| 1 |
 |
“...intenshon di publik un idea rpido pero sirkunstanshanan partikular no a prmit sino te awor ak.
Na aa 1962 a sali publik den Vrij Nederland un entrevista, ku a pronostik susesonan ku lo bini. Tur hende a hari, sin kier a kere, ni mira. Na aa 1964 un profesor di Universidat di Ro Piedras na Puerto Rico den su estudio di situashon poltiko den Caribe a pega riba estudio di Korsou i for di e loke nos ta propon aki el a deklar di a kumins komprend algu di Korsou.
Ta parse ku pa studia nos, bo mester ta djaden. Ma poko ta tribi di ekspon nan ideanan pa no trapa riba pia di otro ni ofend otro. E idea ak a stroba desaroyo di un krtika propio sano i konstruktivo i ta eksig un kambio radikal si nos kier progresa i konta.
Esaki ta un relato of estudio rpido pa yuda nos bira mas krtiko di nos mes. Pa duna studiosonan oportunidat kisas pa kritik e estudio ak, rechas' si ta nesesario i bini despues ku un berdadero estudio deten di loke nos ta ekspon. Nos kier kontribu na avanse di nos pueblo evitando e malunan...”
|
|
| 2 |
 |
“...hende kompar ku aa 1900. Na aa 1927 ya kaba nos ta tende di 41.014 (4000 mas) i na aa 1929: 44.344 atrobe un 3000 hende mas. Pa 1930 nos ta yega na 50.165 i na 1933 ta un kantidat di 50.276. Dos aa despues, esta na 1935 e total ta alkans 55.463.
Nos ta haa ant ku poblashon total di aa 1900 pa 1935, den apnas 35 aa ta krese ku 25.463 m.o.m. ku ta un porsentahe masha haltu mes. Poblashon ta bira kasi dbel esta un kresementu di 84.88 %. Algu eksepshonal sigur. Ant den su mayora ta un kresementu no djaden ma djaf, esta dor di imigrashon.
Di 1925 pa 1935 nos ta ripar un oumento di 18.000 hende i kasi tur a bini djaf. Esaki sigur tabatin un influensha riba nos poblashon i no solamente den kantidat di hende, ni ta un influensha den sentido ekonmiko so, ma kulturalmente i pa nos manera di pensa i di biba, esaki ta importante. Lo mester realis un estudio deten riba e kresementu ak i su konsekuenshanan.
Verwey: Rapport betreffende sociale toestanden in Curaao, deel 1 (no tin deel 2. datonan parsialmente...”
|
|
| 3 |
 |
“...68
kampo kontrario, ma djaden mes tin fuerte tendensha di habri for di e organisashonnan netamente katliko. Nos no ta Hulanda. Frater Andreas ku a mira su klup SITHOC ta krese, kier afili na C.V.B.. Tin problema, pasobra ta un idea kontrario na e loke ku klero tabata dese. Di mons. Verriet nunka nos no a haa sa kiko tabata su opinion. Tabatin kos muchu mas importante ta sosed tambe e tempu aki, di tal manera ku lo e no tabatin muchu atenshon pa e problema menor aki. Esei lo por a duna nos un impreshon mas eksakto di pensamentu di e gran figura ak.
En todo kaso e glpi ak pa K.S.C. tambe tabata duru i henter e trabou hasi, for di e momentu ak ta haa un sla i ta kumins debilit. No tantu pa e hecho mes, sino pa e tendensha di kibra ku paternalismo.
Un kos importante pa Iglesia ta e kaso di Amigoe di Curaao ku a bira diario. E korant ak ku ta hopi les mes pa tur esnan ku sa algu di hulandes, tin un redaktor ku no tin miedu di enfrent hasta gobernador. Korant den tempu di guera ta sali ku hopi...”
|
|
| 4 |
 |
“...di e situashon. Pa sierto kos bo mester di gobirnu insular, pa otro kos gobirnu sentral.
Un kos s e pueblo ta bai saka bentaha for di dje i esei ta e bekanan ku ta bai kai na kantidat, pero lo bini bk riba esaki, ku pa nos pueblo a result masha importante mes.
No por bisa ku tabatin muchu kambio den nos poblashon mes. Estranheronan ku a drenta na kantidat for di final di aanan binti i ku a oument enormemente den aanan trinta no ta bini asina tantu mas. E kresementu awor ta bini prinsipalmente djaden. Kantidat di straero a drenta matrimonio ku yu di Krsou. Esnan tambe, ku a bini kas kaba, ta estables nan mes definitivamente. Muchanan ta yena skol i nos ta haa un sorto di yu di Krsou nobo, yu di meskla di poblashon outktono i otronan ku a bini djaf. (Meskos ta sosed p.e. na e pais bisia Venezuela despues di guera i hopi ntes na Argentina, Brasil i Chile.)
Ainda matrimonio di yu di Krsou ku hulandes ta hopi redus, pero esei mes ta bai kambia tambe ora nos hbennan regres for di Hulanda despues...”
|
|