| 1 |
 |
“...V
Indise General
PRESENTASHON
I. KORSOU TA BAI DESAROY (1900 1936) 1
1. Poblashon prom i despues di establesementu di refinera .... 2
2. Politika kolonial ....................................... 10
3. Artesano i komersiantenn chiki ta bai kaba.............. 11
4. Religion un yudansa pa pueblo............................ 14
5. Skolnan por bira nos forsa, ma kon?...................... 23
6. Organisashonnan di karakter sosial i kultural ........... 27
Resumiendo .............................................. 36
II. KORSOU TA BAI DRENTA ERA DI DEMOKRASIA
(1936-1940) ' 37
1. Poblashon di Korsou: afirmashon di proletariado.......... 37
2. Di kolonialismo pa un prinsipio di demokrasia parsial.... 41
3. Rikunan nobo i ekonomia industrial....................... 44
4. Religion Katliko ta organis masa, ma paternalismo
ta reina................................................. 46
5. Enseansa popular ....................................... 47
6. Organisashon sosial i kultural na gran kantidat..........”
|
|
| 2 |
 |
“...1
I
Korsou ta bai desaroy
1. Poblashon prom i despues di establesementu di refinera 2. Poltika kolonial 3. Artesano i komersiantenan chiki ta bai kaba -
4. Religion un yudansa pa pueblo? 5. Skol por bira nos forsa, ma kon? -
6. Organisashonnan di karakter sosial i kultural.
Na prinsipio di siglo 20 Korsou no ta muchu kos. Un isla chiki, ku aanan di sekura a kaba di saka su manteka di wesu. Poko hende tin i den su gran mayora pober. Un pueblo pasifiko. E mes no por kere ku el a konos katibu luchado ku a bringa pa nan libertat. Kasi a lubid nan.
Yu di katibu plam rnt e isla sin mas sentro habit ku no ta e pida stat, na dos banda di un haf famoso.
Su sentido di libertat ta keda manifest solamente den kada hende, ku su kas den su kur. Spiritual, sosial i ekonmikamente e ta mes dependiente ku ntes. Su ideal ta keda manifest den su manera di dirig su mes na otro deskonos: "shon". Tur lo ke ta "shon".
Nos Korsou ta parse realmente un isla sin futuro. I tdg ta apnas un diessinku aa ta falta pa...”
|
|
| 3 |
 |
“...ku e produkshon na Korsou. Problema pa haa kabana na drechi tambe ta pone ku trahamentu di sombr ta prd interes.
E pueblo simpel, hende di kol i katliko, poko poko ta mira su partisipashon den ekonomia di nos pais bai atras i e ta keda redus na simpel konsumidor. Pueblo ta prd atrobe algu di su mes, su kreatividat i su partisipashon personal den produkshon ekonmiko di su pas. Pakusnan ta bai turna ofer pa ofres na pueblo loke ntes e mes tabata produs. Si ntes e tabata kome su bonchi i mainshi chiki awor e ta bai haa tur sorto di kos na bleki, si ntes e tabata laga kose su flus i su shimis, awor ta drenta pakus ku sn i sali ku loke bo ke.
Komersiantenan den Otrobanda semper tabata domin Kaya Grandi. No pakus grandi, ma pakus chik di pueblo.
Tabata un grupo di hende di pueblo (katliko) ku tabatin nan negoshi den Otrobanda, kontrario na loke tabata den Punda, kaminda ta hudiu i protes-tantnan tabatin negoshi grandi.
Ora ku partisher-nan ("polako" den boka di pueblo) drenta Krsou,
ant nan ta...”
|
|
| 4 |
 |
“...na Hoogstraat e famoso edifisio konos komo "Kranshi" (kaminda despues credit unionnan a haa nan sede) propiedat di e organisashon ku nmber hopi indikativo "Eendracht maakt macht". Mas lat ora ku ya poblashon krese ta bini aserka Emmakerk na kaminda ku ta pasa rnt Schottegat. (Ta nt e tereno ku Mons. Verriet tabata dese pa lanta misa di Groot Kwartier, pero ku no por a ha e (e motibu te ainda no ta muchu kla). Mas lat atrobe ta bini e krki protestant di Mundu Nobo, un edifisio simptiko i hopi chiki. Mas despues Hernhutters (broedergemeente) di yu di Srnam tambe ta haa un misa na Mundu Nobo.
Impakto direktamente den poblashon iglesia protestant nunka no tabatin. Loke si por nota den aanan binti ta ku maske e pueblo katliko ta logra avans kulturalmente, sosialmente i ya ku tin trabou ekonmikamente tambe, nan ta kumins sinti nan mes mas liber. No solamente nan ta djin masonera den kaso di problema ku klero f ku skol manera tabata kustumber, pero tin hasta ku ta bira protestant.
Di e grupo Hudiu...”
|
|