Your search within this document for 'awa' resulted in 22 matching pages.
 
1

“...Awendia gradualmente supermerkadonan ta mata tiendanan chikitu. Pero intimidat, ambiente romntiko i e meskla di tantismo ol den kualke tienda chikitu nunka lo por ta iguala ni Imita den e palasionan di komestibel i merkansia. Tur hende ta gusta bider. Fruterianan a hasi bon nogoshi, pasobra nan por a keda abr te lat. Tin pakus ta duna rebaha ora bo kumpra hopi kos. Un floristera ta un nogoshi ku hopi risku. Den botika nan ta bende remed, pero tambe sensia (shete sorto) pa kita fuku di aa bieu i awa dl sueltu. Kosto di un artkulo ta loke ta su preis di faktura; loke e bal sa depende di e bended o e kumprad. Si un bended (empleado) den pakus puntrabu: Nada mas? outo-mtikamente e ta pusha e kontsta No den bo boka. Kumpramentu di bleki dobl o frus den tienda ta mash peligroso. Muebel di mahbk ta duradero. Tin komersiante ku kapasidat di bendebu porkeria lor den papel di selofan, tur esei ku un sonrisa simptiko riba nan kara. Di un hende asina ei nos por bisa ku e ta honrado i sinsero manera un...”
2

“...ta duna kontest sikiera). Un piskad ta warda su kosnan den sukuchi patras den boto. Notisia (nobo) dl kanoa ta notisia bieu. Pieda muh ta un pieda di laman ku ta drif riba awa. Pasa (salta) bui: sail for di haf. Ora no tin bientu e nabegantenan den barki bela ta fleit bientu pe lanta atrobe. Mester tira garn pa kue pisk. SI laman seka, bergwensa ta pa Dios (ekspreshon pa bisa ku un hende no mester laga su famia na kaya, sino bergwensa ta pa e persona mes). Karpitan na boki frti, gutu ku kleinfeshi na Polchi abou (mas grandi, mas derecho). No hura kaiman prom ku bo salta riu (no grita prom ku bo logra). Mamparla ktu (muh pisk) ta un figura di fantasia. Den mas brisa, mas gdm (den mas diflkultat, mas lucha pa logra). Mas seka bui, mas peliger (den final tin hopi difikultat). Si bo tende un muh grita den kaya: Bibl awa, e ta kana bende masbangu o bokalargu fresku. Nan ta pretende ku pisk ku kome na banki koper ta shuata hende, pero te anda no tin ni un persona ku por spllka kiko ta banki koper...”
3

“...awa, kue awa, kabei boto, kore den stef, hisa bela bai, kore guil, kore yega bela yen i loke un kaptan nenga su matros si ta gusta ta algun ekspreshon ku tin nan origen den bida di esnan ku ta traha riba laman. Laman n tin balki. Barku ankr no ta gana flete. Kada barku wanta su bela. E balandra a senk seka (na altura) di Boki San Pedro. Sigun e barku tabata drentando haf, e matrosnan a ria bela (baha bela). Pasa den skual (mal tempu, difikultat). Ta parse ku lus di e faro na Marichi ta sende paga yen di flohera. E faro slebre Eddystone Lighthouse ta trah riba un baranka den Kanal dl Mancha, seka di Plymouth, i su lusnan ta manda un klaridat te na un dlstansha di djeshete miya. Captain Scott, e eksplorador famoso, a yega polo sur dia 18 di yaniwari di 1912, i ei el a deskubri ku e Norwedji Amundsen a yega prom kun. Hasi primesa i bisti di primesa ya ta bayendo foi moda. Yuda bo kurpa pa Dios yudabu. Carlos ta kana broma den su flus nobo. Un mishirikeira ta gusta redashi. Nos a hasibu na...”
4

