1 |
 |
“...Presentashon
Tabata na aa 1971 dia 23 di oktober, durante un fakansi na Roma. Di repente a drentami un idea di pone riba papel, e loke diferente bia mi a splika persona i gruponan: algn idea tokante desaroyo di nos pueblo den e siglo ak. Prom ku 30 di mei 1969: pa e grupo poltiko nobo, U.R.A., mi a hasi meskos. Sinembargo ningn hende no kier a komprend i tur kos a sigui su kurso, resultando den un gran debakle ora ku obreronan a lanta i a kima gran parti di nos stat.
Un pueblo ta meskos ku hende. E ta nase i krese i den su kresementu tin influensha di su ambiente, di susesonan anterior den su historia; tur ta determin hopi bia su futuro.
Tirando un bista atras nos lo por mira den futuro si nos buska rais di e susesonan i e loke a motiv un sierto manera di biba i aktua.
Pueblo di Korsou den esaki no ta diferente di otro pueblonan mas grandi. Wl por bisa ku pa pueblo antiano i kurasoleo en partikular nos ta haa mas difikultat i na mes momentu mas fasilidat ku den otro kasonan.
Mas difikultat...”
|
|
2 |
 |
“...2
kambia den poko tempu.
1. Poblashon prom i despues di establesementu di refinera
Den tur dokumento nos ta haa pa aa 1900 un kantidat di m.o.m. 30.000 habitante na Korsou. Nos no sa kon e poblashon ta parti eksakta-mente, ma gran mayoria ta yu di Krsou, hende nasi i kri na e isla ak, hende di kol, di tur gama ku por tin, di kol mas chukulati, kla of kfi ku lechi te esun stabachi te lombra.
Entrada di Baha di Sta. Ana ku brg bieu i part di Forti na Punda.
E grupo ak ta kasi den su totalidat desendiente di katibu tres di Afrika i meskl ku sanger di hende kol kla, yu di e "shonnan" hopi bia. Apnas nos ta topa banda di Wacao hende di pueblo kol skur pero ku fakshonnan netamente indjan. Di unda eseinan ta? Meskla kisas di katibunan ku algn indjan ku a keda tg despues ku a saka tur sobr manda kosta di Venezuela i otro parti di Karibe?
Di tur manera e pueblo, un dies mil den stat i riba dies mil den kunuku, ta biba den situashon deplorabel. Nan no tin ni un entrada di mil florin pa aa...”
|
|
3 |
 |
“...Tin e otro dos gruponan di hende "blanku". Na prom lug desendientenan di kolonisadornan. Generalmente di religion protestant e grupo ak ta par kontra di e poblashon di kol ku ta katliko. E "protestant blankunan" manera a yega di yama nan ta biba den kasnan seorial na Otrobanda i den "landhuis" den kunuku. Aki nos ta papia di kolonisador, pero mas bien den sentido poltiko, esta hendenan relashon ku mandatarionan hulandes ku tabata gobern, no den sentido di loke spanan ta usa komo "colono", hende ku ta kultiv tera f porlomnos ta biba na sierto lug (den kunuku).
"Hala awa na pos" den kunuku na prinsipio di siglo.
Mester nota ku tera no ta produs, tampoko pa e "shonnan". Tg nan ta manten apariensia ku nan kas grandi i tereno grandi, nan kunuku seku i nan posishon di "shon" ku kabai i kitoki. Pero nan mes ta pasa nesesidat.
Na "Punda", esta den stat, tin poko di e grupo ak ta biba tambe. Den nan bo ta haa algn komersiante i empleado di gobirnu. Nan ta sigui e profeshon di nan antepasado i ta yuda...”
|
|
4 |
 |
“...4
Debrot, Sille of Silie na lug di Ellis, Wolfschoon i Borgschot na lug di Schonewolf of Schotborgh, algn bia ta kambia algu den e nmber p.e. Elsevijf na lug di Elsevier ts. E distanshamentu ak ta keda i ta bai result hasta den aanan mas lat den un avershon ku ta yega na eksploshon.
