1 |
 |
“...papiamentu di Hudiu ku ta un papiamentu ku hopi palabra propio i ekspreshon di e grupo mes. Otro manera desendiente di hulandesnan ku a keda ku algu di e loke nan ta konsider gloria di ta "kolonisador" ta usa na kas e lenga hulandes pero tambe papiamentu. Pueblo simpel ta papia su mes idioma tur kaminda, pero na momentunan solm, manera kualke selebrashon e ta blter pa spa. Masha hopi spich nos a tende na mucha na idioma spa. Pa bida kultural esaki tabatin su konsekuensha hopi grandi i pueblo tin manera poko apresio pa e loke ta mas di dje ku kualke otro kos. Ku kresementu di e apresio pa loke ta propio lo bai krese apresio pa papiamentu te ku nos ta bin haa eskritor, na basta gran kantidat, na nos mes idioma. E falta di apresio nos lo bin mira tambe di unda, enparte porlomnos, e ta bini.
Apesar di tur integrashon komo "yu di Krsou" nos por ripar un enorme divishon den pueblo segn kol manera a keda anot mas ariba. E ekspreshon manera: kasa ku hende kol mas kla ku bo pasobra "asina bo ta drecha...”
|
|
2 |
 |
“...pueblo ku ta skol di gobirnu, ku basta hopi mucha pero no di kompar ku e skolnan di mishon. Tur skol sinembargo tin e mes programa i mes eksigensha pa ksamen final.
E yu di pueblo ku tin un tiki chns i ta gana un poko mas ta manda su yu skol katliko di "plaka" i e instrukshon ta algu mas avans ku skol "di pomada". Lstima ku mester bisa ku skolnan di kunuku si ta keda poko atras i ta skol di pomada so tin i e chns den bida pa e hendenan ak ta hopi redus generalmente.
Nos kier mustra aki riba ekspreshon di un shfur di bus, tesorero di su Credit Union ku a bisa: "ami ta skol di kunuku mi a bai i ni katisashi mi no por a sia drechi pasobra mester bai piki palu tur da pa kushin, awor atami tesorero di un Credit Union". Esaki ta demostr e loke nos kier indik, problema pa mobilidat sosial den pueblo pa falta di skol adeku. Asina e distansha den pueblo tambe ta keda asentu.
"Proletariado"
Un punto ku nos no por laga di mustra riba dje ta e loke a trese un divishon den pueblo humilde mes, okashon...”
|
|
3 |
 |
“...sentido ku divishon interno den Iglesia katliko ta apuntando. Falta di integrashon den mentalidat di nos pueblo, e bonansa ku ta duna pueblo idea di mayor libertat, tur esakinan ta stroba organisashonnan, fund pa bin yuda, pero awor ta keda stank. Falta grandi di liderasgo den pueblo ta stroba un desaroyo mas ay. Riba tereno di enseansa tin hopi avanse ta sigur, no solamente skolnan bsiko ta oument, pero tambe tin un komienso ku instrukshon medio, ounke no riba tereno di tknika. Kultura enkuanto ekspreshon artstiko ta haa algun figura interesante i ta duna pueblo un idea di ta pertenes na un algu ku ta superior na e simpel "desendensha di katibu inkulto" ku semper tabata konsider e. Den e situashon ambivalente ak nos pueblo mester sigui. Di dos Guera Mundial ta kaba i ta un mundu nobo ta bai lanta for di e destrukshon makabro ku tabatin na Europa i a pone henter mundu sufri. Krsou tambe ta bai sali di guera kambi radikalmente.
1. cf. Kasteel, dr. Annemarie: "Staatkundige ontwikkeling der Nederlandse...”
|
|
4 |
 |
“...117
"VITO" ta ekspreshon di e loke henter pueblo lo kier, pero ta keda espres solamente pa algn hende.
"Vito" ta skirbi ku e ta kontra tur kos i tur hende i ta nombra hasta diferente persona na nan mes nmber. E ta kontra e sistema di hasi nchi i ta skirbi lenga i palabra vulgar, e kier saka tur kos ku ta robes na kla, tira riba kaya. Esnan mas hben den pueblo i en gran parti tambe e gremio di obrero-proletario, ta guli loke "Vito" ta skirbi.
Otronan ku no ta di akuerdo ku e sistema (vulgar, habr di mas) ta opon, pero tin di rekonos ku e echonan mes en gran parti t'ei. Nan ta gosa chik chik e loke Brown ta hasi, maske nan ta kritik e fuertemente tin bia.
Stanley Brown. Poltikamente e pueblo ta mira ku awor poko
poko su mes yunan ta subi i kumins haa poder. E desendiente di e "grandinan"
di ntes ta kabando, algn numa di esnan mas hben ta sigui. Tur tg a turna
over e mes sistema di trabou.
Pueblo di su banda ta sigui kere den su "doctoor" i su "Papi kar'e apel", mintras ku e lider-nan nobo...”
|
|
5 |
 |
“...katiko, prdmentu di kabes i sin pensa, ta venga, destruyendo mitar di nos stat, famoso hasta den bista di mundu.
Un opservashon, prom ku hende komprend robes: Ora ta papia aki di pueblo ku ta prd kabes, ant tur hende ta komprend, ku no ta henter pueblo ni ta tur hende, ku nos ta yama e pueblo simpel, ta di akuerdo ku e loke a sosed. Simplemente e loke a pasa ta ekspreshon di loke tur hende tabata sinti, kisas hasta mayoria, no ta di akuerdo ku e sistema ku kos a bai. Ta e trahadnan prinsipalmente i un gran parti di desempleadonan a sali demostr i komet barbaridat pa ekspres nan mes i ku esei por konsider nan sintimentunan komo ekspreshon komo esun di e pueblo.
2. Poltika kier sigui hunga ku sintimentu di pueblo
Poltikonan tur lo mester bati pechu i rekonos ku ta tur a sinta hunga ku sintimentu di pueblo. Ta simplemente a trata di kohe poder i manten poder. E grandinan di ntes kier sigui ta grandi i si mester kumpra pueblo ta hasi. Algn yu di pueblo ku a subi, ta parse infekt di e mes sintimentunan...”
|
|