Your search within this document for 'mesora' resulted in 14 matching pages.
1

“...drecha tumba di su mama difuntu. I komo mi tabatin basta tempu, ku mi no a bishita mi terenu prefer di buska nshi di totolika den mi hu-bentut, ma disid na kompanjele. Por sjrtu no a dwel mi di a bishit mi santana despwes di mas o menos trinta anja di aw-sensja. Tabatin naturalmente hopi kambjo. Chik ku Limbo a dispars. Den tur huki nan a traha hopi kldu nobo. Kasi no tabatin kaminda di kamna mas. I esej a bruhami un tiki, sigun ma kamna buska mi konosnan di antes. Pa esnan, ku no a komprond mesora, mi tin ku splika, ku mi konosnan ta hende, ku tabata morto foi dia ku mi tabata mucha. Pero nan kldu o graf a hanja un sorto di personalidat pa mi, di moda ku mi tabata konsider nan komo mi konos. Hopi di nan su nombr s mi tabata korda; pasobra ma kamna lesa nan riba e pida lj o e plachi di plata riba nan tumba. Awe ku ma kamna kjru mj-mj di nan atrobe, ma ripar ku majoria di nan ultimo luga di sosjegu tabata na mal estado. I esej a butami korda loke un bjew a bisami, esta ku kwida-mentu di...”
2

“...rondo di su kabes jen di kabj blanku, pa djis despwes bjentu supla tur e huma, butele dis-pars den e ramakoko di e ramada. Ku su santu pasenshi Mario ta sigui prepar tur linja di piska riba su banki, tirando un bista riba kaminda de bes en kwando, pa mira ku mi ta je-gando. Ki sinseridat agradabl sa tin den su kara, ora Mario kamna kokoch bin kontrami, ku su kurpa pata-pata di ro-matisma. Poko-poko, shon Kajochi, e ta avisami, ora mi laga e wto ranka subi e pida terenu haltu rondo di us kas. I mesora e ta bira kara i grita: Maltida! E hombr a jega. Esej tabata e senjal di kustumbr, pa su kas gorditu kumins waja konf i prepar e kofi pretu pa nos den su pidasitu kushna tras di kas. Mi luga prefer tabata sempr na e mesa den huki parti pabw den Mario su sala, kaminda e tin su San Antonio, ku flor di papel den florero hapones su dilanti. Ej mi por a buta tur mi kortonan riba mesa i sinta gosa mi konchi kofi den...”
3

“...16 bjentu fresku dje bentana chiki. Ma sigun mi ta kontrol mi linja ku chumbu, Mario ta sigui papja manera lora. I maske mi ta par ku lomba pe, mi sa ku su wowonan no ta kita for di e kaha ku petrechi, ku ma bin ku ne. I asina mi saka su dos btr di rom, pone riba mesa, Mario ta ripit e mes un kos: Ai, ta pakiko shon Kajochi a molostj?. Pero mesora e ta hisa e btrnan manera ju resjen nasi, baj warda den su kambr bow di kama. Mi sa ku e rom di Cuba ta pe hala su kurpa i e rm blanku pe kenta kurpa. Anto sempr e tin ku bira puntrami: Esaki ta di Neiman Pieter?. Mjentras ku, despwes di e ritwal semanal di rom, nos a sigui palabr riba kwa mrka nos lo ankra, pa para piska, Maltida a trese e kofi ku pan buskuchi ku sku klenku i buta nan riba mesa. Kon ta baj, shon Kajochi, Maltida a kumindami ku su kara hari, tur hende ta bon? Pero di ripjente Maltida su kara a bira serjo i el a bira bisa su kas: Mi ta warda e kos aki den kambr. Ma ja ma mira kon el a kwe un buki for di riba mesa, dilanti di e...”
4

