| 1 |
 |
“...A kay un pali awa. (Un awaseru duru).
Ken ku kere ke por karga mundu, ta pasobra te a trah. (No preo-kup pa tur loke hende bibu ta papia, di pursi bo no por satisfas tur hende).
Bo parse luna kla. (un sokete malu).
Laman ta yen! (Ekspreshon pa avis ku ta yegando un persona ku no mester tende loke un grupo ta papiando).
Flaku manera kabritu alfashi ku a muri (pasa) hamber na sabana. (Mash seku i deleg).
Ba kwe mid den Laman Chik! (Bo karson ta hafustngel).
Pasa bui. (sali for di haf di Korsow).
Frontera
Baranka, kleps, sababa Pieda di kandela Pieda di bos Wowo di awa Warwar Orkan, sikion Os ta trk
Koriente di bientu, di laman Strom ta hala pabow, parlba
Un tera tin frontera.
Kada kos tin su lmite.
Koba den baranka. (traha trabow pis).
Pa sende e katuna den "sakad (kachu di kandela) tabata uza "pieda di kandela I "rabn (pida heru).
"Pieda di bos ta e hachanan di pieda ku antes indjannan a uza. Sigun un kreensha blew nan a yama nan "pieda di bos, suponiendo ku ta kaminda bos a kai tal sorto...”
|
|
| 2 |
 |
“...mas).
Felipi su barika ta na su man. (E ta kome kiko ku e haa).
Den dos man funchi no por sali papa. (Dos huntu por mas ku un so). Kome zupia, bebe awa! (Moda chistoso dl bisa un hende ora e bisa ku e tin hamber).
Na kada banda di nos garganta tin un wea di funchl.
4 Kuminsamentu fin
Kumins i finalis (kaba) un trabow
Start un motor
Enkabes un karta ku________
Origen di un idyoma Na final di kwenta Na fin di siman Na kabamentu di siman Na prom momentu mi no a rekonosebu
Porfin (finalmente) el a papia brdat.
Duna un toke final.
Punto di salido, di yegada.
Hasi algu ku un propsito.
Lo bo kaba malu (bo fin lo ta trlstu).
Alex a traha duru, te ku el a bin logra su propsito.
Pone un fin na e soketada ei!
Punto final, (tras di un frase ku a kaba).
Den kuminsamentu Dyos a krea shelu i tera.
Alafin alafan e kwenta a kaba. (final dl kwenta pa mucha).
Ba kumins bon, weta pa bo kaba bon tambe.
Un hende no sa kon e ta kaba. (muri).
Ta basta papya. Kumins pa kaba!
E stulnan akl ta bon akab.
Tur e asuntu...”
|
|
| 3 |
 |
“...bisa? Kon tempu? Ki notisya? Kon kos ta?
Kon ta ku bo hendenan na kas? Tur ta bon di sal.
Dios kriabu! (ora un hende nister).
Ku danki mi kushna no por huma, (ku palabra bunita mi no por kome).
Danki di mundu ta pishi di yewa. (Ora bo haa mal danki).
Ai si, tesei ta mi danki! (igwal na esun ariba).
Krta un hende su palabra ta falta di kortesia.
Ku bo semper na kompania! (Kontsta riba un felisitashon).
Hasibu na kas!
Pidi despensa no ta kita nada for di un hende.
Kalin tin mash boka sushi, (e ta papia palabra malu).
Estela tin boka dushi. (E ta kalanch hende ku palabra).
Bo boka n tembla ora ba bisa e palabra ei? (Kon bo por tabatin kurashi di bisa....).
Boso a derami na bida. (Boso no ta puntra mas pa mi).
Manuel a tira un flor pa e galia ku a pasa.
Tur porta ta habr pa un persona korekto i desente.
Un sonrisa no ta kosta nada, pero e ta bal hopi.
6 Afirmativo i negativo
M'a haa un kontsta negativo.
Duda; dudoso Ma keda na duda.
Bo n tin rason, bo ta robes.
Nan ta gravemente kibuk.
No ta advrbio...”
|
|
| 4 |
 |
“...parse hende riku.
Portin a bin result ku________
Aparentemente bo sa e asuntu. Probablemente nan lo bini.
Kisas, podis, por ta.
Bista ta hasi fe.
Pensa bon prom bo kore kontest. (duna kontsta) No di brd pero di gaga.
