Your search within this document for 'grupo' resulted in four matching pages.
1

“...polltiko sinbergwensa ta ruina pa un pais. Kada kuater aa tin elekshon. Reinado di reina Victoria di Ingla-tera tabata largu. Den reino di Dios nos lo por gosa eternamente. Nos Parlamento (Staten) tin bintiun miembro, Eilantrat tin 22. Union ta forsa. Outorisa un persona ta niflka dune e poder nesesario pa hasi algu. Si Manuel tin un bisikleta i e outorisa Carlos pa bai Punda ku e bisikleta, el a duna Carlos e poder pa uze. Meskos ku vruminga i maribomba, hende ta un ser sosial ku ta biba den grupo o komunldat. E mih gobiernu ta esun ku ta sia nos gobern nos mes kurpa. Kada Isla tin su gezaghebber. Den kampaa pa elekshon kada partido polltiko ta purba konvense pueblo na su manera. Ta bira tempu pa nos bai reunion pbliko di partidonan pa nos diberti i pasa un ratu agrada-bel, manera inglesnan ta bai Speakers Crner den Hyde Park, esta pa hari nan barika yen (to have a good laugh!). Den un pais chikitu un persona ta konta; den un lug grandi e ta un number. Te ainda kasamentu sivil mester turna...”
2

“...dinmiko di muzik, kanto, ballet I show. Un krltlka (resea) ta un opinion, generalmente den korant, tokante un obra. Esakl ta trabou di un krltiko dramtiko (teatral). Komishon dl sensura tin ku mira tur pellkula prom ku presenta nan pa pbliko. Un aplouso ta manera blsamo sublime pa un aktor, aunke ta un kantidat di man bashl ta bati, haslendo ruido. Nan ta proyekta pellkula riba un pantaya. Hunga rl ta un ekspreshon relativamente nobo. Muzik tin un papel importante komo fondo den un pellkula. E grupo di "Thlia a kue hopi fama ku su diferente presentashonnan teatral. Hollywood ta konslder komo e paraso di arte sinematogrfiko. Sue-sia, snembargo, tabata e prom pas ku a revel e beyesa visual i emotivo dje di shete arte (arte sinematogrfiko). Un sineasta manera Ingmar Bergman a dune prestigio universal. Insekto i para Blenchl dornasol Anuanu (badjaga) Barbult, skarpion Maribomba, abeha Lisinbein (shen pia) Chincha, komehein Kalakaka matros, marsiano Muskita di laman Pruga,pieu Dalakochl, wimpiri...”
3

“... Origen di idioma ta deskonosf. Un dialekto ta un moda partikular di papia, sea di un persona, un grupo, un distrito o un parti di un pais; e ta un variashon subordin di un idioma, ku distinshon di vokabulario, idiotismo i pronunsiashon. Mucha chikl sa papia lenga chikl, manera pap pa sapatu. Galein ta e lenga di p; pa mi ta bai kas, bo ta bisa na galein mipi tapa baipa kaspa. Gueni, deriv di e palabra ingles Guinea, ta e idioma ku antes katibunan ku a kaba di yega tabata papia. Hende ku lenga peg no por pronunsi bon. Hende ku lenga sushi ta esun ku ta uza palabra mahos. Un lengalargu ta un persona ku su boka no por para ketu; e ta papia tur loke e tende. Latin i Griego antiguo ta dos lenga morto. Jargon ta e vokabulario tlpiko di un fishi. Slang ta palabra nobo ku generalmente no tin bida largu. Baki i pitu ta slang. Argot (germanla) ta lenga di ladrn. Esnan ku no ta pertenese na e grupo di ladrn no por kompronde nada di nan argot. Un definishon di patu ta: Un dialekto ku gradualmente...”
4

“...kiriwichi na lug di wiriwiri; meskos nos a tende nan uza wiriwiri ora nan ker a men e wiri pa toka. Zjoli, djm, kuki, vak, hehhe Esaki tasu zjoli (su kuki, su djm) (ta nfet loke e ta gusta mash). Si un persona bisa ku algu a kai net den su vak, esei ta nifik ku el a haa net loke e tabatin mester. Bo ta sintibu den bo hehhe si bo ta mash kontentu o di bon humor). Kalanch, gatia, lembe, trasta (hasi trastu) Ku palabra dushi i bon manera sa kalanch un hende pa e hasi algu o turna parti na kualke grupo (gatia na fini manera). Un gatieru ta e burach blo basht ku ta gatia beter (trata na haa beter pomada). Sa uza e palabra gatieru tambe pa esun ku ta trata na drenta un fiesta kaminda e no ta kombid. Un lembelansa (chupad) ta esun ku ta papia bunita ku palabra dushi i suave, pa adul un persona i dje manera ei logra saka algu (un iem-bed). Un persona ku trastu ta un lembelansa, papiando na un manera falsu i eksager den kara dl esun ku e ke dal abou. Makist, hinka palu bou di kandela, hinka den bariki...”