Your search within this document for 'guia' resulted in 18 matching pages.
1

“...sorto di previshon sosial. E situashon ta bai drechando pa pueblo finansieramente unabes ku tin industria petrolero i ekonomia ta haa un bida. E fondo "San Antonio" no por manten su mes pa muchu tempu i ta dispars. Poko poko ideanan di Volksbond ta keda realis pa gran parti. No ta tur kos grandi ta kumins mesora. Ta hasi algn kos chikitu pa pueblo, ta tee velada (obra teatral, reunion i "show" manera nos ta bisa awe), ta traha riba elevashon di kultura (velada, korant i e banda Excelsior bou di guia di Constan Casiano) i ta sali na defensa di derechonan di pueblo. Informashon tantu lokal komo internashonal ta bira kos di tur dia i ta nan korant La Union ta inform pueblo. Mintrastantu ta trahando na plannan mas grandi: kas pa pueblo, skol di fishi i sindikalismo ya mas al dia i mas ekspand. Na aa 1931 ta kumins definitivamente ku e prom skol di fishi na Antianan Hulandes. Ambachtschool Sint Jozef ta habri su porta den "kur di obispu" tras di Misa di Santa Ana i den e kas konos komo Consci...”
2

“...Di un banda por komprend esei, unabes ku edukashon di e sosionan por tabata hopi abou, pero asina mes nos ta mira kon e "paternalismo di Iglesia" ta keda asentu den bida di pueblo. (d) Sint Thomaskring ta otro organisashon ku tabatin gran akohida den nos pueblo. Hbennan maskulino ku a kaba nan edukashon i a grada na St. Thomascollege a keda organis den un sosiedat ku tin un toke kultural, religioso, di formashon orient riba bida pbliko, i tambe algu di dibertishon i deporte. Na aa 1929 bou di guia di frater Rigobert i Canutus i ku asistensha di pader M. Hulsman O.P. a lanta Thomaskring. No ta prom bia ku tin un "Thomaskring" pasobra ya kaba na prinsipio di siglo pader Wahlen O.P. a lanta un klup di debate ku e mes un nmber pa adultonan hben. Durante aanan trinta di e siglo ak St. Thomaskring ta un srkulo kultural i di formashon formidabel. Tur aa nan ta present un komedia, ta hunga tnis, tin klup di gimnastik i naturalmente diskushon i lektura, konferensha i formashon general. Durante gera...”
3

“...i religioso nos lo mira konsekuenshanan di esaki i resultado lo ta un sosiedat divid, ya no pa motibu di kolo, ni di religion ku ta asentu i bira algu otro, ma pa motibunan prinsipalmente sosial i poltiko. Un sosiedat asina por duna chns i oportunidat na tur sorto di wega poltiko. 2. Di kolonialismo pa demokrasia parsial Pareu ku a haa notisia ku lo bini un kambio den struktura di gobirnu kolonial, tur forsanan a kumins prepar. Prinsipalmente Iglesia Katliko a mira un chns pa turna direkshon i guia di e masa pa medio di su influensha direkto riba miembronan di Staten ku lo mester bini. Enbista di e trabou di benefisensia hasi durante aanan largu, e interes pa yuda i asist e pueblo humilde i algun akshon den sentido sosial realis pa figuranan manera van de Pavert i Verriet, ounke esaki pint un poko di paternalismo, Iglesia ta esun mas yam pa probech di e oportunidat ak. Pueblo mester por bai dilanti. E prom "Staten" ku mester a elig na aa 1937 tg tabatin masha hopi limitashon pa nos por yam...”
4

