1 |
 |
“...no ta gana flete. Kada barku wanta su bela. E balandra a senk seka (na altura) di Boki San Pedro. Sigun e barku tabata drentando haf, e matrosnan a ria bela (baha bela). Pasa den skual (mal tempu, difikultat).
Ta parse ku lus di e faro na Marichi ta sende paga yen di flohera. E faro slebre Eddystone Lighthouse ta trah riba un baranka den Kanal dl Mancha, seka di Plymouth, i su lusnan ta manda un klaridat te na un dlstansha di djeshete miya. Captain Scott, e eksplorador famoso, a yega polo sur dia 18 di yaniwari di 1912, i ei el a deskubri ku e Norwedji Amundsen a yega prom kun.
Hasi primesa i bisti di primesa ya ta bayendo foi moda. Yuda bo kurpa pa Dios yudabu. Carlos ta kana broma den su flus nobo.
Un mishirikeira ta gusta redashi. Nos a hasibu na Ulanda (kere ku bo ta na U.) Ki ke hasi? Ta di soporta. Hasi i deshasl. Na su hasi ma rekonose. Echo (akto) di apostelnan. Entremete por ta ku bon intenshon; mete pata, en kambio, semper ta mahos. Lembelansa i chu-pad ta figura despresi.
Fabor...”
|
|
2 |
 |
“...(po-nemi na altura) ku e tin intenshon serlo. Kada fishi tin su saber. No bin saka sabl riba mi. Bo ke hunga papel di bobo, pero mi sa ku bo ta leu di animal. Un persona tap ta 1. un persona hopi bobo. 2. un ku no sa kon komporta den kompania dl otro hende.
Tee kuidou ku gai bibu. Un mucha bibitu tin alegra den bida. Un hende spiertu ta bon na su tinu. Un Ignorante ta un ku no sa algu; un estpido ta un bobo. Nos tin sinti pa nos pensa i kompronde. Esun ku studia bon tur dia i no na ultimo ora, lo krda tur kos na momentu di eksamen. Dia 26 di juli nos ta rekord deskubrimentu di Korsou.
Un loko por puntra loke shen sabl no por kontest. Djis un tiki siansa ta mash peligroso. Slkologia ta e siensia ku ta dedika na estudio di natur, forsa i funshon di espritu humano. Lavoisier, Einstein, Pascal i Leibniz tabata sientlf Iko.
Bo sa kon e asuntu ak ta kome-bebe? (bo konose su detayenan?) Bo kabes no ta pa pieu so kome (uza bo sesu). Ora un hende bira loko o tolondr, e ta perd sinti. No prde kabes, keda...”
|
|
3 |
 |
“...estatua di Willem van Oranje dilanti di Postkantoor. Plan Mulina ta e plenchi enfrente dl West End. Antes ei tabatin un mulina.
Prom ay Otrobandistanan tabata konsidera nan mes superior na hende di Pitermai. Boke Saml ta un pueblo di piskad. Komo e trapl-nan di stateis tin bintiun tret, nos a haa e ekspreshon subi bintiun tret (aparese dilanti di hues). Un patruli, un kaya smalitu di tera entre dos terenu o kunuku, ta pa fasilita hendenan dje bario, esta pa nan no tin mester di dal un buelta grandi.
Dia nan a puntra un yu di Korsou bib na Ulanda ta kon e por soporta friu, edi: Ora mi sinti friu, mi ta imaginami ku mi ta par na Awasa di Punda, dos or di tramerdia, mientras solo ta tota e murayanan mi tras. Ku eksepshon di algn kaya smalitu ku tin ainda, kasi nos no por ppia mas dl Hanchi Punda. E imprenta di Agustn Bethencourt tabata antes kaminda awor aki ta Plasa Gmez. Den nos Hardin eksperimental tin un kolekshon basta grandi di bestia i para.
