Your search within this document for 'dede' resulted in 13 matching pages.
1

“...Bibu, spiertu Sa, konose Ignorante, estpido Kompronde, pensa Un hende sabl o studi Kbrda, rekord Dos dede di frenta Kabes bash I Kabes di pali maishi Un sientlfiko Uza bo sinti (bo sesu, bo koko) Un llo, un loko Sabidura di buki no ta sabidura di bida. Si bo no tin inteligensia bo no por bai kumpre na Ulanda. El a bin pone na mi konosementu (po-nemi na altura) ku e tin intenshon serlo. Kada fishi tin su saber. No bin saka sabl riba mi. Bo ke hunga papel di bobo, pero mi sa ku bo ta leu di animal. Un persona tap ta 1. un persona hopi bobo. 2. un ku no sa kon komporta den kompania dl otro hende. Tee kuidou ku gai bibu. Un mucha bibitu tin alegra den bida. Un hende spiertu ta bon na su tinu. Un Ignorante ta un ku no sa algu; un estpido ta un bobo. Nos tin sinti pa nos pensa i kompronde. Esun ku studia bon tur dia i no na ultimo ora, lo krda tur kos na momentu di eksamen. Dia 26 di juli nos ta rekord deskubrimentu di Korsou. Un loko por puntra loke shen sabl no por kontest. Djis un tiki siansa...”
2

“...duna i tuma). Tin nanishi klmpi, di frnu, di tampa, di barbult. Na kada banda di nos garganta tin un wea di funchi. Kabes di tera ta Punta Kayon di Korsou. Si bo tin ser di kurpa, bo mester bebe prugashi o pasa un klest. Kampana a guli lenga. Nos ta drumi bokabou o pechariba. El a haa un moketa den su boki stoma. Yoshi a rabia te su sanger tabata hereb. Hala kurpa ku wlri (sobr di diferente bibida ku e shapero ta buta den un bter i bende pa hala kurpa). Un dje mannan (biahanan) akl bo ta dal bo dede. Un ynkuman ku masha labio (boka dushi). 20...”
3

“...nan kas. Mi amigu ta bibatrai lombi Dios (masha leu, den chokamata, den kul di mundu). Ba pika mi karni ku bo palabra di abuzu. Bon kabes: por sia bon Bon kurason: bon hende Mal kabes: tin mal sueltu Kurason di pieda: sin heful Kabes duru: no por sia bon Kurason chikl: masha sensibel Kabes bon: bon na tinu Kurason moli: bon di mas Kabes di pali maishi (vra-vra) Kurason duru: sin sintimentu Bo tin pechu! (kurashi) Perta pia (lanta pia), manka pia (kumins kana mas pokopoko. Calisto sa gusta hinka dede (abuza). Mester dal Djan su kokoti man ku mukel, pe slk algu. Wowi angua. Boki pos. Un man di bakoba. Lombi stul. Garganti boter. Pie barba. Kabes di sam. Djenti kach. Orea di knchi. Nanishi di fli. Barba di yonkuman. Sanki boto. Lombrishi di patia. Lus i sombra Sali na kla, keda skondl Skur, suk, skuridat Kiara un lia o un asuntu Skur manera den bariki baka Pone klaridat den un kaso Un futuro skur Didia kla Lus i splendor di solo Klaridat suave di luna Klaridat delikadu di streanan Den sombra...”
4

“...kaya, pasobra awendia ta hopi burduga ku permit ta kore outo. Na Korsou nos tin ku kore na man drechi. Kaminda sa tin hopi trfiko sa pone lus di tr-fiko. Outo ta un bentaha grandi pa esnan ku ta biba na kunuku leu, pero desgrasia rDa kaminda a oumenta. Tee bo winshil semper limpi, pa evita peliger. Si bo batera baha, mester buska hende pa pusha o tou. Un maraka o un wabi ta un outo frot i bieu. Den un outobs chikl hende ta keda manera saldinchi na bleki. Sin-kuenta aa pas bo por a konta outo riba dede; awor aki pushi ku kach tin koi kareda. Taxinan ta depende prinsipalmente dl turismo, boutiso, kasamentu i kualke kaso urgente. Ora un chabalitu haa un outo nobo, e tin ku saka su kareda, lubidando ku e ta frsa e motor. Asina outo dal, hopi hende ta bai mira su number, pa nan hunga e Transporte i trafiko Outo, truk, (outo)bs Konvoi, bapor, oroplanu Trein, tranva Garoshi, dorl, kitoki, shers, lando Kabai, buriku, hamaka Borchi, stashon, haf (porta) Kochero, shafer (shofer) Kaptan, piloto Krenwa...”
5

