Your search within this document for 'porta' resulted in ten matching pages.
1

“...pretende ku pisk ku kome na banki koper ta shuata hende, pero te anda no tin ni un persona ku por spllka kiko ta banki koper. Riba Korsou tin diferente faro, pa protekshon di barkunan riba laman. Laman ganchu ta laman af. Un piskad ta lanta su kanaster, pa e haa sochi (kolektivo pa e pisknan ku kue den kanaster). Baha na Laman Laman Karibe, Atlntiko Paslfko, Lago di Maracaibo Kanal di Panam, haf di Korsou Boke Saml, Laman Chikl Ksta, playa, kanti tera Faro, bui Isla, pennsula Willemstad ta un porta Na superfisie di (o riba) awa Na belumbe di awa Den fndu di laman Wardakosta, boti los Skual, orkan Laman ta sub tera Laman ta yen! Na kabes di Korsou (Punta Kayon) 6...”
2

“...malu). Awor akl ta blo respt mi debebu (despues di kansela un kuenta o paga un debe). Tur kos na midl. Kada loko ku su teima. Un hende ku tin higra tin hopi brio. Si bo ta buska pa sa asuntu di otro hende, bo ta kinlklnter. Nan ta subi su lomba ki ora ku bo ke, pasobra e ta un sokete, un muska morto. Deseo kumpli ta bida largu. Dos hende enamor ta anhela di ta huntu konstantemente. Mi ke (ta dese) e kos ei. Mi ke (ta kere) ku bo ta loko. Un mucha sa tin kir. Un pidid di limosna ta kana na tur porta. Nos ta entrega un petishon na gobiernu. Despues di tantu pidimentu nos a kumpli ku su deseo. Priminti ta debe. Kumpli ku bo promesa. Deseo Anhel, dese E ke bira dentista Mara (mare) mi ta riku Pidi, petishon, pidimentu Suplik, prefer Konseha, avisa Prefera, preferensha Priminti, promesa Obedesidu, disidldu Desishon, resolushon Obligashon, obligatorio Eksigi, roga Demand, permit, prohib Forsa, domin Ta prohib (tah) pa pasa Boluntat, demanda i oferta 8...”
3

“...bleki. Sin-kuenta aa pas bo por a konta outo riba dede; awor aki pushi ku kach tin koi kareda. Taxinan ta depende prinsipalmente dl turismo, boutiso, kasamentu i kualke kaso urgente. Ora un chabalitu haa un outo nobo, e tin ku saka su kareda, lubidando ku e ta frsa e motor. Asina outo dal, hopi hende ta bai mira su number, pa nan hunga e Transporte i trafiko Outo, truk, (outo)bs Konvoi, bapor, oroplanu Trein, tranva Garoshi, dorl, kitoki, shers, lando Kabai, buriku, hamaka Borchi, stashon, haf (porta) Kochero, shafer (shofer) Kaptan, piloto Krenwa, bisikleta (baiskel) Motersaikel, skuter Wil, tayer, chup Gasolin, siya, brek Taxi (outo di hr) Winshil, tapi motor Doshi di lusaf Trapa gasolin tabla-tabla Kanta wil, sera brek Primi trot, un brek lastr Basha pitu, dim lus Polis di trfiko 27...”
4

“...di awaseru. Nanzi ta bati su kas ku paii funchi trai porta (awaseru ta kai ku solo). Awaseru ta kai, yobe, finfin, sprengu, pinga, spat. Para un pinga (no tabata falta nada). Piedi bos ta hacha di pieda ku antes indjannan a uza. Kana den awa I keda papa muh. Kalor ta mata (ta hasi mash kalor). Si tin un slrkulo grandi rond di luna, nos ta bisa ku luna ta karg, loke ta nifik ku por spera awaseru. Un mucha lih manera welek (rpido). Tabata djis un huma di awa pa baha stf. Kore guil (pasa den mal tempu). Si shelu pinta kor atardi, kasi sigur no tin awaseru su manis. Bienti awa ta e bientu fresku ku tin djis prom ku awa kai. Den su poesia Ata nubia Joseph Sickman Corsen a deskribi e nubianan karg di awa, ku ta priminti awaseru, pero ku ta bai basha nan rikesa pa pisk den laman. Awa a bai largu: keda sin kai durante hopi tempu. Awa di atardi no sa muha kabritu (prudensia ta evita problema o des-grasia). Awi yobe ta mas dushi ku awi pos. Bienti kuaresma o bientu di seka maishi ta bientu fuerte...”
5

“...trabou) bo ta dunami! Pober Dochi ta manera katibu kastig, shon rog (hardi bai e tin ku suplik humildemente pa logra algu). Anchu pabo, smal pami ta lei dl trktu (midimentu ku dos midl). Lei torto (inhustisia). Si un tistigu hura falsu, e ta haa kastigu. Hotel Mirashelu ta na Kur Sp. Proseso di krimen seksual sa ta ku porta ser. Manuel no tin lei ku nos (e no ta gusta nos). Si un tata hura su yu, ke men ku e ta menas'e ku kastigu. Un Henri-n-ke-bai-profos ta un popchi di palu o metal; su man i.pia ta los, di moda ku por move nan ku un pida lia ku tin peg na nan. Profos tabata prizon militar. Leonita ta hura Dios ku e no a komete ningn delitu (pretende fuertemente). Hopi be un hues o un abogado tin ku konsulta e desishon di Tribunal Supremo tokante un detaye di le. Un hues ta keda nombr pa henter su bida, sin tin mester di duna kuenta na ningn hende. Si bo haa ku un persona a ofendebu, bo por demande. Tin delitu ku por ta trat nikamente despues di un akusashon. Tin derecho sivil i derecho...”
6

