Your search within this document for 'kabes' resulted in 26 matching pages.
 
1

“...borot, ku su kara prt, komo si fwera ta algu duru ta molostie. Dunando sjrtu impreshon di shishi, ku su ajru i moveshon di man, e ta janga i tira pia sigun e ta kamna baj-bini, pe splikabo algu. Lo e tin su pakiko di ta bisti un kadena di oro ku e medajon grandi di santu. I su pitipjesa di boka, ora e ta hari manera hende ku hopi plaka, pa bo mira su dos djentenan di oro tambe lo tin su motibu. VI Komo binti flektu pretu i stejf, tur na zeti koko i kada un den su kwadro, ta dorna Estelita su kabes. Su kareda di djenti ratn ta lombra blanku den su boka, ora Estelita hari, inosente i sokete. Su brasanan ku su pianan ta flaku largu. Chriki, chriki, su pargata kor ta kanta den kaminda....”
2

“...8 LOKE A KEDA TRAS. Tin be bo ta baj serka dokter ku kabes masha fresku. Si ta por ehmpl pa un ser di kurpa o djis un krenchi grawa-tashi di temp'i kalor, ja bo sa di antemano ku no ta nada partikular. I komo bo tin sigur ku lo no tin ni kortamentu ni pushamentu di angua den bo kweru, bo ta bishit dokter ku kurason trankil. Pero den e kaso di mi sufrimentu, ma pasa un sustu un siman largu, loke a ponemi bebe diferente pildora pa nrvjo. Bo sa ki ke men ora bo ta sinti un kos ta hinka stret baj den bo garganta? Bo ta hanjabo ta tosa i guli skupi konstantemente, kerjendo ku esej lo juda. Pero e hinkamentu den mi koro-kro no kjr a kita. En kambjo el a para bira un kos insoportabel, ku a ponemi bira kasi loko. I den mi ansha ma pensa riba tur sorto di frmidat stranjo. A la largu, ora e kos a molostjami asina tantu, ku ja mi no por a wanta mas, ma disid na pidi un amigu di mi spli-kami ta kiko e kos ej por ta. El a keda wetami duru den mi kara i puntrami ku masha serjedat: Bo ta huma hopi?. Mi...”
3

“...salbashon ainda. Si ta kos ku nan por krta e pida malu tira fo____________ lo mi no por papja mas________ Pero sikjera mi ta na bida....... Ora ma kamna drenta e ofisina di dktr, ma sinti ku ambjente antiptiko ej den tabata mi prome preparashon pa muri. I e tiki gana di bida ku a kedami, a dirti kaba na nada, sigun ma sinti tur e ol di remedi. Un tow di hende ku kara sin grasja a drj mirami, manera ta kontentu nan tabata di hanja konswelo di un enfrmo mas. Despwes ku nan tur a kaba di mirami di mi kabes te mi pia, tur a bolbe kaj den nan posishon lastimoso atrobe, sperando ku pasenshi obligatorjo nan turno pa drenta serka dokter. Tabatin un hmbr i sinku muhe prome ku mi. Komo e muhenan tabata na majoria, ma kalkul ku e dokter aki lo tabata un basta nobo, ku nan a bin purba. Ja ku no tabatin ni sikjera poko revista bjew pa mi sinta lesa, ma trata na analis karakter di mi kompanjeru-nan for di e estado di nan sapatu. Kada be un par di sapatu tabata drenta tras di e porta blan-ku. I despwes ku e...”
4

“...mes dia ku e hinka-mentu a kumins, ma kome mi plato prefer. Ahaaan, ma kontestele ku un krenchi brgwensa. Pasobra ma logra rekonos e pida kos na e punta di e pns. Ma kome polis has den panchi, dktr. Parse ku e polis a laga su sabia den bo garganta. Ate aki. El a munstrami e pida wesu di bkl i ma sinti mi mes asina ridkulo, ku mi n por a mirele den su kara. 1....kwantu mi tin ku paga dktr?. Dos florn ta bon?. Bon pur ma saka sn dunele, sin reklam ku ta karu, i sali baj ku proposito firme den mi kabes pa selebr e kos ej den prome shap ku mi topa....”
5

