta tin ta bai te Lbano pa sera matrimonio. E "polakonan", hudiu azkenazi, ta bini na prinsipio di aanan binti i ta kana bende kos kas pa kas. Tur ta komersiante i ta biba un bida masha frugal, komiendo un "pida pan i un bleki di sardinchi, ku nos ta part ku otro" manera un di nan a konta nos" (Sr. Fuhrmann, hmber grandi den negoshi di prenda i oloshi). Ku sobrekama riba skouru nan ta pasa den kaya bende nan produkto, pero nan ta spar i poko poko ta turna ofer basta di e poko negoshinan di pueblo pa despues bira gran komersiante. E grupo ak tambe ta keda kompletamente aisl riba nan mes. Nan ta logra despues drenta e sitionan di komersio...”
7

“...kantidat di hende ta bin biba den stat of rnt di stat, mas serka di Isla. Barionan manera Marchena, Wishi, Dmi, Charo, Suffisant, Groot Kwartier, Rancho, Buena Vista, Dein, Fleur de Marie i Nieuw Nederland ta barionan ku ta lanta nobo f ta krese. Meskos tambe varios "kur" den Otrobanda ta yena ku mas hende. E kasitanan ku nan ta lanta i ku algn di nan nos por mira te awe, ta kas di tabla, kubr ku bleki di kerosin, dak di zink. Ta hende ku ta traha mas ku ocho ora pa dia den petroli pretu i ta yega kas bon kans i tur shushi. Den nan kasita kayente manera fmu no ta kos di wanta i asina nan ta buska nan dibertishon paf di kas. Ni kargad di karbn na Mott no tabata pasa manera e trahador...”
8

“...8 di Isla. E mentalidat ta kambia. No ta simplemente e hmber rudo, pero awor e bida mes ta bira diferente, sin ilushon, ku un par di sn wl, pero sin nada elev den dje kasi. E no ta su mes mas, ma parti di un mashin f un sistema. Asina por tin dos ruman, un ku a keda biba den kunuku, ku su kas, su dos kabritu i su pida tera wardando awaseru kai pa e por planta su mainshi i su bonchi ku pinda. Sin lus ni awa di pipa manera su ruman na Punda, pero e ta biba manera hende, a pesar di tur su fayonan e konos rspt i e sa ku tin un Dios. E otro ruman, a prd su mes, bib na Punda den un kas ku apnas por karga e Kas di tabla di "obreronan". nmber ei, sin mayor speransa e ta kasi mas un kos ku un hende. E ta bira hasta rebld mirando duresa di bida. Esaki ta e "proletario" ku nos kier men i e ta un figura nobo den nos pueblo. Refinera na prinsipio di funshonamentu....”
9

“...11 skolnan ta probech di e "igualdat di derecho pa skol pbliko i skol priv". Maske no ta un igualdat kompleto e oportunidat pa yunan di pueblo ta habri i e supsidio ta un gran estmulo pa duna instrukshon bsiko na henter pueblo, te den kunuku mas apart. Ta e situashon di kas ta pone ku muchanan hopi bia no por probech sufisiente di e oportunidat ku nan ta haa i e eksigenshanan pa aktua komo maestro/a no ta garantis un labor edukativo di mas haltu, e motivashon si ta mas di loke por a spera den masha hopi kaso. E supsidio ak no ta fsil pa opten. Ora ku gobernador propon un supsidio pa skolnan di mishon, Koloniale Raad kier eksig pa maestronan "no sia kos ku ta kontrario na rspt deb na otro religionnan". Algu ku awe ta parse lgiko, pero ku no ta nesesario pone komo kondishon pa supsidio. Despues tin kontra pa duna supsidio mes. Ora gobernador van Beek en Donk rebah e suma ku el a pidi ta logra tg konsentimentu di Raad, e ta keda satisfecho i konten tu pasobra a logra algu. Henter e periodo...”
10

