Your search within this document for 'kos' resulted in 32 matching pages.
 
1

“...5 Chiku ta manera salu. (E ta den tur kos; e ta mete den tur hende su asuntu o kombersashon). Awe mi no a purba slu di Dyos. (Mi no a kome nada). Bay manera slu den awa. (Kaba na nada rpidamente Mester tira slu den funchi ora e ta tota. (Mester ak-twa na e momentu oportuno). Tin hopi nomber di lug na Korsow, ku ta deriv di nomber di e prome du. P.e. Monchi (banda di Mahuma), VVelatina (banda di Rozendaal). Ma Luisa (banda di Santa Rosa), Ma Bey (na kaminda di bay Soto), Zjaro (di Jarreau, e prome doo), Seru Djakebu (di Jacob Evertsz), Pitermay (di Piter de Mey ku tabatin su shap na kaminda di Stenen Pad (Pietermay su nomber antigwo). Meskos ku a pasa ku nomber di pisk, a sosode ku nomber di lug: Lelienberg a bira Lrumbe den boka di pweblo. Brievengat a bira Brfa. Langeleven a bira Lngule. Rio Magdalena a bira Ri'maleyn. Ascencin a bira Shinshon. Chinchorro (St. Joris) a bira Chinch. Bon mira. (Bon bis) Na mi mira e ta un loko. (sigun mi moda di pensa ). Un hende bon mira o mal mir (nan...”
2

“...haabo den difikultat). Djaka ku trampa a hera, no ta kome mas. (Bo no por gaha esun ku a bira sab). Na kas di burdugu no sa falta strp. P.e.: Un humado semper tin sigaria. Un bebed semper tin bibida na kas). Moda di ekspres E mucha su kol ta masha blek. Lag kwe solo pok a Mi tin sigur ku tasina manera dos be dos ta kwater Ta ken a muril (Kiko a sosode? ) Yanshi ke tur kos na su amn (Sigun su deseo). Dyos kriabo! Esaki ta bisa ora un hende nister). Anto tin hende sa sigi bisa. Pasobra si Dyos no kriabo, ningn sinbergwensa den e mundu malu aki no ta kriabo. Tansha su uniko yu ta su preti wowo. (su lokura). Ehersisyo 1 Hasi un kos sin preokup ta: Hasi algu sin.................. 2. Awe mi no a purba.....................di Dyos. Esaki ta nifik: Awe mi.................................... 3. Loke el a bisa a result brdat. Su palabra................. 4. Na kas di burdugu no sa..................................... 5. Menshon dos sinnimo pa konstantemente 6. "Kiko a sosode? ta meskos ku Ken a.........”
3

“...8 8. Kiko ta nifik Mester tira slu den funchi ora e ta tata? 9. E nomber Pitermay (Pietermaai) ta deriv di........... 10. Yanshi ke tur kos sigun su deseo Nos por bisa tambe: E ke tur kos na.........................”
4

“...9 DI DOS LES Tin ocho sorto (grupo) di palabra: Sustantivo, pronomber, adhetivo, vrbo, advrbyo, prepo-sishon, konhunshon i interhekshon. Sustantivo: Esaki ta indik un persona, un bestya, un kos o un idea. A dal na Adela su sint ku e mester bay kas ku su kach Sint ta indik un idea. Adela ta indik un persona. Kas ta indik un kos. Kach ta indik un bestya. Pronomber Un pronomber ta par na lug di un sustantivo. E ta un substituto pa un nomber. Elias a yuda su tata i su mama, pasobra e taba- ta stima nan E ta un pronomber, pasobra e ta na lug di Elias....”
5