“...adapta na sirkunstansha). Si bo bira stropi, muska ta komebu (si bo ta demasiado humilde, nan ta subi bo kabes). Dia totolika yu ta mas kontentu, su mama ta bula bai lague (despues di un legria grandi tristesa ta dal aden). Skibi pie galia (skibi mahos). Tiin un flor ku yama kam i gai. Biba den kouchi di palomba (kas chikitu i pert). Te ainda tin hende ta kere ku muskita di laman (muska grandi) ta trese notisia. Un muh ku ta bula kaya manera dalakochi tin pia largu i flaku. Mainta trempan den tempi awa tin masha wimpiri (lembelembe). Ora un kinikini ta bula pasa, kunukerunan ta grita: Kiu, kiu. Souchi ta un para pasahero. Na Kolombia tin hopi samuro ku ta kome bestia morto. Si un tata bisa ku su yunan ta manera samuro, ke men ku nan ta kome sin sobra nada. Antes den Parke Albertina, banda di Choloma, nan tabata kria abestrus. Komehein no ta bora drenta muebel di mahbk. Barbult ta bula na lampi te ora e klma su ala (esun ku prufi tras di peliger lo haa su desgrasia). Maribomba sanka pretu ta traha...”
5

“...outobiogra-fia. E kuentanan di Nanzi a origin na Afrika. Nos ta parti nos literatura den dos parti, esta literatura oral (kuentanan di tradishon ku a pasa di boka pa boka), i literatura artistiko. Joseph Sickman Corsen ta e prekursor di nos literatura na papiamentu. Dos palabra ta sinnimo ora nan tin mas o menos e mesun nifika-shon. Palabra nobo ku keda form, ta neologismo, manera bakĀ”. Si dos palabra tin e mesun zonidu pero ku nifikashon diferente den su konteksto, nan ta homnimo. Stelchi i "mesa di awa ta dos palabra arkaiko. Pa skibi un novela bo mester di dos gota di fantasia i un tinashi di energa. Movielist ta un palabra nobo pa e novelista ku ta skibi un novela espesialmente pa trahe na pellkula. Den istoria di nos literatura nos ta yama Lus Daal Rei di metfora, pasobra e figuranan ku el a krea den su poeslanan ta eksepsional-mente bunita. Den tknika di komposishon nos ta sia kon mester desaroya e intriga di un kuenta i tambe kon mester deskribi kada per-sonahe. Henry Habibe i Frederico...”
6

“...bo n tin mama, lo bo mama wela (bo mester adapta na sirkunstansha). Un burach den shap di ku su amigu: Bru, bebe rm, pasobra aworo den shelu ta blo lechi ku suku so nan ta dunabu; i si bo resulta den fiernu, bo n ta haa ni un pingue awa pa freska bo korokoro. Dia di tur difuntu hopi hende ta bishit santana. Bida eterna. Traha testament. Di kuna pa tumba. Weseis na Santa Rosa tabata mash konosi. Un animador na televlshon a yega di bisa: Mi ta gana mi bida ku sod di mi lenga. E kuminda dushi akl ta lanta morto foi santana. Gachi ta traha pa bibu ku morto, pe bini kla. Spi di mondongo ta Djo su bida largu. Bida i morto Kaminda mi lombrishi ta der Nase i muri Un kadaber Un kriatura resien nas Santana, kerkf, Beth Haim Buraku, kldu, tumba, graf Dera, bai morto Awa di parimentu Krta lombrishi Frumu, partera Karga barika, parto Paa di faha barika Yu na lechi Kria yu limpi 18...”
7

“...laman. Ora e sali e tin ku ls e knpinan ku djente (kome buskuchi), mientras e otro muchanan ta para hari. Eskloi! Eskiniki ta ole! (Tur dos ta gritu di mucha ora ta hunga kore skonde. Kurpa, kabes, kurason Plenchi di kabes Frenta di tutu Nanishi par Pali garganta Bandi kara Wea di funchi Tabla di pechu Kabes abr Kurason moli o di pieda (duru) Ser di kurpa Stoma sushi Buskuchi dl pia Dal un kanti man Pie krps, pie flerchi Kome barika yen, barike seru Korokoro, kampana Mester kumpra korokoro pa bebe awa (bo mester sa di duna i tuma). Tin nanishi klmpi, di frnu, di tampa, di barbult. Na kada banda di nos garganta tin un wea di funchi. Kabes di tera ta Punta Kayon di Korsou. Si bo tin ser di kurpa, bo mester bebe prugashi o pasa un klest. Kampana a guli lenga. Nos ta drumi bokabou o pechariba. El a haa un moketa den su boki stoma. Yoshi a rabia te su sanger tabata hereb. Hala kurpa ku wlri (sobr di diferente bibida ku e shapero ta buta den un bter i bende pa hala kurpa). Un dje mannan (biahanan)...”
8