“...djasabra tramrdia, foi Punda te Santa Krus, e kasita di Mario tabata mi lug di kwe rosea, prome nos baj piska. Na mas o menos un binti metr foi kaminda grandi, e boho di Mario tabata par mj-mj di poko datu. E piskad bjew sempr tabata sin-ta sperami riba su banki bow di ramada paribi kas. Humando su tabaki foja den su kachimba, e tabata prepar snlchi, pa ora mi jega, e por probech sinta kombrs poko, prome nos baha pa laman. Su boka tabata blo bat Po, po, po, mjen-tras e huma diki ta plama rondo di su kabes jen di kabj blanku, pa djis despwes bjentu supla tur e huma, butele dis-pars den e ramakoko di e ramada. Ku su santu pasenshi Mario ta sigui prepar tur linja di piska riba su banki, tirando un bista riba kaminda de bes en kwando, pa mira ku mi ta je-gando. Ki sinseridat agradabl sa tin den su kara, ora Mario kamna kokoch bin kontrami, ku su kurpa pata-pata di ro-matisma. Poko-poko, shon Kajochi, e ta avisami, ora mi laga e wto ranka subi e pida terenu haltu rondo di us kas. I mesora e ta bira...”
6

“...sigui palabr riba kwa mrka nos lo ankra, pa para piska, Maltida a trese e kofi ku pan buskuchi ku sku klenku i buta nan riba mesa. Kon ta baj, shon Kajochi, Maltida a kumindami ku su kara hari, tur hende ta bon? Pero di ripjente Maltida su kara a bira serjo i el a bira bisa su kas: Mi ta warda e kos aki den kambr. Ma ja ma mira kon el a kwe un buki for di riba mesa, dilanti di e imagen di San Antonio i mi por a lesa e ttulo di e buki. Tabata obra di un eskritor hoben Kuraso-lenjo. Pero sin kibra kabes ku e ekspreshon preokup di Maltida, ma pidiele, ku e por lagami mira e buki prome ku nos baj laman. Ku su dos wowonan asina grandi Maltida a keda mirami, primi e buki kntra di su pechu i kontestami tur gagu: Nnnn.......no.....shon.....Kkkk.......Kajochi... .Ai____ Mario_____ Mario, sint trankil den su stul di zoja a rospond masha trankil: Laga shon Kajochi mira numa. E ta muchu bon amigu di nos. Mi n ta kere ku e ta bisa resjrs nada. Weta s pa e pida papel di korant no kaj afo, shon Kajochi. Pero...”
7

“...bla-chi. I ku e dos numbrnan ej nos no por a shrta nada, ni maske ta pa grasja. Ma dia Eusebio, esun di kwatr di mi, a trese e buki ej foi Punda pa nos, Maltida a hanja un bon idea. Tur siman e ta hinka un pida papel di nos korant La Cruz den e buki, pero sin mira na unda e ta hinke. Anto nos ta kumpra e numbrnan di e dos blachi, kaminda tin e papel di korant hink. I te awe tur siman ta bshi-mnto. Un di nan dos sempr ta saka algu. Shon Kajochi a komprond awor? Tur loke mi por a hasi ta di sagud kabes, ku mi kara masha serjo, pa mi no ofend e dos bjewnan den nan kreensha. Ku su kara manera un pregunta, Maltida a dunami e buki i mjentras ma boltu blachinan dje buki, ma ripar, ku e ta numer te 99, kasi sufisjente pa tira un par entre shen numbr. Mi sinti tabata traha ku frt, pa mi plane ki komentarjo lo mi duna nan. I sigun ma prta mi kara den un sonrisa, mi di ku nan: En ta mal idea; sigur ku no. I si bo ta gana algu, pakiko lo bo keda sin hasie? E n ta mal idea, bo sa. E ta bon. E ta famoso...”
8

