1 |
 |
“...Tienda
Pakus, toko, karniseria Supermerkado, frutera Doo di pakus, kliente Bended, kumprad Kosto i balor Pisa den balansa Trazjt, tonbank Kana mira shokes Baratiyo, algu pa apa Llkidashon, kompetensha Artlkulo di segunda mano
Lora algu den papel Paket merkansia Paga na kaha Floristera, botika Un bon surtido
Aviso i propaganda den korant, na radio i na televlshon Papel di regalo Un artkulo kasi regal Librera, mueblera Has! habana
Awendia gradualmente supermerkadonan ta mata tiendanan chikitu. Pero intimidat, ambiente romntiko i e meskla di tantismo ol den kualke tienda chikitu nunka lo por ta iguala ni Imita den e palasionan di komestibel i merkansia.
Tur hende ta gusta bider. Fruterianan a hasi bon nogoshi, pasobra nan por a keda abr te lat.
Tin pakus ta duna rebaha ora bo kumpra hopi kos. Un floristera ta un nogoshi ku hopi risku. Den botika nan ta bende remed, pero tambe sensia (shete sorto) pa kita fuku di aa bieu i awa dl sueltu. Kosto di un artkulo ta loke ta su preis di faktura; loke...”
|
|
2 |
 |
“...puntra kaya pe kana (ku kabes sushi i ku masha delika-desa). Ken? Kenken pie wesu! Kada hende ku kumpra briychi ta karga speransa di gana premio may. Ta den kabes bo tin e kos ei (ta un deseo ku no por logra). Awe mi kabes no ta pa muzik (mi no tin gana di tende muzik).
Tanten tin bida, tin speransa. No kenta Manchl su kabes ku un biaha pa Merka (no pone dese ku lokura). Odulio ta manera katibu kastig, shon rog (e mester traha sin sosiegu). No tin mas siegu ku esun ku n ke mira. Kurason kayente ta mata kaikai (sbpi pur ta sali slu). Es ku Dios ke: kontest riba Duelmi muchu bo pirde. Si un dams ta sinta aa largu den bentana, anhelando su prlnsipe azul yega, mester bise ku e barku di su prlnsipe no por nabega drenta te den su kaya i basha anker dilanti di su bentana.
Un hmber ankr, un muh gordo Kambia kol (di rbia o spantu)
Forma i kol
Lila, ps, hel, berde Kor kim, blou kla Marn, shinishi (gris)
Kol di salmou o di karni Sku blanku i sku larg Rond, firkant (kwadr) Hanchu, smal, diki, deleg Forma...”
|
|
3 |
 |
“...lechi di pechu sin menstru, e ta kria yu limpi.
Kaminda ma nase ta kaminda mi lombrishi ta der. Lei no konose folester. Lke mester pa dera un hende ta e deklarashon di dokter ku el a muri. Santana tin muraya, pero esnan paden no por sali i esnan paf no ke drenta. Beth Haim ta e santana di hudiu tras di Isla. Santana di protestant ta kerkf i misa di protestant ta kerki.
Dochi a yega te na boki buraku, bolbe biba. Si bo tin moda, bo ta laga lanta un kfeldu di n, dos o kuater boka. Yu di mas chiki ta mata mama. Mester p un yu ora e nase. Papel di bieu ta un ekstrakto foi registro di nasementu. E ekspreshon Shete serbt, un tafia ta uza pa e muh ku a haa yu ku diferente hmber. Manera su mama a pari (blo sunu). Si bo n tin mama, lo bo mama wela (bo mester adapta na sirkunstansha).
Un burach den shap di ku su amigu: Bru, bebe rm, pasobra aworo den shelu ta blo lechi ku suku so nan ta dunabu; i si bo resulta den fiernu, bo n ta haa ni un pingue awa pa freska bo korokoro. Dia di tur difuntu hopi hende...”
|
|
4 |
 |
“...protehe e partinan vital manera sesu, kurason i pulmn i nan ta forma un sosten pa nos mskulonan ku ta peg na nan. Un hende por ta defektuoso o mankaron. Ki diferensha tin entre fula puls i fula pols?
Plancha i djente falsu. Na 1885 arkelogonan a deskubri karpachi dl un hende ku tabata pertenese na sivilisashon etrusko (mas o menos 500 aa prom ku Kristu) ku un set di djente di bestia bon peg den su kachete.
Responsabilidat a keda riba bo lomba. E mucha muh ta kana kibra hep. Hopi hende sa planta mata den kustfa di nan kas. Mi amigu ta bibatrai lombi Dios (masha leu, den chokamata, den kul di mundu). Ba pika mi karni ku bo palabra di abuzu.
Bon kabes: por sia bon Bon kurason: bon hende
Mal kabes: tin mal sueltu Kurason di pieda: sin heful
Kabes duru: no por sia bon Kurason chikl: masha sensibel
Kabes bon: bon na tinu Kurason moli: bon di mas
Kabes di pali maishi (vra-vra) Kurason duru: sin sintimentu
Bo tin pechu! (kurashi) Perta pia (lanta pia), manka pia (kumins kana
mas pokopoko. Calisto...”
|
|
5 |
 |
“...tabatin un brchi ku ta bisa: AkĀ” ta kumpra oro bleu. Na Italia ta haa hopi alabaster.