“...kultural, ma un konsuelo ta keda, ku sikiera fo'i tera nan ta mira i apresi ken nos ta. Trabou di plat i filigrana en partikular, ta hopi apresi i tin kantidat di obra ainda ku ta bolbe kobra interes den tempu moderno. Otro fishinan manera sneiru, sapat ta importante i ta sia muchanan na "wenkel", manera tabata bisa, despues di skol. Trahamentu di sombr den kunuku. Trahamentu di sombr di kabana, esta sombr di Panama, ta importante pa Krsou i ta yuda ekonomia. Mas bien ta trabou di hende muh na kas. Machi bieu i hopi mas ta sinta traha sombr na kantidat ku ta bende por mayor. Tin skol di sombr ku diploma di diferente grado. Ta import kabana na gran eskala. Importansha di e industria kasero ak nos por nota na su eksportashon:...”
11

“...riba lomba, nan ta kana ofres kas pa kas nan merkansia i na preis hopi barata. Artikulonan hapones tabata manda i ya tur hende a lubid riba kos di oro i nan ta kumpra dubl i oloshi barata, paa di tur sorto, di srbt di bao te shimis i kamisa, sapatu, mea etc. Kiko ku bo ke bo por haa. I asina te den kunuku hendenan ta kana rnt bende nan kos. Algn arabir tambe ta rondia bida na e manera ak ora nan ripar ku kos ta bai malu. Komersiantenan di Otrobanda, ta kumins bende nan pakus ku "polako". Asina otro aktividat ekonmiko komersial ta bai perd pa e yu di pueblo, hende di kol i generalmente katliko. Un di e pakusnan mas fam, tabata den Hanch'i Bientu "La Moda de Paris" di famia de Windt. Nan a keda manten nan spesialidat di artkulo di kalidat i pa kasamentu, risibimentu i boutiso. Ta ei hendenan tabata pasa pa kumpra tela, nan kanchi i sapatu fini. Den Kaya Grandi di Otrobanda mes a bin lanta na skina di Sebastopol e tienda, fereteria ku tur kos pa konstrukshon di kas, "Koperativa (Cooperatieve...”
12

“...16 E poblashon mas grandi tabata indigente, yen di nesesidat i un di e trabounan di tantu saserdote komo religiosonan tabata konsisti ademas di e trabounan litrgiko i di atministrashon di sakramento, di kuido di enfrmo, dirigi skolnan prinsipalmente pa hende mas pober i e gran trabou di asistensha na pobernan. Limosna i tur sorto di asistensha pa paa, kas i kuido di wskent (hurfano) tabata hasi di mishon katliko un institushon ku a hasi bon tur momentu tur kaminda. Tabatin skol, hospital, "weeshuis" i lug pa leproso i hende di kabes i ta sur ku frater a atendnan. Den tempu di sekura pastorinan tabata lug di refugio pa tur hende. E renbak di S. Willibrordo, un enorme konstrukshon, a perkur pa hendenan di e barionan ei den tempu di mas tristu di sekura por a gosa di awa na abundansha. Sinembargo e Iglesia di Krsou i e otro islanan tabata netamente hulandes. Un faktor, esaki masha importante, ku tabatin su parti positivo i negativo. Positivo den sentido ku por a atend ku un gobirnu kolonial...”
13

“...fishi), den nan ora liber ta haa sierto edukashon sviko kultural i religioso. Nan ta un sorto di trabou konos komo "patronato", algu hopi konos na Hulanda. Ta un adaptashon simpel di e prinsipio di trabou sosial di Iglesia na Europa. Te ainda por mira edifisionan kaminda hbennan por aloh ora nan ta leu for di kas f no tin kaminda pa keda. Aki e trabou tabata mas simpel, pero tg a duna formashon na esnan ku lo a keda tras sigur. Meskos tambe nos ta mira lanta e famoso "Coperatieve Vereniging en Nijverheid" konos despues ku e nmber "wenkel di pader". Un tem koperativa tabata traha alpargata i kabuya ku tabata bende ku Venezuela. Despues tabata bende tur sorto di artkulo pa traha i frf kas, di klabu te hrmnt, frf i semnt, panchi etc. Mas lat koperativa a bira un fereteria so i un banda tabatin un bendementu di artkulonan religioso manera imhen di santu, rosario, buki di misa, prenchi, e famoso "mariposa" pa sende na santu (produkshon ta para i laga lug pa bendementu pa konsumid. Mariposa ta un...”
14