Basta saka chiku! (basta gaa)
Pa bo papia brdat, sia bo kabai, pon kla.
No laga bo plk gaabu. (no kibukabu)
Djo no a prd pa gana. (El a aktwa mesora)
Si bo ke tumami hasi lana, anto bo tin ku spirta mardug grandi.
Palabra di dos be ta redu. (Mi no tin gana di ripit e mesun kas). Hepa! No troka palabra. (No bltu kombersashon i papya riba otro tema). (No papia un kos kontrario na loke ba bisa kaba).
Palabra brd ta planta horka, pidi rat. (Si bo papia berdat, no ta
haabu den paa (baina).
Mare bo boka ta santu! (Mare loke bo ta papia por result brdat). Sakaml foi mi duda; no ta yu di Angela e mucha ei?
Nos a pega barku. (komet eror).
Mi slnti a dunami ku.... (Sigun mi pensamentu ta bisami______________)
A dal na mi sintf ku_____(dl ripente ma krda).
Tin hende sa gaa, pero Perul ta...”
|
|
| 5 |
 |
“...(Esun ku buska peliger, ta topa ku peliger, desgrasia).
Warawara tin miedu di gai, e ta turna vengansa riba pultu. (E ta lembe grandi, abuz di chiki).
Dia totolika yu ta mas kontentu, su mama ta bula bai lag'e. (Despwes di legria tin tristesa).
Si bo bira stropi, muska ta komebu. (Si bo ta muchu humilde, nan ta sub bo kabes).
Sabf manera djake kaa, manera sokle. (Mash bibu).
Na su kas ta pushi ku kach sa drenta sal. (Tur sorto di hende ta bai seka dje).
Elena parse hende ku a kome prikichi. (E ta papia mash, sin guli skupi).
Mi no sa ta ki patu a brui e. (Mi no konos su sal, di ki famia e ta). Un muska morto: Un chocho, sokete, lpkk.
Morde supla manera ratn: Gaa un hende ku palabra dushi.
Makaku ta hunga ku su yu, te ora e saka su wowo. (Hasi lokura te ora bo pega barku).
19...”
|
|
| 6 |
 |
“...kompaeru. (Ladrn ta kere ku tur otro hende ta ladrn).
Kada hende tin ku karga nan krus den bida.
Si bo a hisa leba pone riba bo lomba, bo tin ku wanta konsekwensha.
Trese e buki pa mi.
Hiba e paki ak pa Manuel.
Hibad di rospondi ta bira doo di kestion.
Dochi no a hiba ni trese. (E no a reakshona; el a keda ketu).
Nan no a lanta su palabra foi swela. (Nan no a hasi kaso di loke el a bisa).
Tur kos malu ta kai pa nan propio peso.
Gal ta pisa (tret) galia.
Karga ku skp.
Pasa (zembla) un wanta
Si bo ta papia ku hende ku por komprondebu robes, bo mester pisa bo palabra, prom bo habri bo boka.
Felipi a lanta su bela bai, sin bisa ningn hende nada.
Esun ku ta par bow di palu, mester wanta kaka di pra.
M'a wanta su lokuranan binti aa largu; awor si mi n ke soport mas. Wanta pa bo gosa!
Antes, ora tabata pisa algu riba balansa moda bleu, e kliente sa bisa: Laga balansa kai!
Mi ta sint mi stoma pis. (Yen)
20...”
|
|
| 7 |
 |
“...kanta kokoyoko.
Alegra no sa dura na kas di pober.
Alma na pena, kurpa na pena. (Si tin algu ta molosty bo pensamentu, bo kurpa ta sufri konsekwensha).
Un hende sensitivo no por skonde su emoshon.
30 di mei 1969 a kowsa hopi sensashon. (hasi hopi impreshon riba hende).
Loke ba hasi a sintimi mash. (a dwelmi, molostiami mash).
Ta hasi un friw dl grita. Bo n ta sinti kon e ta krta?
Esta un kalor. Ta flrnu mes a sker aw. Mi ta sintimi ansh.
No buska mi boka! (No kishikimi, sino mi ta papia loke mi sa).
Tela a papia poko palabra di abuzu ku a shangrinami. (butami bira bestia).
32...”
|
|
| 8 |
 |
“...elktriko na 1897.