Tin plaka di oro, di plata i di koper. No mira koper lombra, kere ku ta oro. Heru mes ta gasta, krda hende. Oro di binti-kuater kilate ta oro puru. E hmber ei tin mina di plaka (hopi). Porselana di Svres ta konosi rnt mundu. Eksamen ta den kurpa; nos mester studia ku stal ta bula. Un blekeru ta uza staa pa soldr i traha wea ku trepochi di bieki.
Ku un heru dl la sapat ta frega hilchi di sapatu pe lombra. Petroii a mata hopi pisk den nos haf. Den un imprenta nan sa uza chumbu. Un estatua di brns. Na Ruba de bes en kuando nan por haa algn pipita chik di oro den tempu ku awa yobe i roi ta kore. E djentenan grandi di olefante ta di ivor ku nan sa uza pa traha bola di biyar. Nan ta konta ku un gelogo a para di aleu, mira Cerro Bolivar na Bene-suela i haa sa ku ei tin mineral di heru.
Awa mineral sa kontene kalsio i magnesio. Toledo ta famoso pa su armanan di stal, i turistanan ku bishit Spaa sa kumpra sabia di "acero...”
|
|
6 |
 |
“...di awaseru. Nanzi ta bati su kas ku paii funchi trai porta (awaseru ta kai ku solo). Awaseru ta kai, yobe, finfin, sprengu, pinga, spat. Para un pinga (no tabata falta nada). Piedi bos ta hacha di pieda ku antes indjannan a uza.
Kana den awa I keda papa muh. Kalor ta mata (ta hasi mash kalor). Si tin un slrkulo grandi rond di luna, nos ta bisa ku luna ta karg, loke ta nifik ku por spera awaseru. Un mucha lih manera welek (rpido). Tabata djis un huma di awa pa baha stf. Kore guil (pasa den mal tempu).
Si shelu pinta kor atardi, kasi sigur no tin awaseru su manis. Bienti awa ta e bientu fresku ku tin djis prom ku awa kai. Den su poesia Ata nubia Joseph Sickman Corsen a deskribi e nubianan karg di awa, ku ta priminti awaseru, pero ku ta bai basha nan rikesa pa pisk den laman. Awa a bai largu: keda sin kai durante hopi tempu.
Awa di atardi no sa muha kabritu (prudensia ta evita problema o des-grasia). Awi yobe ta mas dushi ku awi pos. Bienti kuaresma o bientu di seka maishi ta bientu fuerte...”
|
|
7 |
 |
“...tokante un tpiko i komo instrukshon.
Un kuenta o un istoria ta part den siertu kantidat di prafo. Un prafo ta konsisti di varios frase. Ta parse ku nos klima agradabel ta un desventaha pa lesamentu. Siman di buki, a muri na Korsou despues ku e tabatin algn aa di ksito.
Den un santana militar na Nijmegen tin varios graf ku e inskripshon A soldier known to God. Un ehrsito i un flota di bapor di gera ta un gastu enorme pa un pais. Nan sa fusil un desertor. Armis*isio ta djis un rosea pa despues sigui mata otro, Sirbishi militar sa ta obligatorio den hopi pais.
Nos V.K.C. ta un kuerpo di boluntario. Den e gera di independensia di Benesuela Brion i Piar a lucha huntu ku Bolivar. E zonido seku di un ametrayadora ta antiptiko. Nunka no a uza nos forti di Rif pa akshon. Pu i sabia ta arma blanku. Den e di dos gera mundial submarinonan aleman a torpedi varios bapor den Karibe.
Esnan ku ta ser den un kampamento komo prezu di gera tin e obligashon di purba hui. E sld ku tabata kana komo ltimo den un fila...”
|
|
8 |
 |
“...hende ku por komete un krimen ora e rabia o kunsumi). Kurason kayente ta mata kaikai (sopi pur ta sali salu). El a spanta; su kurason a dal te den su boka. Un hende ku higra (ku hopi brio).
Djos a pasa su kas dos man di frf (el a frf e dos be). Den un dje mannan akl bo ta dal bo dede (den un di e biahanan akl bo ta kibuka o frakasa). Laga un kos bai pa man (neglish). Mi konose e lug ei manera mi planti man (masha bon).
Nan a kore te keda lenga af (morto kans). Mi tabatin e palabra na mi punti lenga. Buska un hende su lenga (su boka) (trata na buta un hende papia). Porfin e kriatura su lenga a los (el a kumins papia).
Hinka dede (abuza). Sanki patu. Bariki lodo. Sintura di mamundng (di maribomba). Lombrishi di patia (un lombrishi mal krt i mal kuid ku a krese bira un bola).