“...Hn? Baj ku ne mesora i weta pa na fin di luna e no ta riba resibu. Ku su kara manera kref el a dal e porta sera mi dilanti asina duru, ku un krenchi frf seku a basha foi su ja-lusinan. Bru ta komprond ku mi por a sker e hombr ej na wrki. Ta bon no tabatin pjeda den su plenchi. Sino lo ma jobe tur su kas ku pjeda. Ma bo sa, djis despwes ma kalma, ora ma pensa riba mi trabw. Pasobra pa un hombr chm-bon asina no tabata bal la pena di prd mi moda di biba. Bo mester sa, ku Jaku ta aktu-primu di mi chef. Mjentras ma sigui parti pan ku truck, ma laga mi sinti traha i ma pensami bon riba loke mi mester hasi. Despwes di un ratu ma bin komprond, ku mi tin ku hanja sa ki dia e kri ta libr. I uniko manera sigur lo tabata si mi frj e mucha. Su mes manise anochi Fecundo a baj tira su linja. E kri tabata laba kos den kushina i el a tende Fecundo su jamada amoroso Pst. Pst paf aj. E galinja su kurason a dal ha-bri ora el a mira Fecundo ta hasi su papel di jnkuman chifl tras di e pida muraja di kur. Den...”
5

“...Mai-Chia su wowonan ta hancha i kumins lombra. Su boka ta tembla di kunsumishon. I ku rabja e ta tira man kwe su baki di jerba tee, kumins skupi palabra: Mira ki muhe. Ta ki ba kere? Ku ta hasid di bra mi ta? Bo kabes no ta ni un tiki bon. Pone bo sinti parew. Paso si bo ke pe hombr keda serka bo, bo mester kumins na drecha bo bida i pone na un midi. Ba kere ku mi n sa bo kwenta? Ta di unda ba sali ku e idea, ku mi ta bende ierba pa tee paj na kas? Mi n ke hanjami den bmbshi di bra. Kita ki fo mesora. Boroto den plasa a plakja djis un ratu i tur hende a bin bola, pa nan no prd ni un pie palabra dje badabada. Tur spant e mosa bunita a keda para trose pia dilanti Mai-Chia, sin sa ki rumbo e kwe. Djei el a turna un kurashi i basha kareda, kore limpi baj foi plasa. "Porko, Mai-Chia a keda kunsum, e sinbrgwensa ta bisti e pobr hombr karpusa, anto ainda e tin kurashi di buska kos pa kibra e hombr su ltr pe. I mjentras Mai-Chia a sak abow pa kwe algn boshi di jerba bweno, ku a kaj na swela, su kntra...”
6

“...ku mi a baha boto na awa banda di nwebor di anochi, pa nos bai mira kiko di bon tin. Despwes ku nos a kontrol kabuja di ankr, botr di awa, lampi i linja, nos a bula den. Gs a ankra su pianan den kinichi, hinka rema den chi- musjru i nos a hala baj afo. Sint riba banki di kaptan ma wanta rumbo ku pagaj. Balor di un sinku minit despwes nos a hanja nos mrka di kustumbr na mas o menos 500 metr foi kosta. Gs a hala rema den i ma benta e pjeda di ankr na awa. E boto a stret riba e kabuja di ankr i mesora nos a...”
7

“...Ami a sinti kon sustu a buta un kos dal te den mi garganta, di moda ku prome momentu mi n por a saka palabra. Ggggg......Gs, ma kumins, tur gagu di spantu. Friw bo tin?, el a puntrami, sigun e tabata kobra su linja. Mmmm..........mira. Mirej, Gs, i ma munstre e bola grandi riba awa, ku dos wowo ta lombra manera kandela den dje. Gs a bira wak i sin prd pa gana, el a laga su linja baj, bentami ku e remanan i gritami manera hende desesper: Turna! Hasi lihe! Rema! Pero nos ta riba ankr. Krte anto. Mesora ma saka kuch, krta e kabuja di ankr i kumins rema ku tur mi forsa. Gs esej tabata ba ku pagaj pa bibi morto, gritando mi konstantemente: Mas duru! Mas duru! Ami, ku tabata sint ku bista pa laman, a mira kon e animal a hisa su brasa pretu largu na lar ja i lague kaj den laman. Awa a spat rondo di su kurpa i djej el a hisa un otro brasa, kumins bini den nos direkshon. Ma sigui hala mas duru, di moda ku e remanan tabata keha den nan chimusjru. Mi rosea tabata supla den mi nanishi di sustu ku ansha...”
8