Huntu ku e grupo ak tin e di dos grupo di hende "blanku" ku ta e hudiu, bini di Hulanda i di Brasil ku ta domin bida di komersio mas tantu. Nan no ta asina relashon ku e "kolonisadornan" hulandes di West Indische Compagnie, ma ta dedik nan mes na bida di komersio. No ta hopi tin, ma e grupo ta importante. Nan relashon ku e pueblo simpel, ta muchu mas humano i di mayor intimidat. Nan ta meskla ku e pueblo di kol; e famoso "yaya" di kantidat di famia hudiu ta kasi un mama. Yu di e "shonnan" ak hopi bia ta biba den kas huntu ku e famia hudiu. Hasta e nmber nan ta karga kompleto sin trose ni troka nada. Asina nos ta haa den pueblo kantidat di Maduro, Curiel, Henriquez, Senior. Naturalmente e yunan ak generalmente...”
|
|
5 |
 |
“...5
detenidamente. E grupo di plternan mes naturalmente no ta meskla ku esnan di sosiedat, ni tampoko direktamente ku pueblo. Meskos ku ta sosed despues ku e soldnan makamba (marinier) ku bini Krsou, algn ta meskla ku e hende blankunan di Krsou mas batu; den boka di pueblo ta yama e hendenan aki "yakumeinchi".
Si na prinsipio di e siglo ak Krsou konos apnas un 30.000 hende, poblashon, bou di influensha di refinera ku tin mester di hopi man di obra, ta bai krese fuera di normal. Den aanan binti Krsou konos un imigrashon hopi grandi. Hendenan di Srnam, di e islanan ingles di Karibe, di Venezuela i di Colombia ta bin traha na Krsou. Tambe di islanan portugus den Osano Atlntiko, di Madeira i di islanan Azores ta bin drenta hopi hende, tur pa traha na refinera. Asina poblashon ta krese.
Poniendo tur kos huntu nos ta haa e siguiente kuadro:
aa poblashon oumentu porshentu
1900 m om. 30.000
1925 37.055 7.055 23.51%
1927 41.014 3.959 10.68%
1929 44.344 3.330 8.12%
1930 50.165 5.932 13.12%
1933 50...”
|
|
6 |
 |
“...matrimonio.
E "polakonan", hudiu azkenazi, ta bini na prinsipio di aanan binti i ta kana bende kos kas pa kas. Tur ta komersiante i ta biba un bida masha frugal, komiendo un "pida pan i un bleki di sardinchi, ku nos ta part ku otro" manera un di nan a konta nos" (Sr. Fuhrmann, hmber grandi den negoshi di prenda i oloshi). Ku sobrekama riba skouru nan ta pasa den kaya bende nan produkto, pero nan ta spar i poko poko ta turna ofer basta di e poko negoshinan di pueblo pa despues bira gran komersiante. E grupo ak tambe ta keda kompletamente aisl riba nan mes. Nan ta logra despues drenta e sitionan di komersio chik manera Kaya Grandi na Otrobanda i riba Dmpel na Punda.
Un poblashon ant totalmente desintegr i un poblashon hopi redus ta trese kun konsekuenshanan grave pa nos Krsou.
Idioma propio: PAPIAMENTU
Maske kon part e hendenan ta, pasobra e grado di rekonosementu sosial ta depend di nan kol i tambe enparte porlomnos di nan religion, tg den otro aspekto pueblo ta demostr un unidat basta grandi manera...”
|
|
7 |
 |
“...di kunuku mi a bai i ni katisashi mi no por a sia drechi pasobra mester bai piki palu tur da pa kushin, awor atami tesorero di un Credit Union". Esaki ta demostr e loke nos kier indik, problema pa mobilidat sosial den pueblo pa falta di skol adeku. Asina e distansha den pueblo tambe ta keda asentu.
"Proletariado"
Un punto ku nos no por laga di mustra riba dje ta e loke a trese un divishon den pueblo humilde mes, okashon direktamente pa introdukshon di industria petrolero na Krsou i esei ta un grupo nobo ku nos kier yama "proletariado" den e sentido di e palabra mas bien peyorativo.
Mintras ku prom ku refinera hende di kunuku i hende di stat ta biba mas o mnos na e mes nivel i tin mas o mnos e mes kultura i normanan sosial i moral, ora refinera kumins traha e ta trese un kambio radikal den manera di biba di gran kantidat di hende. E poblashon lokal ta bai sufr un kambio drstiko. Hopi di nos hendenan ta bira "peon" na Isla i ta traha den industria i mester aten nan mes na reglanan di industria...”
|
|
8 |
 |
“...kontaktonan mas estrecho ta entre e yu di Krsou mes, sea hende simpel di stat f kunuku, sea kunukero f proletario.
Pueblo di Krsou den apnas un 35 aa a kambia totalmente nos por bisa. E lucha di bida moderno ta bai domina. No ta e pueblo simpel i pasifiko, yen di pasenshi i ku ta wanta tur kos, sin muchu sn ni chns, ni komodidat di bida, ma tin awor un gran parti ku tin di bringa pa su eksistensha i pa manten su mes. Tin tambe e otro grupo grandi ku ta probech di tur oportunidat i bo ta haa ku komersio ta krese i bankonan ta bai dilanti, meskos tambe ta lanta un grupo di mtenar i un klase media di empleadonan ku ta ofisinista.