12-...”
|
|
4 |
 |
“...Den palasio di gobernador tin potrt di tur esnan ku a gobern Korsou. Turistanan a invad Waterfort i poltikonan Fort Amsterdam. Parse ku porfin nos kaya, plenchi i hanchinan ta bai haa nan nomber original. Ke men ku aki poko dia nos ta spera di mira: Hanchi bientu, Seri Pitermai, Hanchi bao, Plan Mulina, Awasa, Seri Domi I Den Kob. Den e bario nobo di Brlfa (Brievengat), nan a duna honor na nos msiko i kompositornan.
Esun ku ke gobern bon, mester ta prepar i stud i; ademas e mester por mira dilanti. Demagogia di polltiko sinbergwensa ta ruina pa un pais. Kada kuater aa tin elekshon. Reinado di reina Victoria di Ingla-tera tabata largu. Den reino di Dios nos lo por gosa eternamente.
Nos Parlamento (Staten) tin bintiun miembro, Eilantrat tin 22. Union ta forsa. Outorisa un persona ta niflka dune e poder nesesario pa hasi algu. Si Manuel tin un bisikleta i e outorisa Carlos pa bai Punda ku e bisikleta, el a duna Carlos e poder pa uze. Meskos ku vruminga i maribomba, hende ta un ser sosial ku...”
|
|
5 |
 |
“...No te mes kantika ku trupial ta fleit na mondi e ta fleit na kas (mester adapta na sirkunstansha). Si bo bira stropi, muska ta komebu (si bo ta demasiado humilde, nan ta subi bo kabes). Dia totolika yu ta mas kontentu, su mama ta bula bai lague (despues di un legria grandi tristesa ta dal aden).
Skibi pie galia (skibi mahos). Tiin un flor ku yama kam i gai. Biba den kouchi di palomba (kas chikitu i pert). Te ainda tin hende ta kere ku muskita di laman (muska grandi) ta trese notisia. Un muh ku ta bula kaya manera dalakochi tin pia largu i flaku. Mainta trempan den tempi awa tin masha wimpiri (lembelembe). Ora un kinikini ta bula pasa, kunukerunan ta grita: Kiu, kiu.
Souchi ta un para pasahero. Na Kolombia tin hopi samuro ku ta kome bestia morto. Si un tata bisa ku su yunan ta manera samuro, ke men ku nan ta kome sin sobra nada. Antes den Parke Albertina, banda di Choloma, nan tabata kria abestrus.
Komehein no ta bora drenta muebel di mahbk. Barbult ta bula na lampi te ora e klma su ala...”
|
|
6 |
 |
“...boka. Yu di mas chiki ta mata mama. Mester p un yu ora e nase. Papel di bieu ta un ekstrakto foi registro di nasementu. E ekspreshon Shete serbt, un tafia ta uza pa e muh ku a haa yu ku diferente hmber. Manera su mama a pari (blo sunu). Si bo n tin mama, lo bo mama wela (bo mester adapta na sirkunstansha).
Un burach den shap di ku su amigu: Bru, bebe rm, pasobra aworo den shelu ta blo lechi ku suku so nan ta dunabu; i si bo resulta den fiernu, bo n ta haa ni un pingue awa pa freska bo korokoro. Dia di tur difuntu hopi hende ta bishit santana. Bida eterna. Traha testament. Di kuna pa tumba. Weseis na Santa Rosa tabata mash konosi. Un animador na televlshon a yega di bisa: Mi ta gana mi bida ku sod di mi lenga.
E kuminda dushi akl ta lanta morto foi santana. Gachi ta traha pa bibu ku morto, pe bini kla. Spi di mondongo ta Djo su bida largu.
Bida i morto
Kaminda mi lombrishi ta der Nase i muri Un kadaber
Un kriatura resien nas Santana, kerkf, Beth Haim Buraku, kldu, tumba, graf Dera, bai morto...”
|
|
7 |
 |
“...ei! Lo mi sende bo bela (lo mi biba mas ku bo). Duelmi muchu bo pierde. Es ku Dios ke. I despues ku kaba di dera: Deskanso. Amen. Un hende di bida (muh di kaya). No laga morto na santana, bin yora na kas (hasi kada kos na su tempu i lug apropia).