“...20 Estrellita a hala su pida kas den su kurpa i trankilise ku tur sorto di palabra dushi. Pero jorando ku dol di su alma, Lucio a sigui bati baj tur su argumentonan. Awnke su prots-tanan no a juda ku nada. Pasobra loke Mai-Chenda a hinka den Estrellita su kabes a tira ras manera palu di flambojan. I tur Lucio su papjamentu pa evit e trabow di burdugu Brehita a kimbk riba Estrellita su fe sjegu den e frumu mapro. Ku un sigaria den un man i un glas di rom den e otro, Lucio tabata tir den su stul manera un saku di panja sushi, sperando e momentu fatal, ora Shi Brehita ku Chenda a kamna drenta su kas. Ni sikjera nan a bira kara mrele. I kombr-sando trankil manera dos kambrada den nan zjoli, Chenda ku Brehita a drenta kambr, kaminda Estrellita tabata drum ku dol. Burdugu, Lucio kjer a grita. Pero apenas un zonido deleg a sali foi su boka. Poder di muhe, pldora di luminal i mitar botr di rom a kibra tur su forsa por kompletu. Sin ningn sorto di dwele Shi Brehita e sera e porta di kambr. Lucio...”
9

“...23 TILI KOMO TALA Tempu ku mi tabata biba bisinja di Martins, ta tur santu dia mi por a tendele rbusak su senjora, pasobra e muhe ta bl-bl ra-ka-ta-ka-ta-ka-ta-ka sin guli skupi. Pero ni maske Martin balja keke, mi no por dunele rason, ku ta muhe so ta papja manera lora. Pasobra den siman ej ma para prd mi tempu, pa mi tende e mes Martins ej ku un otro gengu para machik un kmbrsashon sin pia ni kabes, pariba di shap di Arturn Gordo. Martins, ku su karson lastrando na swela i su kamisa foi karson, tabata bio tete riba su pianan, manera nabegante na bordo di barku, mjentras e tabata splika su parna: O kompa j.... mi di no....... Bo ta tendemi no kompa j............ mira ki..... maske bo sa ki mi ke men. ma ta bon pa bo tende................................................................. bru sa. ta kos ku bru no por jega.na kere si...... ma tasina mundu ta.......ta moda mes no tin........pero ami sempr ta sigui konseho di mi bjewnan.........ahan........pesey manera bo ta mirami aki.......”
10

“...24 Tur e ora ku Martins tabata bati baj ku su istorja sin fin, e otro kabajero, ku su wowo kor manera pisk ku a pasa ora, a keda skucha ku kabes abow, mjentras su pianan tambe tabata tira algn paso komplik di un dansa alkohliko. I su uniko komentarjo riba Martins su splikashon a sigui reson den mi kabes, sigun ra kamna baj, laga nan: Ate....................... se...... ba papja....... asina...... ate....... se..... ba papja______ asina...... ate......... Mas anochi, ora ma pasa baj sine, ainda e dos tiponan tabata hala kakinja ketu baj. E uniko diferensha tabata, ku enbes di para balja riba nan pia fofo, tur dos a kaj sinta plat abw kntra di muraja dje shap. Te ora mi tabata basta lew lew foi nan, ainda mi por a tende e refrn sin stansha: Ate..... se...... ba paja........ asina...... ate.........”
11