Prom elekshon pa miembronan di Staten a turna lug riba 20 di desmber 1937.
26 Kombersashon
Papia na bos altu
Baha stm
Papia pokopoko
Un gagu ta gagla
El a bisa algu kuchikuchi
Laga di ta girta den mi kabes!
Sera boka! Keda ketu!
Wanta brek!
Sera porte garashi!
Mi ke ponebu na altura ku_______
Semper e tin ku kontrades nos. Propon un idea Suger un plan Saka chiku (gaa)
Hiba un kombersashon Diskut riba un asuntu Pleita ta mahos.
No pusta boka ku mi. (No streik ku mi).
Hasi un pregunta (puntra)
Duna kontsta (kontest)
Un tistlgu ta deklar_____
Chalal, blbl, piapia Yena mundu ku palabra
Asina kombersashon a start_______
Tira un diskurso Ekspres un opinion Hasi un sugerensha Krta un hende su palabra
Tin hende muh ku sa gusta para chalal ku blsia sin hasi nan trabow di kas.
Laga di ta blbl soketada den mi kabes!
Ba papia asina tantu kos bru te ku a la largu bo ta piapia. (papia nnsns).
Si bo ke diskut e kaso ku seriedad, mi no tin nada kontra, pero no bin pleita pa gana.
Nos a palabr...”
|
|
| 9 |
 |
“...di radio o teievishon mester sa papia i pronunsi bon. Nea a bisami algu kuchikuchi den mi orea.
Tin bunita palabra di kario i kondolensya i tin palabra dl yudansa i legria pa e dlanan ku un hende ta tristu. Tin palabra ku ta bula balia
i tin ku no por sonre, pasobra mester ekspres nan na tono solm. Papia ta humano, slensio divino!
Papiad di brdat no ta haa stul pe sinta.
Felipi no ke tende su brd; pesel el a kita bai pur.
Bo palabra ta pidi rospondi. (mester reakshon riba loke bo a bisa). Kada palabra tin su doo. (Si ba kere ku ta pabo, anto tum numa). Tur kuminda ta di kome, ma tur palabra no ta di papia. (Mester frena lenga).
Nan no a lanta su palabra foi swela. (Nan no a kontest ni reakshon). Pa papia ta nada, ta pa hasi te kos. (Bo por yena mundu ku palabra, pero akshon ta bal muchu mas).
Papia un, papia otro, (entre parntesis).
Bon bis, bo tin rason.
E palabra tabata na mi punte lenga.
Est un lenge toll bo tin. (Bo boka no sa para ketu, bo ta papia kos ku mester keda sekretu).
Ora...”
|
|
| 10 |
 |
“...Ekonomistanan ta papia di dos sorto di artikuio. Nan ta yama "artikuio di konsumo loke nos por kome, bebe, huma, bisti; nan ta yama artikuio (instrumento) di produkshon loke ta mashin i aparato ku ta transform materia prima manera katuna na produkto ku nos mester, manera kamlsa i karson.
Ta mash bunlta si paga un obrero o un empleado un bon salario, pero e tambe mester perkur pa e produs algu, sin taha palu.
No por kumpra Yan, bende Yan. (Ora ta bende, mester hasi ganashi). Hasi habana: Kumpra algu I bend mas barata, djis pa haa plaka). Tira un kuba: Turna algu sin bolbe nunka mas pa paga.
Bon nogoshi ta: kumpra barata, bende karu.
Bende barata: 1. Bende realmente barata. 2. Mal sint di muh. (loke nan sa yama tambe saka potrt).
Kosnan berdaderamente bon, manera airu fresku, no ta kosta nada, pero nan bal hopi.
Ora un komersiante ta hork ku sirtu merkansia, e por bende na preis di kosto.
Leinan komersial ta fih den Kdigo komersial.
E mucha ta bendebu, kumprabu. (E ta papia ku fasilidat i ku...”
|
|
| 11 |
 |
“...(pueblo ent) ta na altura.
Awor ak mi ta skars (bash).
Den tempi gera nos tabatin skarsedat di algun kos.
Nos tabata nos sinku den kas.
Bo ta kompletamente (enteramente) robes.
Nunka bo no mester laga un trabow na mitar.
Un madoa di soo ta un slelm di soo.
Den kuminda nan sa tira un punta di promnt.