“...sorto di palabra dushi i promesa e polltiko a kalanch e hendenan pa vota pe. Un gatiero ta biba riba kustia di otro hende. Esun ku sinta envidi otro hardi bai, no ta sobra tempu pa traha positivemente pa su propio progreso. Mih rabia ku duele. Ta rabia (envidia) bo tin; bo n por mira ku mi ta den bon. Polita ta mash hende di nos; semper e tin mash grasia. Gustami bo! (bo ta un gran fregad). No tumami na malu, pero mi ke ku bo ta kibuk. Mi n sa pakiko el a bai na malu (nua) ku nos. Amor di mucha ta awa den makutu (e no ta dura). Hasi un amigu un fabor i b'a kumpra un enemigu. Tee un hende na kurason (odia). Tee amistat ku diabel, pa bo sa kiko ta pasa den fiernu. Amigu di mas stim ta kuch di matad (bo mes amigu ta kousabu dao). Nan dos ta biba manera pushi ku kach (pleitando konstantemente). Rabia, morde bo rabu! (maske kon bo rabia, no ta importami). Forma un shete por ocho (buska kestion, gera). Un hende ku trastu ta mas o menos un lembelensa (un chupad); su palabranan no ta di kurason. Ta...”
9

“... Porselana di Svres ta konosi rnt mundu. Eksamen ta den kurpa; nos mester studia ku stal ta bula. Un blekeru ta uza staa pa soldr i traha wea ku trepochi di bieki. Ku un heru dl la sapat ta frega hilchi di sapatu pe lombra. Petroii a mata hopi pisk den nos haf. Den un imprenta nan sa uza chumbu. Un estatua di brns. Na Ruba de bes en kuando nan por haa algn pipita chik di oro den tempu ku awa yobe i roi ta kore. E djentenan grandi di olefante ta di ivor ku nan sa uza pa traha bola di biyar. Nan ta konta ku un gelogo a para di aleu, mira Cerro Bolivar na Bene-suela i haa sa ku ei tin mineral di heru. Awa mineral sa kontene kalsio i magnesio. Toledo ta famoso pa su armanan di stal, i turistanan ku bishit Spaa sa kumpra sabia di "acero Toledano pa dorna muraya di nan kas kune. Despues di e periodo di pieda pull (neolltiko) a sigui e periodo di metal, den kua hen- Metal i mineral Oro i plata ta metal presioso Un wea di koper, plaka di koper Heru, staa, chumbu, stal Un mina, minero Un plat ta...”
10

“...karbon kayente riba su kabes. Djo ta bondat na pasta, un bon alma, un pan di Dios. Evangelio ta bon nobo. Un Wan Lana ta un hende bobo i sokete. Si chistosamente nan yama un lokutor bon malu, ta pasobra e ta kuartis su idioma, keriendo ku e ta papia mash bon mes. Laga di ta pishi na wowo (yora) pa koi loko. Awi wowo (lgrima). Drama lgrima. Yora sanger (mash duru). Yora malai (keha enormemente). Hari te pishi karson, hari te yora, hari te lorabou. Mi no ta kon-fiasu hari falsu. Hari chik-chik. Yora awa kuater-kuater. Esun ku no yora, no ta mama (bisa loke bo ke, pa hende sa). Mih un yu yora ku su mama yar. Makaku su wowo ta hundu, e ta yora trempan (mira difikultat di antemano i turna medida na tempu). Sigui asina ei; awor lo bo yora (lo duelbu). Yorad no sa yora largu (tristesa no ta pa semper). Mirando un pellkula di Cantinflas e pbliko sa basha na griti harimen-tu. Bo ke ku bo ta mash grasioso, pero bo mester kishikimi pa mi hari. Alegria di shon ta tristesa di kri (alegra di un ta tristesa...”
11