“...gritu o un hari raja ta bula sali for di tur e boroto konstante. Pero Mai-Chia ta sinta huma su sigaria pretu ku kandela paden trankil di dje den tur e behjt ej, mjentras e ta lora su diferente jerbanan na boshi di dies plaka ku sinku plaka. E pntanan di su lensi kabes ta ko-log tristu tras di su pali garganta kim di solo. Ke tal ej?, un senjora bist manera un konden ta sa-lud Mai-Chia i ln te den e biehita su kara. Mai-Chia ta huma su sigaria ketu-bai, skuchando kon e mosa bon pega ta bise un kos kuchi-kuchi. Den esej Mai-Chia su wowonan ta hancha i kumins lombra. Su boka ta tembla di kunsumishon. I ku rabja e ta tira man kwe su baki di jerba tee, kumins skupi palabra: Mira ki muhe. Ta ki ba kere? Ku ta hasid di bra mi ta? Bo kabes no ta ni un tiki bon. Pone bo sinti parew. Paso si bo ke pe hombr keda serka bo, bo mester kumins na drecha bo bida i pone na un midi. Ba kere ku mi n sa bo kwenta? Ta di unda ba sali ku e idea, ku mi ta bende ierba pa tee paj na kas? Mi n ke hanjami den bmbshi...”
12

“...kwashi. Un ratu despwes Minta-a kore jega pia bw, ku un shimis tur kibr na su kurpa. Ai, Kalin mi dushi, el a kumins ku su mes boki stropi, asina el a mira e kosed na porta, ta pa kiko ba molostj bini te aki?. Serando su shimis na garganta, el a habri porta pa Kalin drenta i sin duna Kalin okashon di habri boka, el a sibui bat baj: Anto ta awor ej mi ta bisa Manuel, ku mi mester pasa serka bo, pa mi pidibo warda un poko pa mi. Ai, mi dushi. Kos a kwe nos di sorpresa den kas aki, di moda ku mi kabes no ta parew e dianan aki. Isolina mi ju maj mester kasa pur i bo mes ta komprond........... Kalin no a paga muchu tinu na Minta su istorja, komo e tabata mirando e stulnan di luho den kas, ku e radio grandi i e mamaz di te-levishon den huki. Riba e sofa burus tabatin e hrmntnan di numbr, esta e katera grandi i e buki chikitu ku e blpint. Masha trankil i sin ningn sorto di nrvjo el a bira bisa bisa Minta: Loke ba hasi ku mi ta kos di kach. Mi ke mi plaka awor aki mesora. Ta di unda ba saka tribilidat...”
13

“...di papja. Ta manera el a kambja silindr, komo di ripjente su kara a hala sera. El a pone kabes di banda ku un postin di antochi, ku mi n gusta muchu. Anto na un dado momentu e di: Aki nan mester konprond, ku e nivel di un estudiante ta eksig, ku e ta distansj su mes for di pweblo baho. Mira ki, ruman. Ma keda manera hende ku mrka a dal nan, pasobra mi no por a imaginami, ku Basilio tabatin kura-sji di skupi un ofensa asina burus, despwes di tur e kombrsa-shon agradabl ku nos tabatin. E kos a sintimi, komo mi tambe ta un simpl karpint. Mi wowo a bira skur di rabja ku a dren-tami. Ma sinti kla kon ma hincha manera djindja. Pero komo ma hanja un bon edukashon serka mi grandinan, ma frena mi kurason i pone tur mi sintimentunan na konopi, pa mi n dal e un par di wanta i blte foi su stul. Ma ta muchu no. Bisami di un porkera asina. Anto no ta sigur e sinbr-gwensa ta korda mes, ku ta ami a fia Agustu su tata 500 florin, pa juda paga su pasashi di bai Ulanda. Ata pobr Agustu ta hu su kurpa den...”
14

“...44 sjs kabaj. E ora ej por tabatin mas o menos tres or di mar-duga i mi rabja a butami keda bltu riba kama basta ratu, prome ku sonjo a hibami. Mainta ma lanta tur zorokloko ku un dol di kabes formal i ma keda ku mal bjs te anochi. Tur e dianan aki mi ta muchu okup, pero asina mi hanja okashon, mi ta pidi Roberto, e ju di Ernestina, skirbi un remitido pa mi den kwalke korant. Bo ta komprond ku mi mester deshogami. Pasobra mi no ta dispwesto pa laga rabja baha na mi stoma, pe hasimi danjo....”
15