Ken a muri? (Ta kiko a sosod?) Bo sa, bo ta biba largu. Awor ei nos ta menta bo nbmber i atabu a blo riba nos. Morto di muzik (entiero di un militar). Ma muh, laga morto su nanishi kai prom bo kumins ku bo lokura. E tata a muri, laga su yunan bon par.
Dia di San Nikolas muchanan ta haa huguete. Na Portoriku nan ta haa regalo riba fiesta di Tres Rei. Si no tin basta bientu, mester yp un fli. Un fli di markoni ta subi sin rabu. Den wega di trm sa saka mia. Un fli por tira mulina o tapatapa. Un fli ta hasi matamora sigun bo snuk e lia i lague marka dos o bandi otro. Den wega di ninichi tin meta i rndu. Bogn (bagn) ta un ninichi grandi di heru.
Mucha muh sa hila, hunga pele o bula kabuya. Pa hopi hende wega dl domin ta un pasatempu ku nan ta diberti...”
|
|
8 |
 |
“...sueltu). Ora sola baha, pero djis un krenchi klaridat keda, ta sukuritu (skuritu).
Hala un lusafe pa sende un bela. Bientu no ta paga un lanternu. Pega un kas na kandela. No tin huma sin kandela. Un vlandam di kandela ta un kandela grandi. Un bela peg den un kndila. Su lampi ta yen (e ta ka). Si bo waya un kandela di karbon den konf, hopi spat di kandela ta salta foi dje.
Ora klaridat kumins mengua, ora sombranan ta drumi tur nan largui kurpa, ora prom strea lombra na shelu, e kriaturanan di den dia ta dispars, i esunnan di anochi ta kumins sali. Ratn di anochi, pala-brua, ratn i djaka ta aparese. Nos ta kere ku ratn di anochi ta gusta skuridat, pero bon mir nan no ta bestia di anochi. Nan ora di sali generalmente ta ora bira sukuritu, i hopi di nan ta bolbe bai drumi mei anochi.
Antes den Klip nan tabata "kore ficho, kargando karbonstein na ma-kutu, pa bai basha den bapor. Pa kada biaha ku nan hasi, nan tabata haa un ficho, pa bai kobra kune despues. Bichi di kandela ta produsi un lus dbil...”
|
|
9 |
 |
“...Gach a hari su morto ora el a tende kiko a pasa. Kome djente di rabia. Si bo haa un bon raport, bo por kanta kokoyoko. Un persona den su hehbe (kontentsimo). Loko di kontentu (mash kontentu). Chebu a pasa mash trafat den su bida; pesei su kara ta hal asina.
Felis konenchi (mash felis). Alegra no sa dura na kas di pober. Esta ferdrit (mahos) ba keda den e shimis ei. Den kampaa pa elekshon tur polltiko ta kana saka djente. Djis un momentu tabatin un swenk di sonrisa den su kara. Un dia nan a bisa un tersio ku semper ta kana ku frenta ser: Sigui kana ku frenta ser; a la largu nan ta kapas di kere ku bo ta un filsofo.
Un bon tirad (kontad) di chiste (chasko) por buta hende hari te tee barika. Laga di ta (hasi) chansa; e asuntu aki ta serio. Jerry Lewis ta un artista kmiko. Komo nos pueblo ta gusta hari (kisas bulando pipa pa realidat i tristesa den bida), semper komedia tabatin mas ksito ku tragedia.
For di chikitu mester sia tur mucha kon ta krusa kaya, pasobra awendia ta hopi burduga ku permit...”
|
|
10 |
 |
“...solo di guma.