Isla despues di apnas algn aa.
Situashon di Krsou i di yu di Krsou ta kumins komplik asina dia pa dia mas tantu i refinera ta un faktor ku mester tee kuenta kun tur momentu.
Esaki ant ta e situashon di nos pueblo di Krsou den e prom parti di siglo 20, esta di 1900 pa m.o.m. 1935....”
|
|
9 |
 |
“...i eksig kada bes mas tantu, prinsipalmente si ta kumbin e grupo propio, ta kos ku bo ta tende henter ora. Sal direktamente na defensa di poblashon total di Krsou ta otro kos. Prinsipalmente den asuntu di igualdat den enseansa ta hopi bia un problema i Koloniale Raad ta kontra di supsidio pa skolnan priv.
Sierto nmber ta bini bk kontinuamente den Raad, manera Statius Muller, Lansberg, Schotborgh, Winkel, Beaujon, Haseth, Sutherland, etc. Poko ta e nmber di hudiu ku mas bien ta keda riba tereno di komersio i despues banko.
Mester bisa si, ku miembronan no ta gana plaka pa nan trabou. Ta den nan tempu liber nan ta hasi trabou "legislativo" i esei ta turna apnas un par di ora pa luna.
Otro islanan hulandes kontrario na Korsou, tin nan mes elekshon di un "Politieraad" (konseho polisial) ku tin di asist "Gezaghebber". Dimes ku e "konsehonan" ak no tin muchu balor, ma kon ku bo ke mir e ta un elekshon ta turna lug maske ta den un grupo masha chikitu. Esei nunka Korsou no a konos. Gobirnu insular...”
|
|
10 |
 |
“... Pueblo ta prd atrobe algu di su mes, su kreatividat i su partisipashon personal den produkshon ekonmiko di su pas. Pakusnan ta bai turna ofer pa ofres na pueblo loke ntes e mes tabata produs. Si ntes e tabata kome su bonchi i mainshi chiki awor e ta bai haa tur sorto di kos na bleki, si ntes e tabata laga kose su flus i su shimis, awor ta drenta pakus ku sn i sali ku loke bo ke.
Komersiantenan den Otrobanda semper tabata domin Kaya Grandi. No pakus grandi, ma pakus chik di pueblo.
Tabata un grupo di hende di pueblo (katliko) ku tabatin nan negoshi den Otrobanda, kontrario na loke tabata den Punda, kaminda ta hudiu i protes-tantnan tabatin negoshi grandi.
Ora ku partisher-nan ("polako" den boka di pueblo) drenta Krsou,
ant nan ta kana rnt den Marinan hbil ta traha sombr....”
|
|
11 |
 |
“...17
Tabatin korant na papiamentu, tabatin buki di misa na papiamentu i e trabou kultural ku grupo di Sosiedat di San Hose tantu na Pietermaai komo na Otrobanda a yuda nos hbennan den nan formashon tantu religioso komo kultural.
Pa afirm e posishon den politika nos a mustra mas ariba, ku Iglesia katliko a krea un "lite katliko", prom eksklusivamente ku hende di kol kla, e nmbernan manera Zeppenfeldt, Boomgaart, Romijn, Ellis etc. tabata pertenes na e grupo aki. Mas lat, despues ku Mons. Verriet bira obispu i ku kambio di sistema kolonial, nos ta bin haa oumento di e grupo awor di pueblo mes. Nan ta tantu den regionnan mas ariba (di e lite menshon, esta di famianan ku "nmber", komo den e regionnan mas abou ku ta bai formando nan mes den Volksbond i den trabou poltiko. Huntu ku Mensing, Zeppenfeldt, Boomgaard, Ellis, nos ta haa awor Sprockel, Kroon etc.
Algn di e personanan ak sigur tabatin influensha grandi. Maske ta klero tabata pone nan na kabes di diferente organisashon tabata hendenan...”
|
|
12 |
 |
“...no-kas) na prinsipio di e siglo ak, di otro banda tabatin sur si i ku a sali di e mesun famianan. E problema grandi ta ku hbennan no ta identifik nan mes fsilmente ku e "hulandes mishonero", sigur no e mucha hmber. Tg entre 1930 pa 1940 tabatin varios hben ku interes pa bira saserdote. Ora ku Kruisvaardernan di St. Jan, konos na Krsou komo Broedernan di Brakapoti, kumins traha, den poko tempu nan ta logra ku varios hben ku interes ta djin e instituto sekular ak, pero pa motibunan partikular e grupo no ta logra estables su mes manera e otro kongregashonnan religioso.