“...12 En realidat e artkulonan aki ta adhetivo. E artikulo indefin (un) ta refer na kwalke hende o kwalke kos, sin menshon ningn persona o kos partikular Pero e artkulo defin ta refer na un persona o un kos espesko. Por ehmpel: Mi a mira e mucha. Poli a kumpra e kach. Den e dos ultimo frase-nan aki ta kestyon di un mucha i un kach espe-sfiko. No kwalke mucha ni kwalke kach. Ehrsisyo 1. Bisa kwa ta e sustantivonan den e frase ku ta sigi. Ayera Nichi a guli un ninichi. E mester a bebe un pru-gashi i su manis ora e mucha a bay af, e ninichi a sali kai den wea. Su mama a keda masha kontentu. 2. Menshon e pronmbernan den e frasenan ku ta sigi: Monchi, Toya ku mi a bay laman. Nos a landa hopi. Tabatin basta hende i nan a gosa meskos ku nos. Monchi si tabatin poko myedu di awa. E di ku laman ta muchu friw. Mi ta kere ku boso tambe ta gusta landa. 3. Kwa ta e adhetivonan den frasenan ku ta sigi: Tin diferensha entre un bon hende i un hende bon Yanshi a traha un kas masha bunita, ku tur su bentananan...”
6

“...plural di e palabra. Krda bon ku plural mester ta netamente indik, pa por uza nan. Moda di ekspres Vruminga no sa muri bow di bar di suku. (si un hende ta hasi algu ku plaser i legria, e no ta kai pis.) Tumba mara prome bo hari. (No grita prom bo logra). Felipi ta kana bay bini manera skarpion dek.(shangrina, ku mal beys, kla pa remcnt, zundra, baha su rabya). Bo por hura i firma. (Bo por tin sigur). Mario ta kome na braga (o na mondi), bebe na riw. (E ta biba na su patarata grandesa). Awe kos ta fututu. (kos ta malu, krus tabowj. Sabelita parse mua machu. (muh manera homber ). Tira pyeda, skonde man. (Echa bayna na skond). Ehrsisyo 1. Mi tasina okup, ku mi no tin tempu..................... 2. Splika kiko ta nifik Chambuk den lodo............... 3. Un persona ku ta yen di debe, ta............ den debe. 4. Kiko ta buya barata? 5. Aki sinku aa nos ...................... bay Fransha. 6. Vruminga no sa muri ..................................... 7. Bo por hura i .............................”
7

“...Un buki, un kolegyo> un mesa, un edifisyo ta sustantivo komun. Un sustantivo propyo ta indik un obheto komo algu individwal. Biblya ta nomber di un buku individwal. Kolegyo San Tomas ta un kolegyo defin, individwal. Un sustantivo kolektivo ta un palabra ku ta refer na un grupo o un kolekshon di kos. Un monton di paa. Un tow di kabritu. Un mancha di pisk. Un trupa di sold. Monton, tow, mancha, trupa ta sustantivo kolektivo. Sustantivo abstrakto. Manera nos a ripara, un sustantivo abstrakto ta nomber di un idea. Pwes algu ku nos sint por komprond o konse-b. Un sustantivo abstrakto por splika un kalidat: Limpyesa o beyesa i grandesa. Limpyesa ta dushi. Beyesa ta kaba ku edat. Grandesa n'o ta pa semper E por splika tambe un akshon. Kresemcntu pur no ta bon. Den mi pensamentu tin un idea. Sa sosod ku e mesun palabra por ta konkreto o abstrakto. Mimina ta un beyesa (konkreto) Beyesa ta berdat, berdat ta beyesa. (abstrakto)....”
8