“...outo pareu ku bo. Antes tabata karga hende malu den hamaka dl kunuku te Punda. Awaseru ta bai kai mash pis (Ekspreshon di sorpresa). Si no yobe, lo pinga (algu ta kai). Bos ta ronka. Welek ta krta. Ta krta un friu di grita. Ora tin bientu di abou, strom ta hala pariba. Pasa den skual (difikultat). Esun ku drumi den serena por haa romatisma. A kai un pali awa. Ma hafa un sote awa. Awa ta traha (tin nubia skur, por spera awaseru). Tempi aa ta tempu Tempu, wer Tempi awa o di sekura Friu, kalor, sofok (benout) Blenti ost, bienti di abou Bos ku welek, yobida Orkan, skual, mal tempu Awaseru, serena Temperatura, termometer Awa ku broma n sa yobe Awa a bai largu A sinta (para) un sekura Wer ta ser Luna ta karg Awaseru ta pinta Solo di guma 28...”
12

“...paii funchi trai porta (awaseru ta kai ku solo). Awaseru ta kai, yobe, finfin, sprengu, pinga, spat. Para un pinga (no tabata falta nada). Piedi bos ta hacha di pieda ku antes indjannan a uza. Kana den awa I keda papa muh. Kalor ta mata (ta hasi mash kalor). Si tin un slrkulo grandi rond di luna, nos ta bisa ku luna ta karg, loke ta nifik ku por spera awaseru. Un mucha lih manera welek (rpido). Tabata djis un huma di awa pa baha stf. Kore guil (pasa den mal tempu). Si shelu pinta kor atardi, kasi sigur no tin awaseru su manis. Bienti awa ta e bientu fresku ku tin djis prom ku awa kai. Den su poesia Ata nubia Joseph Sickman Corsen a deskribi e nubianan karg di awa, ku ta priminti awaseru, pero ku ta bai basha nan rikesa pa pisk den laman. Awa a bai largu: keda sin kai durante hopi tempu. Awa di atardi no sa muha kabritu (prudensia ta evita problema o des-grasia). Awi yobe ta mas dushi ku awi pos. Bienti kuaresma o bientu di seka maishi ta bientu fuerte den luna di mart. Solo fuerte sin bientu...”
13

“...drumi bokabou, pechariba, di banda o sambchi. Hanchi Bao ta e nomber papiamentu di Kuiperstraat. Un bao di pa-lomba bo ta haa seka un hasid di bra. Barbero ta uza nabaha; nos ta uza blet o un aparato elktriko pa feita. Un zamba ta un tabla ku antes hende di kunuku tabata uza komo kama. Di esei a origin e ekspreshon Zamba ta pasa sket, loke ta nifik: bo saya ta pasa. Nan sa turna un bao di pia, ku awa kayente, pa baha kentura. Freud ta bisa den su buki tokante soo (Interpretashon di soo), ku e deseonan no kumpli i suprim den un hende su inkonsiente ta haa siertu satisfakshon den un soo. Tera ta awa di galia i serbt di kach. Muha un hende papa: Gae. Den un kas moderno generalmente tin un bidet banda dje pchi W.C. Hende bieu ta gusta nan wea di respet bou di kama. No laga solo salibu na kama, sino nan ta kapas di bisa ku solo a sali Djan na Montaa. Korant i revista Diario, semanario, mensual Notisia lokal i di af Un revista ilustr Pone aviso, hasi propaganda 30...”
14