Kue solo: sinta den solo pa kenta kurpa. Mainta trempan o atardi ta hasi fresku. Dochi ta foi friu (e no tin preokupashon mas, pasobra e tin su sn ward). Paa muh ku no haa solo ta kria dewer. Nos bienti ost konstante ta duna alivio kontra kalor. Ku termometer ta midi temperatura, ku barometer preshon atmosfriko i pronostik wer. Na Hato tin un stashon meteorolgiko. Antes hopi kas tabatin nan renbak. Ora tin bos ku welek bo no mester skonde bou di palu! Tabatin horkan grandi na Korsou dia 23 di september 1877 i 17 di agosto 1886 tabatin un siklon. Un rabu di horkan nos a haa da 1 i 2 di november 1932.
Kamber, bao
Drumi, pega soo Tira kurpa riba kama Leg un ratu, kabish Lanta, spierta
Perd ariba, perde San Guan
Kater, kami pushi, zamba Kolchon, matras, kusinchi Lans (laker), slopi Dekel, stelchi, tualet
Saka soo, drumi sambchi Kansansio, flohera, kurpa due Soa lant
Bao, tobo, zim, punchera (ponchera)
Bidt, pchi di W.C.
Wea di respet (di un orea) Serbti mondongo Kambri bao Aparato...”
|
|
11 |
 |
“...den Karibe.
Esnan ku ta ser den un kampamento komo prezu di gera tin e obligashon di purba hui. E sld ku tabata kana komo ltimo den un fila, generalmente pasobra e tabatin kastigu, nan tabata yama kataoli. Un sld razu ta esun ku ainda no tin ningn strepi.
Mucha chikitu ta buska gera; hende grandi ta hasi gera. Tempi gera no tin misa (nesesidat ta elimina lei). Sigun disiplina militar, un militar por haa tres sorto di kastigu: leve, mediano i pis. Den kaso di kastigu pis (ser) nan por dune tres dia tras di otro pan ku awa.
Gera avis no ta kue tera (esun ku ta avis, sa di warda su kurpa). Den gera di blanku, pretu ta keda mal mir (ora kach ta kome kack, mester laga nan so). Durante e black-out na Korsou den e di
Pas i gera
Ehbrsito, flota Gera moderno, konflikto Defende, protehe Kue prezu, liberta Forza militar, destru Hui, skapa, deserta Deklara gera, armistisio Sirbishi militar Sld razu, kataoli
boluntario, kobarde Gera di independensia Pistol, skopt Kayon, ametrayadora Frti, tanki, arma...”
|
|
12 |
 |
“...Dempel tin un monumento pa esnan ku a perd nan bida den gera. Alemannan tabata intern den un kampamento na Boneiru.
Poned di pas ta keda mal mir. Angelnan a kanta Pas pa hendenan dl bon boluntat, pero hopi hende ta biba manera animal feros ku no ke laga otro na pas. Na Den Haag tin e Palasio di Pas. Kristu ta e Rei di pas. Un hende paslfiko sa di evit pleitu. Na Seri Lora tin depsito di munishon. Teritorio di Korsou a keda deklar na estado di sitio dia 14 di mei 1940, kuater dia despues ku Alemania a invadi Ulanda. Un submarino aleman a ataka Bulbai dia 19 di aprel 1942 i un marinir sr-nam tabata esun ku a tira riba dje ku un kayon chik, di moda ku e submarino a disid na laga para.
Studia ta un plaser! No ta tur akadmiko ta bon maestro. Edukashon ta e desaroyo armonioso di tur nos kualidatnan; e takminsaden lushi-klas, sigu na skol i kontinua den henter nos bida. Kada persona tin dos edukashon: esun ku e ta risibi di otro i esun ku e mes ta duna su kurpa. Na final di kada aa di skol ta parti...”
|
|
13 |
 |
“...(pasa hopi difikultat pa logra).
Un hende ku frenta di tutu (manera un bola di tutu). Di mi ta den mi frenta, ma di bo ta bou di bo brasa (eror ku ami a komet ta konosl, pero abo ta kere ku esun di bo no ta konosf). Un persona ku dos dede di frenta ta esun ku sint pa kompronde.