“...23 Ay era nos a sia multiplik manera boso ta krda. Mira kiko mi ta skirbi. Mener Raul a skirbi riba brchi 6x7* 42. Kon nos ta yama 6 i 7 den e kaso aki? Faktor, henter klas a kontest. 1 kon nos ta yama 42? Produkto 1 ora nos suma 5 ku 6, nos ta haa un suma di.........? Djesun; Eksaktmente Ora nos buta 5 seka 6, nos ta haa un suma Un suma di 11. I ora nos multiplik 5 i 6 ta bira eprodukto 30 Den skol di bida nos ta sia hopi kos ku no ta par den buki. Abri un mucha su sint. (Sia un mucha kon e asuntu ta presis). Siansa bal hopi. (Loke ta bisa un mucha, pa e komprond ku e mester tin un fundeshi di siansa den su bida). Sint ta yuda brasa. (Den tur loke bo ta hasi, bo mester uza bo sint.) Esaki ta un dicho ku nos por buta banda di Karpint ta mas ku rey E karpint ku konos su fishi, tin hopi balor. Semper e por traha, uzando su fishi, pa gana su bida. Pero den fishi tambe mester tin sint. E karpint ku no ke pa nan yam Karpint di awa dushi, mester sa kalkul bon. Un mucha ku bon kabes por sia...”
9

“...28 Pronomber interogativo. Un pronomber interogativo ta esun ku nos ta uza ora nos ta hasi un pregunta. P.e.: Kiko (ki) bo ta dese? Kwa oloshi bo ta gusta mas? Ken bo ta buska? Kende bo di? Pronomber relativo. Un pronomber relativo ta e pronomber ku ta re-lashon ku un sustantivo o un frase. Nos ta gosa e hmber ku ta seryo, esun di ken nos sa ku nunka e ta gaa.Nos ta apresy pa loke e ta hasi. Un hmber di ken nos sa kon korekto e ta, semper nos ta apresy. Fedoi a bay su kas loke ta e mih kos ku e por a hasi. Tur e palabranan kursivo den e frasenan aki riba ta pronomber relativo.Loke den e ltimo frase relashon ku e frase su dilanti. Fedoi a bay su kas Ehersisyo Menshon den e frasenan ku ta sigi kwa ta e pronmbeman i ki sorto di pronomber nan ta 1 Bon manera ta un arma potente; di esei mi ta sigur 2. Kiko bo di awor ei? 3. Mi ta kere loke bo ta pretend. 4. Carlos tin gana di sa ken ta den klas. 5. Ami lo ketende algu di e hmber ku ta papya....”
10

“...30 DI SHETE LES G.E. Rosario Tabata tempu ku nos ta sakabo na bandera konta tur bo kosnan i ponenan porta af tur hende tabata sa di hila mash fini pasobra di menstu kos, bo nomber a bini aden. Aa nobo tabata tempi komblesnan ku ta probech tambu pa nan deshog loke a pasa henter a ku bidi nan dalya 0 pa konta ks pa kwalke kambrada ka bay Notisya lokal tabata pa kwenta di Sorte ku tabata dunabo tur loke a pasa e dia ei loke nan tabata bende na findishi, o ken a hrta 1 unda bo por haa buskuchi bar. Si nos no tabatin hende pa yora nos morto nos tabata perkur pa nos hir un yorado ku tabata ekspon na kla nos gran sufrimentu nos sintimentu di pena i profundo dol. (fragmento di E Korsow ku mi ta krda, di Guillermo E. Rosario) Ku mash nostalgya Guillermo Rosario a pinta su re-...”
11

“...31 kwrdonan di un Korsow di antes, menshonando sitwa-shon, sirkunstansha, kustumber i figuranan tpiko ku a duna nos luga un kol ku ya a kambya." Saka na bandera: Riba un pidasitu papel, peg na un pn-chi palu, nan tabata skirbi un pua o frase pikante. P.e.: E kach ku a bula den bo kur a laga su lensu blanku bow di bentana Pa via di su forma, nan a yame Bandera o Banderita Konta kos pa hende: Bende su yerba, saka su selashi pone riba kaya. Pone tur kos porta af: Saka na kla. Hila fini: Trata ku kwidow, ku delikadesa. Kombles: Dos persona ku ta stima e mesun hende ta kom-bles di otro. Dalya: kerida, amante. Kambrada: Dos muh ku tin amistat muchu ser ku otro. Sorte tabata kana bati basia riba kaya, pa tur hende ten-de ki notisya tin. Buskuchi bar: Un buskuchi duru i rond ku antes tabata bini na bar. A, ta, tabata, lo. Pa ekspres presente nos ta uza ta (komo kopulativo o komo vrbo owksilyar). Mi ta riku (Aki ta ta kopulativo). Mi ta kome (aki e ta vrbo owksilyar). Mi ta kome ta nifik en realidat:...”
12