“...Hende muh, miembro di partido ta lanta "Muhnan di djarason", ku ta reun i yuda hasi propaganda pa partido. E situashon ta bai brua mas tantu ainda ora ku riba rden v j-D l j o * 4 di mons. Zeppenfeldt, kende ta Kas di Pueblo den Penstraat. rechas pubhkamente i ofisialmente Partido Nashonal nobo, ta lanta PARTIDO KATLIKO DI PUEBLO (KATHOLIEKE VOLKSPARTIJ), ku e mes nmber ku e partido di katlikonan di Hulanda. Na Zeemanshuis den Klipstraat, na loke awe ta Rouvilleweg, e partido ta keda lant bou di guia di sr. J.H. Sprockel, mr. I. Debrot (kende resientemente a yega for di Hulanda despues di su estudio) i pader Mhlman sekretario di obispu. Parti importante di e partido nobo lo bira: hende muh, ku ta sigui tur loke ta bini di saserdote i religiosonan. Tabatin un grupo di hben, den nan mayoria hbennan di St. Thomaskring, ku na nos pareser tabatin mas komprenshon pa e situashon i ta trese e idea dilanti pa djin komo grupo e partido di Gomez. Naturalmente Gomez ta mustra ku nan por djin wl, pero...”
5

“...81 partidonan ak, komo si fuera un ta siguimentu di e otro bou di otro nmber. E partido Liberal di ntes, ya pa basta tempu ta na soo i a muri un morto suave, sin nada di konvulshon. Ma awor ta bin result un otro partido mas, den e mes sentido di e partido liberal. Curaaosche Onafhankelijke Partij (C.O.P.) ta present su mes. Hendenan di refinera C.P.I.M., hulandes, diferente maestro di skol i algun persona di pueblo mes, pero ku ta aleh di e bida di masa, ta guia e grupo ak, ku nunka tabatin muchu akohida den pueblo. E sektor mas haltu por bisa di hendenan independiente na Krsou ta djin f vota pa C.O.P., pero no e grupo interesado manera hudiunan ku tin banko i tur sorto di empresa i e protestantnan ku tambe ainda tin sierto posishon (ekonmiko f finansiero f den gobirnu). C.O.P. maske nan ta leu for di pueblo, despues di keda par riba su mes durante tempu, ta buska kolaborashon ku N.V.P. i despues ta djin kompleto i dispars den N.V.P. Relashon ku Hulanda i otro islanan Mester para ketu un...”
6

“...82 determin ki banda nan sosten. Na Hulanda K.V.P. ainda ta hopi mar na Iglesia Katliko, mintras ku na Krsou Partido Nashonal a haa un rechaso kompleto di obispu Zeppenfeldt. E asuntu ta hopi bru enkuanto ideologa, f mas bien pa falta di ideologa. Mas bien tur kos ta drei rnt di personanan ku ta guia pueblo. "Doctoor" manera tabata yama Gomez ta un figura i "Papi kar'e apel" (Efrain Jonckheer) ta e kontrinkantenan prinsipal. K.V.P. ku a nase chik lo keda chik tambe i maske nan por ta hopi violento e lucha ta mas bien dirig kontra Gomez i su partido ku kontra Partido Democraat. Unda e pueblo mes ta keda? Kiko e pensa? Pa un banda ta fsil sigui persona i no tantu un ideologa ku tg ningn hende no konos. Si studia e programa di e partidonan bon, ant hende no ta kaba di komprend pakiko mester tabatin tantu desperdisio di energa, pasobra tur ta boga pa e mes un kosnan. Pero manera hopi bia ta sosed ta e PERSONA ta konta i no e loke e ta buska. Akshon sindikal poltiko Si tin un kos ku despues...”
7

“...tesorero, ta skirbi mesora un chk na nmber di e dirigentenan i ta entrege. Ma e figuranan ak ku nunka a maneh chk, no sa kiko nan hasi, ta pidi e mes Casiano, ward' pa nan te ora nan bini bk despues. Casiano ta nenga. E lidernan ta baha bai ku chk, pero likidando asina prktikamente e loke un tempu tabata yama S. Telmo, sindikatonan di trahad den haf. (nb. esaki ta relato di pader Brada, kende a keda komo asesor despues di morto di pader de Bruyn). Mesora ta lanta un bnt nobo pa e mes trahad bou di guia di Romano Tschumie, un di e gran propagandistanan di partido Nashonal. Ku...”
8