Un hende ku dos dede di frenta ta un persona ku ta lew di bobo.
Papia un pila di soketada.
Warda paa bieu na bnder (bndel).
Lagaml mira e men.
Kwantu (kiko) ta kobra aki?
Hasi un sea pa e mesonero bini na mesa.
Un apartamento kompletamente muebl.
Dies porshentu pa sirbishl.
Den un shap tin un shaperu.
Den un bar di hotl nos ta papia di "bartender.
Industria dl hotel a owment mash den ultimo dies aa.
Si bo ta bai biaha pa plaser o pa nogoshi semper ta bon pa reserv kamber di hotl di antemano. Sino ora bo yega bo destinashon, bo por pasa basta dlfikultat pa haa un kwarto liber.
Prom ay tabata kustumber di duna e portlr, e mesonero, e kama-rera i e llmpiad di sapatu un teps (propina), pero awendia...”
|
|
| 12 |
 |
“...Miho nos kome ku dkter kome.
Yanshi ta kome (hala) manera os ta trk.
Un hende ku tin boka dushi, ta un ku sa papia dushl, pa kalanch o lembe.
Un ku ta gusta kos di boka dushi, ta esun ku ta gusta kome kuminda dushl.
Beth haim ta spok: Mi stoma ta grua.
Regla di etiketa ta eksig ku bo no por kome pisk ku kuchara di bebe spi.
Si bo ke drumi den un hotl luhoso, bo tin ku paga pa e muzik (e luho).
I si bo tin plaka pa tlrafo o pa dispid, bo ta bai purba bo swltu den kaslno.
Esun ku konsider un mesonero komo hende chmbn ta mash kibuk. Pasobra un mesonero konos masha hopi sorto di bibida; e konos diferente manera di drecha un mesa; e mester sa papia varios lenga ku basta fasilidat; e mester por konta e turista un kantidat di detaye tokante su pais; e mester keda kalmu i karioso den tur sirkunstansha.
Den komedor di un hotl un hmber a pidi un bistek. Ora e mesonero a puntr kon e ta dese e bistek, e hmber a kontest: "Hopi, grandi.
Kasi tur nmber dje rangonan di personal dl hotl ta na transes.
Mih...”
|
|
| 13 |
 |
“...di edat)
Dia di mi aa (dia mi hasi aa)
Un aa ¡nterkal tin 366 dia.
Tin un tempu ser, shelu ta skur.
Kayanan di Punda ta bira manera nshi dl vruminga den tempu dl Pasku ku Aa Nobo.
Hopi hende ta bai turna bindishon di obispu djis despwes di tiru. Asina tempi awa dal aden kunukerunan ta kumins planta maishi. Bestianan na mondi ta pasa hamber den tempi sekura.
B'a prd tempu. (Bo mester a hasi e kos ei mash dia kaba)
Aa sin birn. (Nunka).
Kon tempu? (KI notisia tin?)
No papia mali aa prom k'e kaba. (Warda aa pasa prom bo papia malu dl dje). (No pensa malu prome ku bo ta kompletamente na altura dl loke a pasa. No desespera lih, spera ku pasenshl)
Bo tin bon tempu! (Bo n tin nade hasi!)
Loke no pasa den un aa, ta pasa riba un dia. (Si algu no a pasa nunka no ke men ku e no por sosod)
Kiko dia ta bisa? (KI notisia tin?)
Ribun bon da lo bo mira kiko ta sosod. (Kwalke da den futuro--------)
Na fin dl siman: djasabra.
Den (na) kabamentl siman: por ta djaweps, djablrn o djasabra. Kada dia tin su nmber...”
|
|
| 14 |
 |
“...un hende no por wanta mas).
Mal aa di kabritu ta bon aa di kach ku warawara. (Ora kos ta malu pa un, e ta bon pa otro).
Na Yanshi su kama di behes, sarampi. (Awor ku Yanshi ta seka di baha pa sawaka, e ta hasi koi chabalitu, namor, tira flor).
Djo ta manera kangrew; temp'i awa so e ta sali. (E ta un hende ku solamente na okashon espesial bo ta mir).
Foi tempi kowchi bowlo. (Mash hopi tempu pas).
Laga kwenta pa ocho dial (Warda bo istoria largu pa ocho dia,
pasobra ei tin tempu na kantidat pa papia bai gol).
48...”
|
|