Un kos mester nota den henter e asuntu di religion katliko i esei ta e "karakter netamente europeo, hulandes", di nos edukashon religioso....”
|
|
13 |
 |
“...hon ta kos di apnas e tempunan ak, awe e ta kobra forsa den mundu religioso.
Iglesianan Protestant
Di e grupo, por sierto hopi chik, di Protestant, nos por bisa ku nan ta keda hopi aisl for di e pueblo simpel. E baluarte den Fort Amsterdam, ya kaba ta duna e iglesia ak un posishon hopi elev. Nos a remark kaba, den asuntu di nmbernan, un distanshamentu hopi grandi i ta komprendibel. Turnando na kuenta e posishon di mayor parti di protestantnan, den nan gran mayoria e famianan desendiente di kolonisadornan hulandes i otro hulandesnan ku a bin estables na Korsou i ta traha den gobirnu f na skol di gobirnu i algn empresa, no por tabata otro.
Ora ku refinera kumins, ta trese kantidat di makamba pa bin traha.Hopi di nan ku ta di un nivel di trahad manual i e yunan di Srnam ku ta estables na Krsou tambe ta protestant, pero nan si tin sierto relashon ku pueblo.Den aanan binti ora ku e grupo keda ampli ku hendenan di Isla-riba i dje islanan ingles, e kontakto ta krese entre gruponan di diferente...”
|
|
14 |
 |
“...chiki. Mas despues Hernhutters (broedergemeente) di yu di Srnam tambe ta haa un misa na Mundu Nobo.
Impakto direktamente den poblashon iglesia protestant nunka no tabatin. Loke si por nota den aanan binti ta ku maske e pueblo katliko ta logra avans kulturalmente, sosialmente i ya ku tin trabou ekonmikamente tambe, nan ta kumins sinti nan mes mas liber. No solamente nan ta djin masonera den kaso di problema ku klero f ku skol manera tabata kustumber, pero tin hasta ku ta bira protestant.
Di e grupo Hudiu israelita nos mester bisa ku tabatin hopi kontakto ku e pueblo simpel. No solamente pasobra masha hopi yu di Krsou ta desendiente di hudiu, ma prin-sipalmente pasobra hudiunan tabata interes den nan yu, maske ta "yu djaf". E yaya di famianan hudiu tabata hopi bia esun ku a kria i sia e muchanan di e famianan ak i "Snoa" di Krsou e prom di Amerika. tabatin asina hopi interkambio
kultural, ounke no di un manera struktur. Mas bien dor di un konvivensia hopi grandi. Nos mester krda aki riba...”
|
|
15 |
 |
“...23
por tabata otro. Hudiunan tabata domin e tereno ekonmiko i prinsipalmente bankonan ku a bin lanta a keda den man di e gremio ak.
Orguyo di e grupo hudiu i pa henter Krsou lo keda semper e snoa Mikve Israel, komo e snoa mas bieu di hemisferio oksidental. Na Otrobanda tambe mester tabatin un tempu un snoa, pero parse no muchu kos ta konos di esei, meskos ku tampoko di e misa protestant ku tambe mester tabata eksist.
Ku e polakonan (partisher) a bini Krsou tambe otro grupo di hudiu esta "Azkenazi". E hendenan ak, di desendensha mas simpel ku e hudiunan tradishonal, no tabatin e konsiderashon di pueblo manera esnan anterior. Nan ta keda biba riba nan mes, kontakto ku pueblo ta mas bien superfisial, di kliente f trahad ku e doo di negoshi. Interesante tabata den aanan binti mira kon mucha muh trahad di pakus ta yama e doo na su nmber, ni sikiera "shon" bo no ta tende i si akaso, ta apnas.
5. Skol ta nos forsa, ma kn?
Un kaptulo masha importante sin duda pa pueblo di Krsou ta e desaroyo di...”
|
|
16 |
 |
“...mas ku kualkier otro kaminda. Di ei tambe komo nota interesante por komprend kuantu hbensita a drenta konbentu di suman di Rosendaal.
Algu poko penoso ta ku e echo ku tin diferensha entre skol di plaka i skol di pomada ta afirm e distinshon den e klase di hende pober i otro mas pudiente. Hasta na skol por a nota ku e diferensha ei ta sinta den esnan algu mas i algu mnos i tambe den e loke ta determin den poblashon di Krsou nan "status sosial", esta kol. Por bisa ku edukadnan ta spera ku sierto grupo lo por sia mih ku otro i tin bia hasta ta pone esnan mehorsitu huntu i e otronan apart. Un echo ta ku religiosonan a i tabata yuda diferente yu di pueblo ku mas kapasidat pa bai skol di plaka. Esei no ta kita ku mester asept ku tabatin sierto diskriminashon.