“...ser den un kampamento komo prezu di gera tin e obligashon di purba hui. E sld ku tabata kana komo ltimo den un fila, generalmente pasobra e tabatin kastigu, nan tabata yama kataoli. Un sld razu ta esun ku ainda no tin ningn strepi. Mucha chikitu ta buska gera; hende grandi ta hasi gera. Tempi gera no tin misa (nesesidat ta elimina lei). Sigun disiplina militar, un militar por haa tres sorto di kastigu: leve, mediano i pis. Den kaso di kastigu pis (ser) nan por dune tres dia tras di otro pan ku awa. Gera avis no ta kue tera (esun ku ta avis, sa di warda su kurpa). Den gera di blanku, pretu ta keda mal mir (ora kach ta kome kack, mester laga nan so). Durante e black-out na Korsou den e di Pas i gera Ehbrsito, flota Gera moderno, konflikto Defende, protehe Kue prezu, liberta Forza militar, destru Hui, skapa, deserta Deklara gera, armistisio Sirbishi militar Sld razu, kataoli boluntario, kobarde Gera di independensia Pistol, skopt Kayon, ametrayadora Frti, tanki, arma blanku Un atake di sorpresa...”
15

“...papia palabra malu i rudo. Un hende bieu ku boka chumb (sin djente) (boka bat). Dunami dos plaka di boka (dunami chens di papia). Hasi algu pa tapa un hende su boka. E kuminda ta ole dushi, buta mi boka kore awa. Manchi su boka ta duru (e no ke admit). Martins a kana bai, lagami ku palabra na boka (sin lagami kaba di papia). Wanta un kachete (un ratu). Ken tin algu na kachete? (algu di bisa). Dunami un kachete af (un parti). Ninia su kachete ta bati (e ta bieu). Si bo guli wesu, bo mester tin konfiansa den bo korokoro (si bo turna responsabilidat, bo mester sa di karga responsabilidat). Mi garganta riba un blki; e kos ei no ta sosode! Felipi ke hasi un nogoshi foi su forsa; le kibra su garganta (frakas mahos). Hasi algu ku forsi brasa (ku hopi esfuerso). Un pos ku tin dies brasa di awa (un brasa ta e midl ora bo tin dos brasa abr, i di punti dede di un man te na e punti dede dje otro man). Turna o risibi un persona ku brasa abr. Turna algu na pechu. Nos por drumi pechariba o bokabou. Kana...”
16

“...Riba seru di Skaio o di Otrobanda bo tin un bunita bista riba Punda i Otrobanda. Ban mira! (hasi iih!). Presensi un desgrasia. Kontempla bida. Observa pisknan bou di awa ta mash interesante. Deskubri un eror. Den un di su novelanan Joseph Conrad ta menshona e nesesidat dominante di kada nabegante: mira. Si bo por mira, bo por nabega. Maneha un barku den neblina ta traha riba nervio di un kaptan. Pero awendia radar ta mira den skuridat, Loke un hende parse nos ta yama su apariensia, pero no komete e eror di huzga un persona sigun su apariensia. Ku un mikroskop nos por mira loke nos wowo so no por. Haslbu surdu pa bo biba riba mundu. Asina un djente kumins pika, mester laga dentista dreche. Un dentista ta mata e karni prom ku e ranka e djente. Si bo ta boka bat (chumb) (sin djente), bo por laga traha un plancha. Un bishlta di dokter ta un bishta kortiku. Despues ku dokter duna un resfet, ta bai traha e remed na botika. Awendia bo mester sintibu (bo mester tin plaka) pa bo drumi den hospital...”
17

“...Chiku sukaka ta dwars (e tin mal genio). Na Manuel su kama di behes, sarampi. Lamuerto no ke tin kulpa, pesel e ta manda kentura. Kai malu por nifik 1. bira malu 2. kumins regla (menstru). Hala pa muri. Remedi ku ta bon pa stoma di sapat, ta malu pa sneiru. Te ainda tin hende ta kere ku lamunchi ta hasi sanger awa. Ku bon kuminda fresku i un bida na regla un hende ta konserba su sal. Hende grandi no por keda sal ni mucha no por krese bon sin sufi-siente vitamina D. Shimaruku I guyaba tin hopi vitamina. Sosiegu i soo ta dos bon temedi. Nan ta pretende ku blachi di laraha i di sor-saka hereb huntu ta kita nerviosidat. Djente putrl ta duna mal baf i hasi bo stoma malu. Bebementu di hopi awa ta evita pieda na nir. Airu fresku di laman i di kunuku ta bon pa pulmn. Kurpa wadjo (sin grasia). E mucha a krese; su paanan a bira chikitu pe. Flanel, karsonsiyo, saya i blumer ta paa di abou. Na kuminsamentu di desember hopi hbmber ta kumpra nan flus di -Easku. Kon ta ku bo?-Ai, wanta riba turu di mangu'i...”
18