Hasi algu den un freg di wowo (rpidamente). Bo wowonan parse pisk ku a pasa ora (yen di soo). Hasi un wowo di kario (kinip wowo). E mucha a rabia, trosemi un wowo malu (mira ku rabia). Dia e bieu su wowo sera, nan lo realisa kuantu e tabata bal pa nan (dia e
37...”
|
|
14 |
 |
“...kans). Mi tabatin e palabra na mi punti lenga. Buska un hende su lenga (su boka) (trata na buta un hende papia). Porfin e kriatura su lenga a los (el a kumins papia).
Hinka dede (abuza). Sanki patu. Bariki lodo. Sintura di mamundng (di maribomba). Lombrishi di patia (un lombrishi mal krt i mal kuid ku a krese bira un bola).
Wan Saya tabata un mucha hbmber mash ferfelu ku tabata kana tenta i molosti tur hende. Esei a kousa su morto, pasobra den Klip nan a dal e mata ku un baranki pieda riba un dia ku el a bira dema-siadu pomperu. Don Perer, kada un ku su fishi (kada ken hasi loke ta su kapasidat). Chlnina-kome-kjbida: un malagradisidu ku a lubida tur fabor ku nan a hasi.
Ei den tabata blo bashl, ni un pushi, ni Sanchi ni Pedro. Wansitu a sub mesa (kos ta malu, no tin nadi kome). Hera Michi, kue Mm: faya den un kaso, logra den otro. Foi ora ma manda e /nucha bai hasi un rospondi pami, e no a bolbe mas. Parse ku el a bai un biaha di Zjil (bai largu).
Mi kompader Otilio ta un Wan di shete fishi...”
|
|
15 |
 |
“...mester okupa ku su mes asuntu). Nanzi ta bati su kas ku pali funchi trai porta (awaseru ta kai ku solo). Un mucha mas sabi ku Nanzi (masha spiertu). Nanzi di: Tur kos ta un purbamentu (si bo no purba, bo no por logra). No binimi ku kuenti Nanzi (eksagerashon o mintira).
Solo a sali Djan na Montaa (lanta lat, perde ariba, perde San Guan). Bo parse Shon Kochi kayente (bo no tin pasenshi, bo ke pa tur kos bini kla mesora). Bisti manera Luangu (na hopi tfol ku no ta kom-blna). Foi dia Viats a bira hudiu, hopi hende a sia bisti (ekspreshon di envidia tokante hende ku tabata pober i awor ta den bon).
E mucha parse un Henri-n-ke-bai-profos (e ta salta i bula mash). Manolo a keda meskos ku Duzjeni (e tin kantidat dl kos bistf). Beth Haim ta spok (mi stoma ta grua) (Beth Haim ta nomber dje santana di hudiu tras di Isla). Si bo forsa bus, bus ta papia latin (bus ta deriva di negros bocales). Korsou ta mal mama, pero bon madrasa (estranheronan ta haa mih trato ku yu di tera). Tee kuidou! Tur hende...”
|
|
16 |
 |
“...kaminda awa ta muhabo; ei bo por a sinta pomada.
Ora un barki bela drenta haf o boka i e ta seka di bai mara, su ma-trosnan ta ria (baha) bela. Ta hisa karga den ifengu i bahe den bodega di bapor. Kaptan Jerry Newton a bai te Oropa ku un barku di bela. Pedro Luis Brion a drenta un boka na nbrt di Korsou ku un barku di bela. Tur bapor o barku ku ta bai drenta nos haf tin ku tee kuenta ku e koriente fuerte ku tin ei dilanti. Den nos istoria nos por lesa ku Van Walbeeck a sinti efekto dje koriente ei dia nan a yega Korsou na 1634.
Den tempu kalmu sin bientu nabegantenan den barki bela sa fleit bientu, pe lanta atrobe. Loke un kaptan nenga, su matros si ta gusta (tur hende no tin e mesun gustu). Johans tin un lancha na su pa (sapatu muchu grandi). Si bo komete un eror grandi, ba pega barku.
Kada barku wanta su bela (kada hende regla su mes asuntu). Antonio a kore yega bela yen (mash pur). Barku mar no sa gana flete (esun
46...”
|
|
17 |
 |
“...balna).