“...fantasa inform dirigentenan latinoamerikano. Di adelanto den organisashonnan sindikal no por ripar nada. E sindikatonan li ku Partido Democraat ta hopi mas aktivo, ma aki tambe e akshon ta keda prinsipalmente riba Isla, kaminda despues di lucha fuerte ta logra rekonosementu i ta firma un prom kontrato kolektivo. Un prinsipio di algu, maske kisas kontenido di e kontrato mes no ta dje tantu ei, ma porlomnos kompania no ta kompletamente liber mas pa hasi i deshas. Tin algun otro grupo organis bou di guia di Domingo Alberto, pero atenshon di tur hende ta mas riba poltika i esei ta stroba tur desaroyo mas ay di sindikalismo. Di formashon den e gruponan ak tampoko no por papia. Tin un par di lider ta kana regla konfliktonan aki i aya pero no por papia di akshon sindikal fuera di organisashon di petroleronan. Tur akshon di e gruponan ak ta konsentr den Casa Sindikal na Pietermaaiweg. Mineronan ta keda manten nan posishon independiente i no ta interesa den poltika....”
9

“...atrobe den e bareranan poltiko tg. Kompanianan, ku tin nan interes i kontakto ku N.V.P., (fuera di K.N.S.M., ku si kier mira un solushon di ki sorto ku ta) no ta muchu di akuerdo i di parti di mediador di gobirnu (D.P.) ta inaseptabel un paso asina, pa un bnt nobo kristian ant independiente bini ku un solushon. Poltika ta bolbe hunga ku interes di obrero i ku situashon ekonmiko di kompanianan, ku ta haa un sla duru ku un wlga prolong. Partido di Gomez ta propon un Komishon di "bon servisio" bou di guia di sr. Cathalina (kende despues ta bltu i djin D.P.). Asina e obreronan desesper, ku Tschumie komo lider, ta yega na un areglo tg. Esaki no ta satisfas ningn hende. Godett ta desilushon meskos ku Bb Rojer i nan ta sinta warda kiko mas ta bai sosed. Asina ant un sindikato nobo, ku orientashon distinto ta hasi su entrada den fila di sindikalismo. Edukashon, formashon sindikal Mientrastantu e bnt nobo C.B.H. (Christelijke Bond van Havenarbeiders: Bnt kristian di trahadnan den haf), yam den boka di...”
10

“...121 tradishonal ta pasando den un krisis formal, maske den nan manera di aktua no por nota muchu kos. Pa desgrasia di e pueblo esaki tabata berdat. No tin guia, no tin vishon, no tin konosementu ni kompendementu di loke ta bibando den pueblo. Huntu ku un situashon ekonmiko ku kada dia ta birando mas difsil, algu mester bai pasa. 3. Ekonomia, problema insuperabel Isla di Krsou, ku su pobresa normal, sin nada den supsuela, sin mineral, sin mas ku poko fosfato, sin awaseru, ku poko tera frtil, na kantidat limit, ku un solo ku ta kima tur loke ke purba nase den sekura, ku su bientu karg di kalor den dia i su aire fresku anochi, konstante, ku nunka kier laga di purba duna nos un tiki alivio, e isla ak no tabatin nada di of res na ekonomia mundial sino un haf natural famoso, su solo i tiki playa pa esnan di tera mas friu por disfrut. Su hendenan, di bon natur, humilde i simpel a mira ku ta e haf, ku solo, ku bientu so a ked. Algn ta probech di e haf tur ku tin. Hulandesnan a haa e chns di nan...”
11

“...mundu, prinsipalmente di Latino Amerika i di Karibe. Libertat di e rumannan na Haiti ta bira un batata kayente, mas ainda ora ku CLASC lansa proposishon pa kolekt sn i manda Haiti pa yuda i hasta pa kumpra arma, si ta nesesario pa manda e isla ak. C.B.H., HORECAF i BONECO ta di akuerdo. Enfermeronan i trahadnan den aviashon apoy pa shfurnan den C.C.V. ta kontra. Van Zeyl ta skohe abiertamente pa banda di e grupo ak i nan ta disid di sali for di C.C.V. i funda nan mes federashon kristian bou di guia di R. Tschumie: N.A.V.A. ku ta nmber di e federashon nobo ku tin nan mes ofisina den Roodeweg, pero di trabou sindikal mes no ta muchu kos. Awor ant tin dos federashon kristian(?). C.C.V. bou di...”
12

