1 |
 |
“...Nos sinku sintnan
Bista, odo, olfato Takto (heful), smak (gustu)
Nos ta weta, (h)ole, tende, sinti, purba.
Nan tin nos na bista Be pa bo kre.
Un hende ku bon bista (wowo)
Te otro bista (te despues)
Perde un hende foi bista
Un hende surdu no ta tende Skucha un lektura (ku atenshon)
Oria (oir) ta skucha ku hopi atenshon.
Zonidu di kada hende su stem ta diferente.
No, mi n tende (mi n ke sa)
Un hende tendidu (obedesidu, sumiso).
Mucha orea duru
Dede pikia, ku su bisia, may 'i toto, fulambomba, mata un pieu... Dede fulambomba ta esun dl fula galia kune (fula si e tin webu). Nos ta weta pasobra nos tin wowo; nos ta mira sine o televishon; nos ta lur den buraki yabi o den skref di porta o tras di yalusl. Ladrn ta wak (mira spant) ora e bula den un kur. Bo ta pellu un hende ku ta biniendo di aleu. Si bo ripar bon den naturalesa, bo ta nota kuantu bunitesa tin. Fihando bista riba algu, bo ta mira tur detaye. Mira un hende ku rabi wowo. Semper mester tira bista riba mucha chikitu. Fula kai porta...”
|
|
2 |
 |
“...tur loke ta kuater ta anunsi o nifik morto, pasobra na morto sa tin kuater bela rond di e kaha.
Un animal di kuater pia (un hende balente bestia i bobo).
Tur sinku dede no ta pareu (nos no ta haria dje mesun saku).
Nobenta sen ta selsu-ri.
Ku shete sorto (shete sorto di sensia) sa huma pa kita fuku.
Shete serbt un tafia (un muh ku tin yu ku diferente hmber).
Un Buchi Wan di shete fishi (esun ku sa di tur un poko o esun ku a faya den tur).
Tur su shete sinti ta riba mi (e ta vigilami ku mash atenshon).
Un yu di shete luna (1. un kriatura ku a nase ku shete luna, 2. un hende kurpa chikl i flakltu).
Nan a formami un shete por ocho (buskami kestion).
Hinka shete pia bou di tera (ekspreshon di un mama ora su kriatura-nan ta pidi kuminda konstantemente).
Ta e mes ocho ri ta un pataka (tili komo tala, ta e mesun kos).
Dobla warda pa ocho da (warda bo istorio largu o inkreibel, pa konte na un ocho dia, pasobra ei tin hopi tempu.
Sinnimo i antnimo
Un sinnimo ta un palabra ku tin mas o menos o kasi...”
|
|