Mi ta bini mesora (inmediatamente).
Un ora pa otro (un momentu pa otro) nan por kana yega.
Malora ta na kurpi palu (desgrasla no sa ta leu).
Basta ora mi ta sinta warda (basta ratu).
Mani sa gusta yega na ora oradu (na ltimo momentu).
Ora el a bisami, ya tabata lat kaba.
E mucha no ta dunami ori porta (e no ta dunami un momentu di so-siegu).
E sn di briychi a yega na ori mest (nt na momentu di nesesidat). Su seora tabatin un bon ora (bon parto).
Diamars tin tres ori malora (diamars ta dia di mal sueltu).
Palabra
Benacio ta hmber di su palabra (si e priminti algu, e ta hasi).
Marka mi palabra! (paga tinu, e kos ei ta sosode manera ma bisa). Angelina tin palabra na ora (asina bo bisa algu, e tin su kontest kla); Ningn hende no ta lanta su palabra foi suela (o foi tera): ningn hende no ta reakshona riba loke e bisa.
Ata palabra! (eksaktamente!).
E no a bisa ni un pie palabra (nada).
E palabra tabata na mi punti lenga (mi tabata seka di papia).
Gai
Martins ta gai bibu (sabl, gato, djispou)...”
|
|
18 |
 |
“...Ata nan ta mama bo gai (tumabo hasi sokete).
Si bo a uza bo sintf, anto ta otro gai lo a kanta (anto e resultado lo
tabata diferente).
Manuel ta gai di mardug (e ta lanta mash trempan).
Pa bo tira un skopt, bo mester hala su gai.
Dia
Ladrn a hrta didia kla.
Kiko dia ta bisa? (ki notisia tin?)
Riba un bon dia lo sali na kla ku bo tabatin rason (riba un dia den
futuro).
Mani por kana yega un dia pa otro (por spere tur dia).
Warda numa, mi dia tei (mi dia di bon o di bengansa tambe lo yega).
Dia ta bai kai (ta birando lat).
Rabia, djigel, bedm, hostin
Ta rabia bo tin, pasobra bo n por mira ku mi ta den bon.
Mih rabia ku duele (mih bo tin rabia riba mi ku bo tin duele di mi).
Reis manera djindja (rabia i kunsumi te kasi rementa).
Bira djigel (rabia, bira bedm, hostin).
Bo sanger ta herebe ora bo kunsumi.
Un hende ku sanger na wowo ta esun ku ta kapas di hasi ki ku ta ora e rabia.
Kalitu por a bebe su sanger pa awa (e por rementa di rabia).
Ora bo ta balente rabi, por bisa ku ba bira hodidu...”
|
|
19 |
 |
“...Ekspreshon ku sifra
No ta n be so baka ta bai pos (mi ta bini atrobe pa pidi un fabor; e kaso ta ripiti).
Un pa dos Manuel ta rabia (e ta rabia pa kualke koi loko).
Pinda di un pipita (un persona kurpa chikl).
Manera dos be dos ta kuater (ku siguransa).
Den e sala tabatin dos pipiti hende (algn).
Djamars tin tres ori malora (ta dia di mal sueltu).
Dunami tres plak'i boka (dunami un chens di papia).
Yora awa kuater-kuater (amargamente).
Kuater ta bela (kerementu ku tur loke ta kuater ta anunsi o nifik morto, pasobra na morto sa tin kuater bela rond di e kaha.
Un animal di kuater pia (un hende balente bestia i bobo).
Tur sinku dede no ta pareu (nos no ta haria dje mesun saku).
Nobenta sen ta selsu-ri.
Ku shete sorto (shete sorto di sensia) sa huma pa kita fuku.
Shete serbt un tafia (un muh ku tin yu ku diferente hmber).
Un Buchi Wan di shete fishi (esun ku sa di tur un poko o esun ku a faya den tur).
Tur su shete sinti ta riba mi (e ta vigilami ku mash atenshon).
Un yu di shete luna (1. un...”
|
|