“...(laker) blanku i limpi ta invita pa drumi. Mash poko nos ta uza dekel pa friu. Prom ay un hende por a hasi su mester riba un stelchi ku tabata un muebel manera un trono den kamber. Si bo kurpa ta kans o stropi, bo ta pega soo mesora. Despues di kome ta agradabel pa lg un ratu. Sinta paribi kas den fresku i kabish den un stul di sosiegu. Spierta mardug grandi. Esun ku no lanta na tempu, a perde arlba (perde San Guan). Laga di ta soa ignt i enfrent realidat di bida. Nan ta pretende ku mester tee dede di pia di un persona ku ta papia den soo, pa e sigui papia tur su sekreto. Za mahbk: ronka duru. Kuantu be nos a tende un hende bisa ku henter anochi e no a sera wowo, ma ta impusibel pa keda lant riba kama durante ocho ora o mas. Morto na soo (soo profundo). Un madoho (sleim) di soo ta djis un krenchi soo. Si bo kore un kaminda largu den outo, mientras un bientu fresku ta supla, bo ta maria i pega soo. Drumi saka soo despues di un fiesta ku a kaba te den mardug. Drumi te ole stinki: drumi di...”
6

“... Hende di bon sal (di bon famia). Un ekspreshon di despresio ta: Mi no sa ki patu a brui e (mi no sa su sal). Drenta abou, sali na may (kumins komo muchi mand i bira hefe despues). No ta importa kiko bo tata, bo mama o bo avochinan ta; loke ta konta ta loke abo a krea i presta den bida. Ta hende-hende Dois sa kombid na su kas (hende di kategoria so). Grandi ta keda grandi. Awendia ta kos ta hende (mundu ta dunabu balor sigun bo propiedat). Nos no ta haria dje mesun saku ta meskos ku Tur sinku dede no ta pareu (tur hende no ta meskos). No ta tur hende bon ta bon hende! Esun ku subi altu, lo kal hundu. Na tera di galia kakalaka no tin bos. Loke ta den kabes di rei no ta den kabes di sbld (un doo o hefe ta pensa diferente foi un kri). Gobernador ta Shon Grandi. Warawara ta hunga papel di Shon Grandi kaminda ningn hende no konose. Noblesa koklo (ku titulo pero sin modi muri). Titulo di Henri Crlstophe, e rei pretu di Haiti, tabata Phomme Cristophe. Odio di klase a kousa hopi tristesa i desgrasia...”
7

“...kabes, ta sia ku fasilidat. Bo kabes no ta bon (pareu). Despues ku Dochi a haa tantu sla den bida, e no por tanta kabes mas (e no tin plaka o forsa mas). Loke bo ta papia ta algu sin pia ni kabes (bru). Tin be un hende mester kore kabei gai den bida, pa logra algu (pasa hopi difikultat pa logra). Un hende ku frenta di tutu (manera un bola di tutu). Di mi ta den mi frenta, ma di bo ta bou di bo brasa (eror ku ami a komet ta konosl, pero abo ta kere ku esun di bo no ta konosf). Un persona ku dos dede di frenta ta esun ku sint pa kompronde. Hasi algu den un freg di wowo (rpidamente). Bo wowonan parse pisk ku a pasa ora (yen di soo). Hasi un wowo di kario (kinip wowo). E mucha a rabia, trosemi un wowo malu (mira ku rabia). Dia e bieu su wowo sera, nan lo realisa kuantu e tabata bal pa nan (dia e 37...”
8

“...kachete? (algu di bisa). Dunami un kachete af (un parti). Ninia su kachete ta bati (e ta bieu). Si bo guli wesu, bo mester tin konfiansa den bo korokoro (si bo turna responsabilidat, bo mester sa di karga responsabilidat). Mi garganta riba un blki; e kos ei no ta sosode! Felipi ke hasi un nogoshi foi su forsa; le kibra su garganta (frakas mahos). Hasi algu ku forsi brasa (ku hopi esfuerso). Un pos ku tin dies brasa di awa (un brasa ta e midl ora bo tin dos brasa abr, i di punti dede di un man te na e punti dede dje otro man). Turna o risibi un persona ku brasa abr. Turna algu na pechu. Nos por drumi pechariba o bokabou. Kana ku pechi palombra (kana broma, ku formalidat). Tabla di pechu. Ba buska? Atabu a hae den bo boki stoma. Yu di mi mondongo. E mucha muh ta kana kibra hep (mas o menos yanga pero menos elegante i fleksibel). Saka un hende su pia foi lodo (yude sali for di difikultat). Luchando den pia di balentenan! Pone un hende riba pia (yude ku plaka pa e bai dilanti i logra). Splika...”
9

“...sintimentu). Un persona ku sanger na wowo (un hende ku por komete un krimen ora e rabia o kunsumi). Kurason kayente ta mata kaikai (sopi pur ta sali salu). El a spanta; su kurason a dal te den su boka. Un hende ku higra (ku hopi brio). Djos a pasa su kas dos man di frf (el a frf e dos be). Den un dje mannan akl bo ta dal bo dede (den un di e biahanan akl bo ta kibuka o frakasa). Laga un kos bai pa man (neglish). Mi konose e lug ei manera mi planti man (masha bon). Nan a kore te keda lenga af (morto kans). Mi tabatin e palabra na mi punti lenga. Buska un hende su lenga (su boka) (trata na buta un hende papia). Porfin e kriatura su lenga a los (el a kumins papia). Hinka dede (abuza). Sanki patu. Bariki lodo. Sintura di mamundng (di maribomba). Lombrishi di patia (un lombrishi mal krt i mal kuid ku a krese bira un bola). Wan Saya tabata un mucha hbmber mash ferfelu ku tabata kana tenta i molosti tur hende. Esei a kousa su morto, pasobra den Klip nan a dal e mata ku un baranki pieda riba un dia...”
10