“...statuto nobo pa Volksbond. Ounke ta un mehoria konsiderabel, e mes espritu klerikal i paternalista bo ta sinti den e statuto nobo. Volksbond kon ke sea ta bai bira un di e organisashonnan di mayor importansha pa pueblo i pa Iglesia. Ta nan ta bai organis e prom sindikato den Kolonia di Krsou, ku nmber di San Telmo, pa trahadnan di Haf. Ta Volksbond ta kumins ku un fondo di spar San Antonio i ku prom skol di fishi den Conscientiesteeg ku e nmber Ambachtschool St Jozef, ta Volksbond mes ta kumins ku kas pa pueblo, e promnan den Volksbondstraat na Santa Famia, despues na Mundu Nobo, Juan Domingo den Otrobanda i den Oranjestraat na kabamentu di Pietermaai. Volksbond tin tambe su mes rgano ku ta bira sin duda e korant mas importante den su tempu, porlomnos pa pueblo simpel, esta La Union. Nan...”
15

“...a hasi un trabou grandioso i a logra ku kantidat di hbensita a bira sur, tantu di Krsou komo di Aruba i Bonaire i tambe algn di Islariba. Ademas di esakinan hopi hbensita ku a studia na Habaai a turna hbito di suman di Rosendaal. Di frateman di Tilburg no por bisa meskos, apnas tabatin dos: un Sprockel di Krsou i un Croes di Aruba i ningn di dos no tabata frater ku ta tee skol. Kisas e motibu di falta di trabou vokashonal ta pasobra un 40% di nos poblashon i hasta mas tabata yu ilegtimo (yu no-kas) na prinsipio di e siglo ak, di otro banda tabatin sur si i ku a sali di e mesun famianan. E problema grandi ta ku hbennan no ta identifik nan mes fsilmente ku e "hulandes mishonero", sigur no e mucha hmber. Tg entre 1930 pa 1940 tabatin varios hben ku interes pa bira saserdote. Ora ku Kruisvaardernan di St. Jan, konos na Krsou komo Broedernan di Brakapoti, kumins traha, den poko tempu nan ta logra ku varios hben ku interes ta djin e instituto sekular ak, pero pa motibunan partikular e grupo no...”
16

“...Horris Sprockel ta hasi esaki posibel. Na un momentu dado ya kos ta bira peligroso, kompania no kier tende pa rasonamentu, mester baha sn di trahadnan. Esakinan no ta asept ku ta konsider nan mnos ku otro ku ta bini di af. E wlga ta turna un rumbo violento i tin tiramentu di piedra, lantamentu formal. Felix Chakuto, nabegante ku ta yega ku barku di af, ta drenta e lucha i ta lanta hendenan, konvensiendonan ku no por spera mas, ta basta. Tin algn morto di hendenan di kompania i un seora sint den su kas tambe ta haa tiru desvi di polis i ta fayes. E wlga ta plakia i ta bini un "compromis" i trahadnan no ta prd tur kos. Algn di e lidernan ta kai ser i Felix despues di algn dia ta entreg su mes i tur ta bai ser pa basta tempu. Ya trahadnan tabatin idea di lanta un "bnt" di trahad, pero sin eksperensha ni konosementu sufisiente nan no ta logra. Volksbond ku a intermedi i mester a wanta basta insulto pasobra e ta par na banda di e welguistanan ta lanta despues di wlga: un bnt pa trahad den haf, ku...”
17

“...tin ku biba. E lamento pa drecha kas, pa frsa doonan di kas manten nan lug, no ta duna muchu resultado. E idea di traha kas pa pueblo ta sigui krese te ku na prinsipio di aanan 30 nos ta mira e prom kareda di kas den kur di Santa Famia, loke awe yama Volksbondstraat i ta traha e prom st di vivienda desente pa pueblo. Mas lat lo sigui kas na Mundu Nobo i den Oranjestraat na Punda i tambe den Juan Domingo tras di santana protestant i mazn den Otrobanda. Tambe pa e trabou ak a akud na gobirnu i a logra haa asistensha, semper ku hopi dol di kabes. Ta ora ku gobirnu mes kumins traha kas na e parti pariba na Steenrijk, Volksbond ta laga trahamentu di kas para. (E terenonan na Steenrijk tabata propiedat di un hmber ku a sosten Volksbond masha tantu mes i ku a regal mons. Verriet tereno pa traha Misa i pastorie di Steenrijk, e dominikano famoso don Leopoldo Camarena q.e.p.d. Un di su petishonnan na obispu tabata pa dedik e misa na La Brgen di Altagracia, lokual a sosed tambe.) Interesante ta pa...”
18