“...mester okupa ku su mes asuntu). Nanzi ta bati su kas ku pali funchi trai porta (awaseru ta kai ku solo). Un mucha mas sabi ku Nanzi (masha spiertu). Nanzi di: Tur kos ta un purbamentu (si bo no purba, bo no por logra). No binimi ku kuenti Nanzi (eksagerashon o mintira). Solo a sali Djan na Montaa (lanta lat, perde ariba, perde San Guan). Bo parse Shon Kochi kayente (bo no tin pasenshi, bo ke pa tur kos bini kla mesora). Bisti manera Luangu (na hopi tfol ku no ta kom-blna). Foi dia Viats a bira hudiu, hopi hende a sia bisti (ekspreshon di envidia tokante hende ku tabata pober i awor ta den bon). E mucha parse un Henri-n-ke-bai-profos (e ta salta i bula mash). Manolo a keda meskos ku Duzjeni (e tin kantidat dl kos bistf). Beth Haim ta spok (mi stoma ta grua) (Beth Haim ta nomber dje santana di hudiu tras di Isla). Si bo forsa bus, bus ta papia latin (bus ta deriva di negros bocales). Korsou ta mal mama, pero bon madrasa (estranheronan ta haa mih trato ku yu di tera). Tee kuidou! Tur hende...”
7

“...su stem ta diferente. No, mi n tende (mi n ke sa) Un hende tendidu (obedesidu, sumiso). Mucha orea duru Dede pikia, ku su bisia, may 'i toto, fulambomba, mata un pieu... Dede fulambomba ta esun dl fula galia kune (fula si e tin webu). Nos ta weta pasobra nos tin wowo; nos ta mira sine o televishon; nos ta lur den buraki yabi o den skref di porta o tras di yalusl. Ladrn ta wak (mira spant) ora e bula den un kur. Bo ta pellu un hende ku ta biniendo di aleu. Si bo ripar bon den naturalesa, bo ta nota kuantu bunitesa tin. Fihando bista riba algu, bo ta mira tur detaye. Mira un hende ku rabi wowo. Semper mester tira bista riba mucha chikitu. Fula kai porta masha peligroso. Mi hendenan no ta hiba di gustu (no ta simpatis ku...). Perkura pa nunka bo n duna hende gustu. Un kos ta sinti un hende ora esei tin un efekto desagradabel riba dje. Antonio tin odo (pa muzik). Papa a sinti (tende) nos drenta kas. Un persona ku bon smak no ta bisti mal kombinashon di kol. Un hende torto (tortin) tin un wowo...”
8

“...muchu no! (ta di mas!) Mi tin muchu kol hasi (demasiado). Tin yen di hende ta kere den webi gai (aki yen ta nifik hopi). Ora Orasina aki (na e momentu akl) lo e ta na kas kaba. Esta malora! (esta balna). Mi ta bini mesora (inmediatamente). Un ora pa otro (un momentu pa otro) nan por kana yega. Malora ta na kurpi palu (desgrasla no sa ta leu). Basta ora mi ta sinta warda (basta ratu). Mani sa gusta yega na ora oradu (na ltimo momentu). Ora el a bisami, ya tabata lat kaba. E mucha no ta dunami ori porta (e no ta dunami un momentu di so-siegu). E sn di briychi a yega na ori mest (nt na momentu di nesesidat). Su seora tabatin un bon ora (bon parto). Diamars tin tres ori malora (diamars ta dia di mal sueltu). Palabra Benacio ta hmber di su palabra (si e priminti algu, e ta hasi). Marka mi palabra! (paga tinu, e kos ei ta sosode manera ma bisa). Angelina tin palabra na ora (asina bo bisa algu, e tin su kontest kla); Ningn hende no ta lanta su palabra foi suela (o foi tera): ningn hende no ta reakshona...”
9

“...Shuri, shouru, bandidu Hende barata, sushi, mal eduk i degener nan sa yama shuri (populacho, plebe). Shouru i bandidu por tin tantu nifikashon di apresio (bon) komo di despresio (malu). Un persona ku ta kana lastra riba kaya, bringa, hrta, echa baina porta un shouru o bandidu. Pero un tata o mama por yama su yu: Mi shouru, bandidu dushi i bunita! (aki no tin nada di despresio). Trfentu, dndula, tete, talanz, belenki, balia keke Si un hende ta kana bal bini sin ningn propsito fiho, e ta trentu. Pero por uze den e siguiente sentido tambe: Un mama ta masha kans di tantu Trentu (bai bini), ke men di tantu kana, pero no sin propsito fiho, al kontrario, pa hasi trabou. E ynkuman tabata dndula dilanti dje galia su kas (kana bai bini). SI bo ta tarda pa bini kla ku algu, bo ta tete. Un hende malu, enfer-mlso o mankaron ta kana tete den kaminda, sin por bai dilanti lih, pasobra su pianan no tin forsa. Bo ta tira tfek ora bo ta kana bai bini siertu kaminda i ku siertu intenshon. Talanz ta tarda pa...”
10

“...wanta renunsi tene bira lomba pa aserk laga na kaya kontlnu dbil gast fuerte swak sal kans duru delega (stoma) sano destru demol konstrui kibra traha ruina lanta dispidi edifik divulga revela skonde manifest tapa kubri diskordia disonansla armonia desakuerdo melodia konkordansia debilita gasta fortifika kansa restora fortalese duradero permanente temporal fiho pasahero estable provisorio konstante transitorio drenta pasa sali dushi sut marga stropl derota prdida viktoria entrada pasashi salida porta enditu meskos diferente paresido distinto presls otro for di enemigu oponente aliado adversario amigu 57...”