“...38 boka hanchu abr, aparentemente pa laga Kalin mira tur e mina di oro den su koi kome, brasa Kalin i sali baj. Manera tabata palabr, Minta a blo su siguinte djabjrn pa e pas su bist i despwes di pasmentu Kalin a primintie ku despwes di un par di dia e shimis lo keda kla. Kedabo tur trankil mi amor, Minta a sigure, aki tres dia mi ta bin buske i bo ta hanja bo plaka mesora. Te despwes anto, dushi. Minta a lora sali baj i un ol fwrte di prfume a keda kolog den Kalin su sala. Dianan a sigui pasa te bira siman i Kalin a keda spera riba Minta su binimentu. Pero ni huma ni sombra di Minta no a pasa bandi dje. Te ora ku, bispu di Risibimentu, un owto a para dilanti su porti kas. Un mucha muhe di mas o menos diessjs anja, ku kara poko lelo, a drenta serka Kalin i besele, ku ta Minta a mande bin buska e bist, pasobra Minta mes tabata masha okup ku preparashon pa Risibimentu. 1 unda mi plaka ta?, Kalin a puntre. Shon Minta di ku djaluna e mes ta pasa serka shon Kalin pa paga. Kalin a sinti ku ej...”
9

“...istorja, komo e tabata mirando e stulnan di luho den kas, ku e radio grandi i e mamaz di te-levishon den huki. Riba e sofa burus tabatin e hrmntnan di numbr, esta e katera grandi i e buki chikitu ku e blpint. Masha trankil i sin ningn sorto di nrvjo el a bira bisa bisa Minta: Loke ba hasi ku mi ta kos di kach. Mi ke mi plaka awor aki mesora. Ta di unda ba saka tribilidat di jama mi kas kach den mi kas?, e gengu riba mesa a grita i bula bw na swela. Kalin a keda para su dilanti ku kara na lar ja i bise: Mi ta ripit kos di kach. I si mi no hanja mi plaka, mi ta avis polis ku bosnan ta bende numbr. Parse ku e mensa a kwe nan di sorpresa i surti su efekto. Pasobra mesora e pareha a baha stim i bira pan-pan, pa despwes di un ratu nan a jega na un akwrdo, ku Kalin lo hanja su sn despwes di wega riba djadumingu. Satisfecho di su viktorja, Kalin a korta saja i sali baj, sin jama nan ajo. Pero na porta di kur un hombr na flus di kaki a puntrele, ku te ta senjora Minta. Kalin a konteste ku no, pero prome...”
10

“...45 SAB KU SOKETE Treinta placa seor, e Venesolanu di barku a bisami, grawatando tras di su kabes i munstrndomi un man di bakoba kska brd. Esaki s ta kura tur dol, ma tende e stm lembelansa di un muhe ta papja mi tras. Kurjosidat a butami bira wak ta kiko i ma weta un galinja gordo, bon bist, ku un sorto di pulsera di metal den su dos punta di dede. Maske e tabata primi pa hasi su kara simptiko, bo por a mira mesora su ekspreshon di tigr. I e manera ku el a kon-trami ku su bista skrpi a butami hanja rabja riba dje mesora. E ta hala tur dol den bo brasa, bo pia o for di den bo barika, el a sigui splika, mjentras un muhe chiki ku asina un lobi su dilanti a para skucha tur e venthanan di e pulsera mgiko. Treinta placa seor. Quiere?, e Venesolanu mi tras a sigui purba na bendemi e bakbanan. Ma sagud kabes sin dri mira, pasobra mi tabatin masha deseo di kontempl e ultimo invenshon kura-todo, ku hende bibu a benta riba mer-kado. I ora ma hala mas serka, pa mira e salbashon mister-joso den man...”
11

“...bin jega na e konklushon, ku Rx ta fresku manera un salada. Su pulmn tabata funsho-n perfektamente bon i ni un hende no por a komprond di ki manera e bjehitu a kura asina bon. Su junan a hibe kas atrobe, i tur mainta bo por a mira Papa-Riki par atrobe den su porta di kur, komo si fwera ta primesa el a hasi di tee warda na e luga ej i echa flor ku karinjo pa tur e dushi m-branan ku ta pasa den kaja. Den esej riba un mainta e prome dktr ku a trate a pasa kuminde i puntre kon ta sigui ku su kurpa. Mesora Papa-Riki a hala na kmbrsashon i gradis e dktr masha tantu pa su atenshon. Maske kada be ku un bon polchi pasa krta saja, e tabata pidi e dktr despensa pa e pis e bngui-bngui ku ta janga bai den kaja. Despwes ku e dktr a jama ajo, Papa-Riki a bira bai paden, pa e konta Ma-Seferin, su kas, ki sorto di hende simpatiko e dktr ta. Ma-Seferin tambe a hanja ku ta un gesto masha bunita di pone asina tantu atenshon. I ora nan a kaba di gaba e dktr di un punta na otro, Papa-Riki a baj...”
12