“...130 guia di lidernan di C.B.H., HORECAF i BONECO i N.A.V.A. bou di guia di R. Tschumie. E delasternan ak tin apoyo di van Zeyl i di N.K.V. di Hulanda, e otronan ta keda rekonos pa CLASC komo e berdadero grupo di bont di orientashon kristian. N.A.V.A. despues ta keda apsorb pa gruponan di Casa Sindical ora esakinan bira poko mas liber di poltikeria despues di e revuelta di 30 di mei 1969. C.C.V. mientrastantu ta turna over e instituto INFORSIC, ku ta sigui ku su kursonan ku asistensha di CLASC. Hopi ta esnan ku ta asist na kursonan di CLASC na Caracas, Venezuela. A.V.V.C. (Algemeen Verbond van Vrije Vakverenigingen Curacao) Di e grupo di sindikatonan afili na Casa Sindical den Pietermaaiweg, P.W.F.C. (bnt di petroleronan) ta esun mas fuerte, e forsa mksimo ku mayor alkanse finansiero. E federashon ak tin su kontaktonan den region di Karibe i Latino Amerika via O.R.I.T. (Organisashon regional di sindikaktonan liber) i naturalmente nan ta afili na e organisashon internashonal I.C.F.T.U. (...”
13

“...organisashonnan (prinsipalmente di Iglesia) e ta probech, pero "sintiendo su mes" e ta resist un poko e paternalismo. Tg engeneral por bisa ku e ta baha kabes te ora ku otro mustr ku ta "kos di sokete nan ta hasi ku bo". E or'ei e ta rebeldi kontra institushonnan mes di Iglesia. Pero e ta kai den man di poltikonan ku ta sigui hunga ku ne. Porfin e ta mira un salida den sindikatonan i organisashonnan sosio-ekonmiko manera kooperativanan, pero den poko tempu no por logra forma bastante lider pa yuda guia un masa grandi. Algu di su propio balor e ta deskubr, pero formashon mes ta tiki. Loke e mes lo ke ekspres e no ta hasi nunka, ta otro tin di hasi p'e. Esnan ku a bini djaf no tin e mesun mentalidat, nan ta mas habr i...”
14

“...manis ta reuni pa mira kiko el a hasi. Hopi ta sakudi kabes, sin por komprend. 'Asina no", ta e komentario, pero ku esei mes nan ta indik ku "algu" mester a pasa. Ata aki e falta di formashon ku ta manifest su mes. Pueblo deskuid i oprim, maske kon pasfiko di naturalesa, si no atend debidamente ant ta revolushon por spera, na un manera destruktivo. Hopi lug na nos kontinente a konos sorto di situashonnan asina. Ma ta sigur ku esnan, ku mester biba di idealismo, sin buska interes personal, dunando guia i formashon si nan a hasi nan trabou manera ta di spera di nan, ant lo por a evit violensha i yega na un revolushon pasfiko i un kambio radikal sin kibra ni kima. Pueblo di Krsou lo mester lanta di nobo, pero lo atend su nesesidatnan berdadero den futuro? 2. Aktornan riba esenario poltiko ta kambia, e mes presentashon ta sigui. Poltikonan durante i djis despues di wlga i kimamentu di Willemstad, ta manera hendenan ku no ta kapas di komprend kiko a pasa. Tur kos tabata bou di kontrl semper i poder...”
15

“...rumbo ku Krsou mester kohe no ta fsil pa determin. Wl tur hende, ku ta pensa poko mas ay, ta di akuerdo ku lo mester bini un direkshon den sentido poko sosialisante maske no direktamente sosialista. Demokrasia kristian ku Partido Nashonal ta pretend di propag, ta keda na palabra so, pero den praktik poko bo ta nota. Hbennan ku poko mas estudio ta pensa i kumins sinti nan responsabilidat. Loke URA no a logra awor un otro grupo ta bai intent. Asina nos ta haa e Movementu Antia Nobo (M.A.N.) bou di guia di Ir. Don Martina i otro hben di ambachtschool di ntes Willy Franco (q.e.p.d.) tur dos yu di pueblo i prepar na Hulanda den mundu di tknika(l). Loke ntes ni pensa hende lo no a pensa. Apesar di tur e kambionan ku ta turnando lug, tur e esfuerso ku pueblo mes tambe ta dedik na mehor situashon general, elekshonnan ta sigui riba e mesun pia. Partido Demokraat ta bolbe gana elekshon ku S. Rosendaal na kabes. F.O.L. ta manten su mes, anke ku mnos voto i e dos partidonan rival di ntes N.V.P. i D.P...”
16