“...45 SAB KU SOKETE Treinta placa seor, e Venesolanu di barku a bisami, grawatando tras di su kabes i munstrndomi un man di bakoba kska brd. Esaki s ta kura tur dol, ma tende e stm lembelansa di un muhe ta papja mi tras. Kurjosidat a butami bira wak ta kiko i ma weta un galinja gordo, bon bist, ku un sorto di pulsera di metal den su dos punta di dede. Maske e tabata primi pa hasi su kara simptiko, bo por a mira mesora su ekspreshon di tigr. I e manera ku el a kon-trami ku su bista skrpi a butami hanja rabja riba dje mesora. E ta hala tur dol den bo brasa, bo pia o for di den bo barika, el a sigui splika, mjentras un muhe chiki ku asina un lobi su dilanti a para skucha tur e venthanan di e pulsera mgiko. Treinta placa seor. Quiere?, e Venesolanu mi tras a sigui purba na bendemi e bakbanan. Ma sagud kabes sin dri mira, pasobra mi tabatin masha deseo di kontempl e ultimo invenshon kura-todo, ku hende bibu a benta riba mer-kado. I ora ma hala mas serka, pa mira e salbashon mister-joso den man...”
16

“...serka mi? Ta dwel mi masha mi shon, e muhe chiki a kontest, kasi ku awa na wowo, manjan s mi por kumprele. Awor ak mi sn no ta jega. Ma kaba di kumpra kumnda pe mucha-nan. Hei! psssst! Aura!, un hende a grita un krenchi mas pariba. E muhe chiki a dri mira i kamna baj laga nos. Pero e bended no a prd pa gana i el a bira tumami aden: Shon Papa ke un pa bo saka dol. Nan ta masha bon bo sa. Ata ora bo tin dol di kabes despwes di un bon paranda, e ta plak-ja tur bo dol di kabes pa bo. Esun pa hombr ta kosta dies-sinku florin so. Ma mire di su kabes te su pia i konteste seku: Masha danki. Mi kabes ta masha parew. Ainda mi n bira chocho, ku mi ta kere den webi gai. E muhe su wowonan a krta kandela. Ami no a hasi kaso di su rabja i kamna baj di mi. Pero ora ma jega na e skina di brug di Skarlo, ma weta un otro bended di felisidat ta papja ku e mes muhe chikitu, ku a kaba di tende e tigr djawor ej. E otro mantwana na skina di brug tabata kombrs ku man ku pia, pe konvens e pobr muhe: Ma jamabo asina ma...”
17

“...49 PAPA-RIKI Papa-Riki a hunga pjeda bai dam, laga Lamwrtu keda ku n dam so i e mes ku dos. No ku Lamwrtu a baha kabes, sin kik pasobra Papa-Riki no kjr a laga sali pa kaba. A kon-trarjo; el a bati Papa-Riki ku tur sorto di frkowt i romatisma. Pero Papa-Riki a pasa ku su kara chicha den tur kentura ku frmidat, sin ku Lamwrtu por a logra di bashe abw. Por sjrtu ta pesej mes bisnjanan a kumins kere, ku Lamwrtu a rekonos ku el a prd pelea i disid na bltu e blachi, kaminda tabatin mark e fecha di sentensja pa Papa-Riki baha pa sa-waka. I di tal manera Papa-Riki a pasa nobenta baj trankil di dje, ku su lomba stret, su sinti parew i su wowo kla. Mainta trempan Papa-Riki ta par na porta di kur pa e tira un bista riba tur e bunita galinjanan den kaja. I maske su boka sin djente ta bati manera kokchi di prenda, e ta tira flor pa tur e krinan, ku ta pasa bai marche di Punda. Un dia un nigrita manera un pensamentu a kontre ku: Che, bo ta fresku manera pisk. Un hombr biew manera bo mester bai drumi...”
18

