| 1 |
 |
“...manera poko apresio pa e loke ta mas di dje ku kualke otro kos. Ku kresementu di e apresio pa loke ta propio lo bai krese apresio pa papiamentu te ku nos ta bin haa eskritor, na basta gran kantidat, na nos mes idioma. E falta di apresio nos lo bin mira tambe di unda, enparte porlomnos, e ta bini.
Apesar di tur integrashon komo "yu di Krsou" nos por ripar un enorme divishon den pueblo segn kol manera a keda anot mas ariba. E ekspreshon manera: kasa ku hende kol mas kla ku bo pasobra "asina bo ta drecha rasa" ta masha komun den pueblo. I esaki den tur gremio i e asuntu ta bai asina leu ku hasta den religion nos ta haa tambe e separashon mas o menos segn kol.
Ora ku kompania di petroleo estables i ta bai kumins refin petroleo na gran eskala, nos ta haa grupo basta grandi, si nos kompar ku poblashon total, di "makamba" esta hulandes ku ta bin traha komo "plter" (na hulandes: plaatwerkers). Ta nan ta traha tanki na Isla pa warda petroleo. Nan ta biba plam den stat na diferente penshon, pasobra...”
|
|
| 2 |
 |
“...Karibe ak i sigur den kolonia hulandes. E skol di fishi a kumins chikitu, ku maestronan medio kapasit pero di masha bon konosementu prktiko. Ta haa hopi bia yudansa tambe di industria petrolero pa e parti di teora. Ku gobirnu mester bringa pa haa supsidio, djis pa keda na bida numa, pasobra interes pa e parti ak di enseansa ta masha poko.
Volksbond nunka a laga e idea di traha kas pa pueblo. Den La Union ta sali kantidat di potrt di kas na masha mal estado i kaminda hende tin ku biba. E lamento pa drecha kas, pa frsa doonan di kas manten nan lug, no ta duna muchu resultado.
E idea di traha kas pa pueblo ta sigui krese te ku na prinsipio di aanan 30 nos ta mira e prom kareda di kas den kur di Santa Famia, loke awe yama Volksbondstraat i ta traha e prom st di vivienda desente pa pueblo.
Mas lat lo sigui kas na Mundu Nobo i den Oranjestraat na Punda i tambe den Juan Domingo tras di santana protestant i mazn den Otrobanda. Tambe pa e trabou ak a akud na gobirnu i a logra haa asistensha, semper ku...”
|
|
| 3 |
 |
“...Ismael Cardse, Juan Barnier, Eduardo Jansen i diferente otro mas. Di esakinan John Sprockel ta drenta Koloniale Raad, a pesar di ta hende di kol skur katliko i despues ta bira miembro i presidente di Staten. Jose M. Kroon tambe ta bira miembro di Staten despues.
(c) Coperatieve Vereniging en Nijverheid 1905.
Fund pa pader v.d. Pavert O.P. ta un koperativa di produkshon, por lo mnos esei ta e idea original. Ta traha kabuya i alpargata. Tambe ta result ku tin nesesidat di artkulo pa traha i pa drecha kas i asina tin alabes negoshi, esta ta bende kabuya, hrmnt, klabu etc, pero poko poko tambe artkulo pa kas i skol, un fereteria kompleto ku frf, kalki, wea di funchi, konf i tambe naturalmente artkulo religioso manera prenchi, medaya, buki di misa etc. Na dado momentu Koperativa f "wenkel di pader" manera e tabata den boka di pueblo, ta bira netamente un koperativa di "konsumo" ku su tiendanan den Kaya Grandi di Otrobanda, na entrada di Sta. Famia, den Kaya Grandi di Punda, na Julianaplein i...”
|
|
| 4 |
 |
“...a yama "proletario".) ta demokrat.
3. Korsou ta drif i landa den zeta
E di dos guera mundial a konsum zeta na kantidat. Petroli a gana guera nan ta bisa i por ta masha bon. Segn nan ta bisa e bataya formal na Nort di Afrika a haa tur zeta pa aliadonan for di Krsou i Aruba. E islanan ak a mira nan refinera ta traha na ful kapasidat.
Plaka ta lora kasi sin lmite. Komersio ta den un "boom" formal, ma na mes tempu nos ta mira artesanonan ku apnas ta haa un chns chikitu, ta bai dispars tg ora kos drecha. Si ntes tur kos tabata miseria i limitashon awor ta parse ku tur kos por i tur hende ta gasta. Lo tabata interesante tambe pa studia gastamentu di nos pueblo durante guera i djis despues di guera i su konsekuenshanan.
Krsou no a keda ku muchu kos despues di e formidabel oumento di rikesa durante di dos guera mundial. Nos hendenan no sa spar i ningn hende...”
|
|
| 5 |
 |
“...di e lucha fuerte i kruel ku ta bai sigui. Fuera di e kol i posishon sosial di ntes, awor ta e partido poltiko na kua bo ta pertenes f simpatis ta bira punto di diferensha grave. "Ami ta Nashonal", "Ami ta Democraat" i ora e partido nobo lanta ta bini aserka "Ami ta Catlico" ta e loke hende ta identifik su mes kun.