Wan Saya tabata un mucha hbmber mash ferfelu ku tabata kana tenta i molosti tur hende. Esei a kousa su morto, pasobra den Klip nan a dal e mata ku un baranki pieda riba un dia ku el a bira dema-siadu pomperu. Don Perer...”
|
|
9 |
 |
“...haa e kaso mash sospechoso!)
Manchi parse muska morto (e ta un sokete sin bro ni energia). Chebu ta manera skarpion dek (e tin mal beis, mal humor). Estela no ta laga ni muska bula (e ta masha eksakto, e ta piki pieu). Lo mi n ke ta un pruga den Yandi su karson (lo mi n ke ta na su lug). Pieu di bo kabes ta morde mas duru (bo mes hendenan o famia ta molostiabu mas ku otro).
Vruminga no sa muri bou di bar! di suku (si bo ta has! algu pa bo plaser, ningn esfuerso no ta di mas).
Bo parse hende ku a mata spenikbk; kada be bo ta laga kos kai. E muchanan aki parse praga (nan ta kousami hopi inkomodidat). Bo kabes no ta pa pieu so kome (uza bo sinti). Mi no tin sanger di kakalaka (mi tin sintimentu).
40...”
|
|
10 |
 |
“...Nos sinku sintnan
Bista, odo, olfato Takto (heful), smak (gustu)
Nos ta weta, (h)ole, tende, sinti, purba.
Nan tin nos na bista Be pa bo kre.
Un hende ku bon bista (wowo)
Te otro bista (te despues)
Perde un hende foi bista
Un hende surdu no ta tende Skucha un lektura (ku atenshon)
Oria (oir) ta skucha ku hopi atenshon.
Zonidu di kada hende su stem ta diferente.
No, mi n tende (mi n ke sa)
Un hende tendidu (obedesidu, sumiso).
Mucha orea duru
Dede pikia, ku su bisia, may 'i toto, fulambomba, mata un pieu... Dede fulambomba ta esun dl fula galia kune (fula si e tin webu). Nos ta weta pasobra nos tin wowo; nos ta mira sine o televishon; nos ta lur den buraki yabi o den skref di porta o tras di yalusl. Ladrn ta wak (mira spant) ora e bula den un kur. Bo ta pellu un hende ku ta biniendo di aleu. Si bo ripar bon den naturalesa, bo ta nota kuantu bunitesa tin. Fihando bista riba algu, bo ta mira tur detaye. Mira un hende ku rabi wowo. Semper mester tira bista riba mucha chikitu. Fula kai porta...”
|
|
11 |
 |
“...un di su novelanan Joseph Conrad ta menshona e nesesidat dominante di kada nabegante: mira. Si bo por mira, bo por nabega. Maneha un barku den neblina ta traha riba nervio di un kaptan. Pero awendia radar ta mira den skuridat, Loke un hende parse nos ta yama su apariensia, pero no komete e eror di huzga un persona sigun su apariensia. Ku un mikroskop nos por mira loke nos wowo so no por. Haslbu surdu pa bo biba riba mundu.
Asina un djente kumins pika, mester laga dentista dreche. Un dentista ta mata e karni prom ku e ranka e djente. Si bo ta boka bat (chumb) (sin djente), bo por laga traha un plancha.
Un bishlta di dokter ta un bishta kortiku. Despues ku dokter duna un resfet, ta bai traha e remed na botika. Awendia bo mester sintibu (bo mester tin plaka) pa bo drumi den hospital. Biramenti kabes, ral i mariamentu ta masha laf. Si bo tin pieda na nir, bo mester oper pa sake. E mucha a dal su kabes, bai fe dje (bai leu). Aki nos sa frega pik di maribomba ku tres sorto di yerba. Kentura hopi...”
|
|
12 |
 |
“...Bienti awa ta esun ku bo ta sinti supla djis prom ku awaseru kumin-sa kai.
Saka bientu (lanta rabu, saka puya).
Si ta hasi kalor, nos ta sali keiru pa kwe poko bientu (airu).
Aire (airu) ta e substansia gaseoso (un meskla di okslgeno i nitrgeno) ku tin rond di mundu.
Un persona ku mal airu (aire) ta esun ku no sa kon e mester kompor-ta, un hende ku mal moda o mal manera di trata.
Den un kamber horn no tin airu fresku.
Tin un warawara ta bula te den larla ay.
Hende, bestia I mata ta hala rosea.
Mi ke haa un rosea (un luf pa sosega poko).
Par mainta trempan banda di laman bo por gosa un brisa fresku.
Den mas brisa mas gbdem (den difikuitat i problema bo ta lucha ku mas forsa i energia).
Flaku, deleg, seku, leguede, tabli strika, tizg, lesma
Un persona deleg generalmente ta bon form, pero no flaku.
Flaku sinembargo ta duna impreshon di wesu ku a kumins sali.
Nos por bisa ku un hende ku a tee dieta a bira deleg, pero un ku tabata hopi malu a bira flaku.
Seku ta muchu mas fuerte ku flaku; e...”
|
|