“...64 BISHITA DEN ANOCHI Mester tabata mas o menos mitar di tres di mardug, ora ma spjrta pa baj bebe poko awa. I mjentras ma keda para mitar zur di sonjo den friw di e refrigeradora habri mi dilan-ta, ma tende ta kik un kos patras den mi kur. Ta koi chombon, ma skuche ta bisa, nunka di mi bida ma kamna molostj hende. Ta pakiko te awor aki ainda un burach stinki ta bin grita kanta den mi kabes i strobami di soseg mi kurpa? Tami ta su floho anto? Mesora ma tira man habri e porta di patras, pa mi mira ta ken ku ne. Ma tabatin asina un skuridat den kur, ku mi no por a mira unda e ta. Pesej ma grite: Ma bon swa, ta unda ba hinka bo kurpa? For di den suk el a kontestami: Pero karamba. Bo tambe ta bin strobami? Bo n por baj dru-mi, lagami na pas? Parse bo n sa ta kwantor tin awor aki. Tantu freskura si a lagami keda boka-abr i un poko ofend ma konteste: Kisas mi no tin derechi mas di investig ta ken ta kamna den mi kur? Esaki s ta grandi. Baj lagami!, el a gritami bon sar. Mi ke sa prome ki bo ke...”
13

“...67 TRES BE DESEPSHON Un muhe bjew den Punda a jega di kontami di Odulio. Mesora ma hanja masha gana di kombrsa ku e eskritor, kende a skirbi un tomo di poesia na papjamentu tantu anja pas. Lagami bisa si for di awor aki, ku su nmbr mes no ta Odulio. I komo e mes a pidimi masha di no konta ningn hende unda e ta biba, pa nan no baj molostie den su rekwrdonan, ma disid na jmele Odulio. Den un barjo poko atraz ma topa ku e artista bandon, manera e muhe a splikami. Su kara tabata jen di barba blan-ku. E panjanan na su kurpa a prd kol. Pero den su wowonan ainda tabatin e splendor stranjo di poeta. Mi ta kalkul, ku Odulio lo por tabatin su sesenta i sinku anja trai lomba. Ku kiko mi por sirbi mi shon?, el a puntrami masha humilde, ora ma jega na su porti kas. Ma splike kwantu deseo mi tabatin di papja ku ne, pa mi por utilis su ekspe-rensha. El a keda wetami, dal un rosea grandi i kontestami ku un sonrisa trankil: Mi no ta kere ku mi eksperensha ta gran kos. Pero ja ku mi shon a tuma molstr di...”
14

“...a kita kara atrobe, e di: Ma bon, no ta Odulio di Ernestina?. Ma kontest seku: Si. Mesora el a kamna jega serka i kwe mi brasa ku masha lokura. Su perfume fwrte a butami ansha, di moda ku mi kjer a pushele foi mi kurpa. Pero e muhe a kumins gaba mi buki i asta el a resit un di mi poesianan. Frankamente bis, ma keda ba-buk. Riba mi pregunta, ku ta unda el a lesa mi obra, e galinja a splikami, ku el a hanja mi buki serka un di e empleadonan di Otto. El a sigui dunami eulogjo i resit otro poesia mas, te ku ma hanjami ta para skuchele boka habri. Despwes ku el a lagami i dispars harjendo den Punda, mi por a kanta di le-gria. Ma sintimi bon. Mi por a grita di kontentu i mesora ma hala baj pariba te hanchi Karakas, pa mi konta mi na-morada, ku porfin ma topa maske ta un hende, ku ta apresj mi trabow. Ma desea pa mi frj kompart mi felisidat. Pero, mi shon, asina mi namorada a habri porta pa mi, ma ripar mesora kon el a sinti hol di e prfume fwrte na mi kurpa. Sinbrgwensa, el a gritami, awor ku...”