“...51 sinta ku su kwarta bw di palu den kur, pe bati poko wals di Korsow i kontent su kurason. Pero ni dos siman drechi no a pasa, ku a bini un resibu di e mes un doktr ku a para kombrs na porta di kur, men-shonando un suma di bintisinku florin pa bishita i konsulta. Ma-Seferin por a skupi kandela pa tal sinbrgwenSeria. Pero Papa-Riki s a keda mes kalmu manera sempr i e di ku su kas: Sefe mi amor, tende ki bo pai ta bisabo. No laga mal ehmpl dje ladrn ej subi na bo kabes. Mi ta manda e mu-chanan bai paga e resibu i nos ta warda ku pasenshi. Pasobra hende di mala higra ta hanja nan kastigu. Mi wowo por ta djis un krenchi skur. Pero e dia mainta ku el a para papja ku mi na kur, ma liga su kara bon. I ma ripar ku nrvjo tin e peseta. Marka mi palabra. Aki poko dia nos ta tende kon el a dal abw muri di ripjente. No tin kestjon. Hende ku no ta biba na pas ku otro no por tin kurason kontentu. Pesej nan ta muri prome ku nan ora. I dicho echo. No a pasa ni dos luna, ku e doktr a hanja un speshi di...”
19

“...59 BATI HUDA Un rekwrdo di 35 anja pas Ku un boroto di otro mundu, un trupa di mucha pia abow i lomba sunu a pasa den hanchi, lastrando un hda bist na un flus shinishi bjew tur manch i jen di buraku. Un di e muchanan tabata blo bati e wantomba den su lomba kor-kob ku un pali basora, mjentras un otro tabata lembe ku moketa den su stoma sjawwa. E hda su kabes ku man i pia a sigui kaj di un banda na otro, sigun e tabata kome sla di su wesnan. "Porko, un di nan, kabj kor, a grite. "Burdugu desgrasjadu, unu flakitu ku djente puti a zundre. I bow di gritu di harimentu, den lokura di furja, nan a sigui molostj e hda, kende a plama su shirishiri di sas den hanchi. Den tur porti kas hendenan, ku a tende e behjt di bati-ment'i hda, a sali lur i ku nan komentarjo i ekspreshon di despresjo pa e traidor malvado nan a entusjasm e muchanan pa sigui jrkja e popchi di mal fason. "Karga e alim ku skop, un bjehita ku kara lapi-lapi, par kanti kur a konseh nan. "Plama su kara pe, tabata deseo di e snjru delega...”
20

“...den nan kapricho di ansha i nrvjo. Nan tin pur. Tempu ta poko pa nan. Poko obrero tur sod ta koba e fundeshi di mi kiosko. Kada sla di pki ta baha te den mi kurason. Mi no por a so-port mas i ma puntra un di e trahadnan ta kiko nan ta hasi. Sekando sod for di su frenta, el a kontestami, ku ta den hfi di gobjrnu na Kas Kor nan ta baj bolbe lanta e kiosko. 1 pakiko?, ma puntre. 0, pasobra e porkeria aki ta stroba trfiko ora Awasa su tipo kambja. Ma grite ku trfiko no ta interesami. I el a sagudi kabes, sin por komprond mi rabja. Djej cl a hari i sigui koba. Frankamente bis, a dwel mi ku ma bula riba dje ku mi sufrimentu. Kisas e ta bib na kunuku. I probablemente nunka di su bida el a preokup pa Sware riba djadumingu anochi... ku Boskaljon...... Nepomuceno........ Julio Martina. Kiko Julio lo ta opin dje kos aki? E si lo ta krda e pjesa, kaminda e trompetista ta baj para te den kur di skol ej dilanti, mjentras...”