Ta bon pa mustra aki riba un punto ku hopi hende no sa di dje direktamente. Na Krsou yu no-kas tabata na prinsipio di siglo e mayoria. Ku e trabou enorme di klero e situashon a bin drecha i Krsou tabatin durante di dos guera mundial un porshento di yu no-kas banda di 38 pa 40 porshento, mintras ku Venezuela p.e. tabatin mas o mnos un 75 porshento i e islanan otro di Karibe ingles i franses algu paresido.
E figura di mama den nos pueblo, ta sigui ta importante. Hopi bes mas importante ku e hmber machista ku ta tata tin bia sin sa, f sigur sin ke karga su responsabilidat. Ser yu ta supon porlomnos un MAMA i hendenan di Krsou ta yama nan mes tambe "YU di Krsou" i nos ta bisa "Krsou...”
|
|
| 6 |
 |
“...ta kosnan i ideanan deskonos den haf di Krsou. Ta eksig tur loke ta kondishonnan humano na trabou. Enfin un kantidat di kos e poko hendenan (m.o.m. 80) ta boga p'e.
E trahad no tin e edukashon sufisiente pa komprend e kosnan ak tampoko, klaramente ta keda manifest esaki ora ku un trahad di haf ta bisa ku "no tin mester di C.A.O. pasobra nan tin un kaba ant aprob pa gobirnu" (e kier a men ku nan tin statutonan aprob). Esaki ta e situashon di nos hendenan i e loke ku C.B.H. ta propon pa kibra i drecha. Ma ta sumamente difsil.
Un kambio den direktiva di C.B.H. ta pone, ku un di e revolushonarionan di prom ora H. (Bb) Rojer kier infiltr den direktiva di bnt. E ta buska un grupo di hende mas hben i nan ta present na reunion i kumins eksig di direktiva mas akshon, mas inisiativa enfin tur loke hbennan por eksig. Ta yega na pidi un kambio den direktiva i Rojer ta sali eleh komo presidnt, mintras ku hopi tempu a tee e mes Bb ak hasta fuera di bnt "pasobra e ta ¡responsabel" i awor ate sint pa dirig...”
|
|
| 7 |
 |
“...trese naturalmente un deskontrl. Den poltika voto ta sn i sn ta voto.
Di nos profeshonalnan tin diferente ku tambe kier kambio i nan ta ekspres esei den p.e. e revista "Kambio" na un manera mas rasonabel, pero ken di pueblo tin akseso na e kosnan ei? Nan, yu di pueblo studi, ta muchu na haltu, nan no ta baha pa pueblo konos nan, mnos ainda nan ta traha ku pueblo den su organisashonnan manera sindikato i kooperativa ni sentronan di bario.
Hopi di esnan ku ta regres ta bini kas ku hulandes. "Nan ta drecha rasa" pueblo ta bisa, pero nan no ta sinti nan mes na kas mas. E ambiente ta otro di e loke ku nan a konos na Hulanda i nan ta keda poko aleh di nan mes pueblo. Interes pa mehor kondishon di nan mes hendenan t'ei kisas pero e motivashon pa yega na hasi algu ta poko, ademas tin peliger pa nan mes. Si...”
|
|
| 8 |
 |
“...trahadnan, esakinan ta entreg hopi mes. Pero apesar di tur "komprenshon" ku gobirnu i pueblo demostr, ta disid ku ta sera refinera di tur manera.
Gobirnu di Krsou, di Antia i di Hulanda ta buska salida i ku yudansa di obreronan ta logra pa kompania di petroli di Venezuela PEDEVESA tee Isla ku su refinera habr. Na Aruba e problema ku LAGO OIL & TRANSPORT COMP. (EXXON) tambe a sera, pero despues a haa Coastal pa habri refinera atrobe. Dokmaatschappij ta kosta gobirnu un wowo, pero despues kos ta bin drecha...”
|
|
| 9 |
 |
“...di Krsou sinembargo semper kier biba di speransa pero un rumbo nobo no mester warda muchu pa yega na tur habitante.
4. Religion: retroseso of purifikashon?
Pa pueblo di Krsou, religion tabata semper masha importante i no por nenga ku te ainda t'asina, ounke ku religion no ta determin asina tantu mas e sistema di bida di nos hendenan.
Tempu ku pobresa ekstremo tabata reina i no tabatin asina tantu skol i hendenan ta biba hopi di benefisensia, religion tabatin un forsa grandi. Ora ku situashon drecha i hende por sia algu mas, ant e kier pensa pa su mes. E libertat ta riba tereno religioso tambe. Si tin un sorto di imposishon, maske ta ku man di felpa, e ta bai ranka purba los. Ora e haa kontakto ku hopi hende di otro religion e ta kumins sinti ku e mes tambe por disid mas tantu pa su mes. Ku e materialismo ku ta reina na mundu, ku kua tur hende ta haa kontakto diario, idea di mundu dirig pa klero ta bira opsoleto. Na Krsou tambe.
Krsou a konos un situashon di tera di mishon, kaminda mishoneronan...”
|
|