“...Nos sinku sintnan Bista, odo, olfato Takto (heful), smak (gustu) Nos ta weta, (h)ole, tende, sinti, purba. Nan tin nos na bista Be pa bo kre. Un hende ku bon bista (wowo) Te otro bista (te despues) Perde un hende foi bista Un hende surdu no ta tende Skucha un lektura (ku atenshon) Oria (oir) ta skucha ku hopi atenshon. Zonidu di kada hende su stem ta diferente. No, mi n tende (mi n ke sa) Un hende tendidu (obedesidu, sumiso). Mucha orea duru Dede pikia, ku su bisia, may 'i toto, fulambomba, mata un pieu... Dede fulambomba ta esun dl fula galia kune (fula si e tin webu). Nos ta weta pasobra nos tin wowo; nos ta mira sine o televishon; nos ta lur den buraki yabi o den skref di porta o tras di yalusl. Ladrn ta wak (mira spant) ora e bula den un kur. Bo ta pellu un hende ku ta biniendo di aleu. Si bo ripar bon den naturalesa, bo ta nota kuantu bunitesa tin. Fihando bista riba algu, bo ta mira tur detaye. Mira un hende ku rabi wowo. Semper mester tira bista riba mucha chikitu. Fula kai porta...”
11

“...ku a kumins sali. Nos por bisa ku un hende ku a tee dieta a bira deleg, pero un ku tabata hopi malu a bira flaku. Seku ta muchu mas fuerte ku flaku; e ta implika ku un persona ta kasi kuero ku wesu. Un tabli strika ta un persona ku no tin ni dilanti ni patras. Tizg ta ainda mas fuerte ku seku (mas o menos kueru ku wesu). Un hende lesma ta un persona flaku i floho. Por uze tambe pa un persona tenchi i delikadu. Sa uza tenchi tambe pa e persona ku tin un miedu eksager pa e no bira ferkout, dal su dede o raska su kurpa. Lgud (di origen Haltianul) ta un persona seku, un tabli strika. Gordo, yen, bash, mal yen, huda, ptptb Si nos bisa ku un persona ta yen, esei ke men ku su kurpa ta bon form i un krenchi gordo. Gordo, en kambio, ya ta demostra ku un persona a pasa loke por kon-sidera normal pa su tamao. Bash o mal bash ta implika ku e gordura ta duna apariensia flsiko poko deform. Mal yen (un huda mal yen) ta nifik ku e diferente partinan dl un persona su kurpa no ta na proporshon (pasobra muchanan...”
12

“...ta rabia pa kualke koi loko). Pinda di un pipita (un persona kurpa chikl). Manera dos be dos ta kuater (ku siguransa). Den e sala tabatin dos pipiti hende (algn). Djamars tin tres ori malora (ta dia di mal sueltu). Dunami tres plak'i boka (dunami un chens di papia). Yora awa kuater-kuater (amargamente). Kuater ta bela (kerementu ku tur loke ta kuater ta anunsi o nifik morto, pasobra na morto sa tin kuater bela rond di e kaha. Un animal di kuater pia (un hende balente bestia i bobo). Tur sinku dede no ta pareu (nos no ta haria dje mesun saku). Nobenta sen ta selsu-ri. Ku shete sorto (shete sorto di sensia) sa huma pa kita fuku. Shete serbt un tafia (un muh ku tin yu ku diferente hmber). Un Buchi Wan di shete fishi (esun ku sa di tur un poko o esun ku a faya den tur). Tur su shete sinti ta riba mi (e ta vigilami ku mash atenshon). Un yu di shete luna (1. un kriatura ku a nase ku shete luna, 2. un hende kurpa chikl i flakltu). Nan a formami un shete por ocho (buskami kestion). Hinka shete...”
13

“...por bira tata o taa Tabatin por bira tatin 4. Sinalefa (dos vokal ta dirti den otro) ta: reunion den un solo silaba di e ltimo vokal di un palabra i e prom vokal dje siguiente. Den e siguiente ehempelnan di kontrakshon nos mester mantene tantu pusibel e forma kulto, ke men: kaski palu (kaska di) kokoli funchi (kokolo di) Pero banda di e forma kulto nos por tende tambe mash hopi be kontrakshon di e siguiente maneronan: ai e: Kaske palu (kaska di) 0i e: Kokole funchi (kokolo di) ei i: dedi pia (dede di) ui i: suki dou (suku di) 1i i: Ninichi Kalitu (ninichi di) au o: Estun kaso tristu (esta un) (eston). Ora e aksent ta riba e ltimo silaba nos ta skibi: Rask i sumpia (rask di) Dol i djente (dol di) Sinti i hende (sinti di) 64...”