“...31 Kareda di kas den Volksbondstraat. formalis despues ku e bira obispu i yega Krsou. Mesora su prt'i wowo, su Volksbond, ta bolbe kobra forsa i den poko tempu nos ta mira otro sindikatonan lanta: Don Bosco (1934) pa maestro/anan di skol, ounke ku esaki no ta refleh muchu e espiritu kombativo di sindikalismo. Pa e shofur di bus i taksi ta lanta "San Cristbal", pa trahad den tienda i pakus e famoso "SCEOM" (sociedat catlico pa empleadonan di ofisina i mostrador). E sindikato aki pa trahad di pakus, tienda i ofisina a keda funda na 1934. E tempunan ay pakus i tienda tabata keda habri for di mainta masha tempran te anochi hopi lat. No tin djasabra ni djadumingu liber. Te nueb'or di anochi por a pasa kumpra kos den tienda i pakus. Pa e trabou ku e sindikato aki SCEOM a hasi i nan reklamonan, ta logra ku djadumingu ta bira dia liber i no tin asuntu di keda habri te anochi lat mas. Un prinsipio di legislashon sosial masha importante en kuanto oranan di trabou ta kumins asina. E rapport Verwey...”
19

“...otro mas. Di esakinan John Sprockel ta drenta Koloniale Raad, a pesar di ta hende di kol skur katliko i despues ta bira miembro i presidente di Staten. Jose M. Kroon tambe ta bira miembro di Staten despues. (c) Coperatieve Vereniging en Nijverheid 1905. Fund pa pader v.d. Pavert O.P. ta un koperativa di produkshon, por lo mnos esei ta e idea original. Ta traha kabuya i alpargata. Tambe ta result ku tin nesesidat di artkulo pa traha i pa drecha kas i asina tin alabes negoshi, esta ta bende kabuya, hrmnt, klabu etc, pero poko poko tambe artkulo pa kas i skol, un fereteria kompleto ku frf, kalki, wea di funchi, konf i tambe naturalmente artkulo religioso manera prenchi, medaya, buki di misa etc. Na dado momentu Koperativa f "wenkel di pader" manera e tabata den boka di pueblo, ta bira netamente un koperativa di "konsumo" ku su tiendanan den Kaya Grandi di Otrobanda, na entrada di Sta. Famia, den Kaya Grandi di Punda, na Julianaplein i te na Porta di Isla. No por nenga ku aki tabatin trabou serio...”
20

“...asina su msikonan no tin muchu chns di traha nmber. Piano, fi, saksofon, klarint, flit ta instrumentonan ku bo ta mira tur kaminda; naturalmente den pueblo tin kuarta i maraka ku bongo f tamb, wiri i raspu ta kos mas bien pa fiesta di pueblo i no di saln. Maske mester rekonos ku kos propio tin poko apresio tg den e aspekto kultural nos ta bai haa chns i loke a yuda mash pa saka talentonan af sin duda tabata Teatro Brion. (f) Stichting Teatro Brion. Teatro Brion ta keda tras di Hotel Amerikano i kas di Obispu. Pa desaroyo kultural den e tempu aki Iglesia sigur a hasi hopi esfuerso. No tabatin komprendementu pa e ekspreshonnan propio manera fiesta di tamb, ku tabata mas bien kos "pagano" f kustumbernan baho, pa lanta sensualidat i desechable. Tur aa na skol sa tin akto kultural i na Habaai, na e skol famoso tin "velada". Den aanan binti na kolegio Santo Tomas, tin komedia tantu di skol mes komo di Thomaskring. Esakinan tabata turna lug den un saln grandi ku...”