E diskriminashon no ta sinta solamente den pagamentu di skol ma e "pensum", e programa i eksigenshanan, tambe tabata diferente. Un mucha ku seis klas di skol di pomada lo mester keda un aa mas den di seis klas di skol di plaka pa e por a sigui...”
|
|
17 |
 |
“...tremendamente kolonial, e pueblo ta sia algu si, pero pa "sirbi", un siansa pa usa despues pa gana pida pan, no tantu pa e "ta" algu i muchu mnos pa e "ta yu di Krsou". Su desaroyo propio e ta haa kasi eksklusivamente na skol serka religiosonan den sentido moral i religioso.
6. Organisashonnan di karakter sosial i kultural
Na prinsipio di siglo nos konos na Pietermaai e organisashon lant pa inisiativa di padernan dominikano, e asina yam:
(a) Sosiedat San Hose (Jozef gezellenvereniging) (1882). E grupo ak ta okup su mes ku e hben "trahad", naturalmente no den e sentido di trahad den...”
|
|
18 |
 |
“...28
industria, ma e hmber di fishi. Mas bien e grupo ta result un organisashon religioso kultural, pa hiba un bida kristian, hunga komedia, hasi algu di deporte, lesa buki etc. Un formashon general estilo di patronato. Pader Ludovicus Jansen
O.P., otro hmber di interes sosial, a funda e grupo ak na aa 1882 i tabatin un gran selebrashon den misa di Pietermaai ora ku e Sosiedat a kumpli 25 aa. Ta un kopia adapta di e trabou di mons. Klping di Austria, ku despues a plama na Suisa, Alemania, Hulanda i Blgika prinsipalmente, un di e prekursornan di trabou sosial di Iglesia.
Un di dos organisashon ku nos konos i ku tabatin gran akohida den pueblo tabata (b) Roomsch Katholieke Volksbond. Esaki ta inisiativa di un maestro di skol katliko Antoine Pijpers, kende a bini di Puerto Cabello i a traha na skol pa despues reun un grupo di hmber katliko di den pueblo i a kumins ku su idea un poko idealista i siertamente no muchu demokrtiko, ma mas bien siguiendo e trnt di tur organisashon di Iglesia: poko...”
|
|
19 |
 |
“...29
gran propulsor di derechonan di pueblo ta e famossimo WELGA DEN KLIP na aa 1922. Durante varios luna tin problema grandi ku trahad den Klip ku ta karga i deskarg barku pa e kompania hulandes K.W.I.M.
Ta yega asina leu ku ta manda buska trahad di af pa bin traha i ta paga nan mas tantu ku ta pagando yu di tera. E grupo di wlguista, ku na prinsipio ta riba nan mes i kier lanta nan mes sindikato ta aserk Volksbond, ku ya tin pader Verriet komo reorganisador. Maske e papel di Volksbond den e wlga no ta tur kla, e grupo ta duna su apoyo pa yega na un solushon. Verriet i John Horris Sprockel ta hasi esaki posibel. Na un momentu dado ya kos ta bira peligroso, kompania no kier tende pa rasonamentu, mester baha sn di trahadnan. Esakinan no ta asept ku ta konsider nan mnos ku otro ku ta bini di af. E wlga ta turna un rumbo violento i tin tiramentu di piedra, lantamentu formal. Felix Chakuto, nabegante ku ta yega ku barku di af, ta drenta e lucha i ta lanta hendenan, konvensiendonan ku no por spera...”
|
|
20 |
 |
“...ta papia palabra bon kla enkuanto legislashon sosial na Krsou i den kolonia. (Un di e miembronan di SCEOM ku despues a bira masha konos den pueblo ta Ciro Kroon, miembro di staten, eilandsraad, diputado pa isla di Krsou, minister i prom minister.)
Tur e gruponan ak ta mas bien trahad ku nos no por klasifik manera nos a nota anteriormente komo "proletario". No ta hende ku ta traha den industria i mas bien tur ta hende ku tin di haber ku "hende" den nan trabou, no simplemente ku mashin i kos. E grupo ak, ku rnt mundu ta e forsa laga nos bisa, mas revolusionario, no ta bira asina fsil un tereno pa Iglesia kumins un trabou i nan ta keda un poko na mrgen. Esei ta bira notable ora ku riba tereno di refinera proklam un wlga i tin problema basta grave na aa 1936. Iglesia...”
|
|