“... I skibimentu. Palabra nobo ku keda form nos ta yama neologismo. Palabra arkiko ta esnan ku awendia nos no ta uza mas, manera ptobank, stelchi, mesi awa. Boto, barku, bapor Bapor di karga Lancha, kqre kosta Guigui, kayuka Chapaleta, timn Bapor di zeta Kompas, strea di nbrt Balandra (ku un master) Bodega, kamarote Golt (ku dos master) Pagai pa ba kanoa Brik (ku tres master) Ria bela, hisa bela Yola, kanoa, ponchi Lanta o basha anker Boto di bela, di motor Tripulante, kaptan, matros Sa ba kanoa, frek ponchi, rema boto (hala rema). Un boto chkitu ku bom plat ta un yola. Na parti patras di un barku grandi sa tin un boto chikl kolog, pa ora ta rema bai kantu; esei ta un guigui. De bes en kuando ainda por mira un kayuka tras di e barkunan benesolanu, esaki ta trah di un tronkon di palu. Kabei boto (kabes di boto) ta dilanti den boto, kaminda awa ta muhabo; ei bo por a sinta pomada. Ora un barki bela drenta haf o boka i e ta seka di bai mara, su ma-trosnan ta ria (baha) bela. Ta hisa karga den...”
19

“...(chns, blo). Skual ta lanta (mal tempu, orkan ta lanta). Un persona ku a perd strea di nbrt a bira chocho o kns. Barku chikl, bodega hundu (e ta kurpa chik, pero e tin kapasidat grandi). Dos kaptan n por manda un barku. Un muh manera un brik (fuerte, ankr). Tira tek (kana bai bini ku siertu intenshon). Notisia (nobo) di kanoa ta notisia bieu. Kore den stef (biba riba otro hende su kustia). Bo no por para den dek ku nan (nan ta surpasabu, kontra nan bo n por hasi nada). Un barku ta hasi awa ora e ta yena ku awa pasobra e tin un buraku. Kore guil (pasa den mal tempu, pasa den skual). Bai laman (bai na-bega). ------------------------ Sinnimo, homnimo, antnimo Blo Blo bashl (plan bar). Yanshi no ke dunami un blo (un luf, un chns). Ta blo si bo kaba bo trabou trempan (solamente). Weis a blo riba mi (reis di golpi, di ripiente). E mucha ta kana blo sun (kompletamente). Bo ta blo papia pantomina (konstantemente). Djis Djis akl Manuel ta yega (pronto). Te djis (akl). (te pronto). Ta djis un krenchi...”
20

“...dia). Warda numa, mi dia tei (mi dia di bon o di bengansa tambe lo yega). Dia ta bai kai (ta birando lat). Rabia, djigel, bedm, hostin Ta rabia bo tin, pasobra bo n por mira ku mi ta den bon. Mih rabia ku duele (mih bo tin rabia riba mi ku bo tin duele di mi). Reis manera djindja (rabia i kunsumi te kasi rementa). Bira djigel (rabia, bira bedm, hostin). Bo sanger ta herebe ora bo kunsumi. Un hende ku sanger na wowo ta esun ku ta kapas di hasi ki ku ta ora e rabia. Kalitu por a bebe su sanger pa awa (e por rementa di rabia). Ora bo ta balente rabi, por bisa ku ba bira hodidu o bestia. Fututu, diguidigui, fregou, riba duru Awe kos ta fututu (kos ta malu, mi ta baitu, bash, sin modi muri). Kos ta diguidigui (mi no tin plaka o nogoshi a bai malu). Krus tabou (mi no tin ni kuminda ni plaka). Tin Wansitu riba mesa o Wansitu a subi mesa (no tin mas kuminda). Mi ta riba duru (blo bash, plan bar, sanka na man). Sltuashon ta fregou (malu). Kinfkintr, kaweta, kurioso, mishirikeira, letr Un hende muh...”