“...konsistensha pasobra hopi ta bini pa poko tempu i ta bolbe nan tera. Pueblo ta keda poko deskonsert tambe den asuntu di religion. Movementu karismtiko ta lanta ku hopi furia den Iglesia katliko mes, pero e maneho general no ta duna guia sufisiente i diferente hende ta bai lanta nan mes iglesia, ta batis den laman i Krsou ta bai konos un kantidat enorme di grupito ku ta selebr nan religion na kas i komunidatnan chikitu religioso ta plama rnt e isla. Hopi hende ta bolbe asum prktikanan di religion, pero ta un fundamentalismo, ku ta keda i tee hendenan, aleh di un trabou den bida sosial di pueblo. Difsil pa bisa kiko por spera ainda di Iglesia di Krsou pa futuro, bida di deboshon sigur no mester balot (deboshon popular sin duda ta hopi importante), pero falta di guia i di nteres den bida total di pueblo, falta di un religion berdaderamente enkam no ta primint muchu pa futuro. Kiko bisa: Iglesia i religion ta konos un retroseso f un temporada di purifikashon? 5. Enseansa ta sigu avans; mes falta...”
17

“...157 su trabou ku poko poko a keda bou di guia di CLASC, despues CLAT, ora kambia e nmber. Hopi dirigente sindikal tabata (i ta) asist na kursonan dun na Universidad Obero di San Antonio de los Altos na Venezuela. Di A.V.V.C. diferente ta asist na Merka i algn parti den Caribe. Di e bntnan independiente maestronan i mtenarnan ta akud ku regularidat na kursonan di CLAT na Venezuela. Hasta ta yega na funda INFOSCAR (INSTITUTO DI FORMASHON SINDIKAL DI CARIBE) ku sede na Krsou. Tin interes pa edukashon i formashon, ma lstima ku semper ta tee kursonan internashonal i hasta nashonal na Venezuela i no na Krsou mes. Sindikato di maestronan. Un desaroyo ku ta duna speransa den sindikalismo ta e kaso di maestronan ku manera nos a mira a kumins lanta diferente bnt, pa diferente grupo. Tur tg a bin un den V.L.C. (Vakbond Leerkrachten Curacao) ku despues ta kambia e nmber pa S.I.T.E.K. (Sindikato di Trahadornan den Enseansa na Krsou). S.I.T.E.K. ta bai kobrando forsa i hasta ta deklar wlga pa defend...”
18

“...158 Hopi aktivo ta e otro grupo ku s ta afili na A.V.V.C. i esei ta trahadnan den enfermera. Nan tambe a konos wlga ku a tee misa di Santa Famia durante basta dia okup, lagando oranan di servisio religioso liber. Guia di parti di Iglesia den e kasonan aki mester bisa ku ta hopi dbil i ku poko komprenshon pa e loke ta problemanan. Engeneral por asept libremente ku sindikalismo a konos den e tempu for di revolushon di 30 di mei un avanse basta grandi komo forsa independiente pa defend derecho di e hende trahad. Ta di komprend ku ni den tur asuntu, ni tur hende ta semper di akuerdo ku akshonnan sindikal, pero no ta kita ku e kontribushon di e gremio ak ta konsiderabel i den hopi punto hopi positivo. Pueblo ta papia i ta skuch', maske tin bia mester grita hopi duru. Riba tereno sosio-ekonmiko s akshon popular ainda no a kobra e forsa ku lo e por tabatin. Credit Unionnan en general a debilit hopi. Algn a keda ku forsa i ta duna asistensha na gran eskala i tin miones na sn espar, ku fuera di...”