“...ku nan barki bela por move). Sombra 1 E parti kaminda no tin klaridat di solo. 2. Fondo di bist bow di shimis. Djo tin myedu di su mes sombra. (E ta spanta pa tiki kos). Rosea. Kwe rosea, (despwes di a traha duru o despwes di a pasa den problema ku didfikultat). Kore duru te prd rosea. (Hala rosea ku difikul-tat). Un persona ku ta sufri di asma, tin rosea kortiku. Un futbolista ku ta sigi hunga sin kansa, tin rosea. S ose g Biba o traha soseg. (trankil). Kas di sosyegu. (Kas pa hende byew pasa restu di nan bida). Sedu (set) Nos ta bisa: Sedi awa, ma tambe set (sedu) so. Nos ta sinti set, wanta set, kita set, mata set, pasa set, korta set (ku un krenchi awa). Kurpa Toni ta mata kurpa, pa e logra su deseo. (E ta traha mash duru, hasi esfwrso). Mani ta un karpint di awa dushi, pero e ta yuda su kurpa. (E ta hasi loke e por). Un kos di kenta kurpa. (un beter)....”
13

“...kurpa tur dia. Chofil a sera kurpa, pa wanta sla. Ehrsisyo. 1 Kwa ta e palabranan ku e poeta Charles Boom a uza pa deskrib e bista antiptiko di un mondi? Den kwa tempu di aa bo ta kere ku Boom a skirbi e poesia aki? 2. Splika e diferensha den: Un pober muh i un muh pober. 3. Manuel Piar tabata un gran homber, pero e no tabata un homber............................ 4. Kiko ta un byentu di kwaresma? 5. Ki ora nos ta bisa ku un hende ta yuda su kurpa? 6. Den kaso ku un persona ta spanta pa di menstu kos, nos ta bisa ku e tin meydu............................... 7 Yerba di mondi ta yerba sh...........o yerba st.......... 8. Si un persona tratabo sin grasya, sin kario, bo ta bisa ku e ta trata mash......................... 9. Si bo ta traha duru, hasi tur bo esfwrso pa bini kla ku algu, bo ta m ............ k ................. 10. Menshon algn kaso kaminda nos ta uza e adhetivo Mala ....”
14

“...ilumin, i kaminda tabatin hopi boroto i mal o-l. El a sigi kana sin pone tinu riba e hendenan ku el a topa kun, awnke tur tabata busk pa mira den su kara. Un di e hendenan mas seka dje a bisa un otro:Te, te. Te trsyo ei. Ahan. Te mucha homber ku Supriano a kria. Bon sa Supriano, kas di Genoveva ku ta biba den kaya Bastyan Karpata? Ay s. Mi konos e mucha ei chikitu Geronimo a keda para un ratu, pa mira si e tambe tabata konos e hendenan ku tabatin asina bon memorya i ku konos asina bon. Tend un kos aki, kerido, un di nan a bisa Geronimo, nos konos otro bon. Bon ta kordami, pasobra bo tabata chiki. Ma hopi be mi sa pasa na tyenda, bin kumpra un sn di suku o tres sn chiki di buskuchi kibr. Mi yama Martili. Nan ta yamami Spiritu (Fragmento di Un hurfan. no di Manuel Fraai)...”
15

“...di boka ku shon Yo Corsen tabatin ku su amigunan literato, el a skirbi su poesianan na papyamentu, pa proba ku esei ta po-sibel). Anochi Anochi no tin wowo, ma e tin orea. (Ke men ku bo mester tee kwidow kiko bo ta papya anochi). Anochi ta kapa di pekado. (E ta tapa ku su skuri-dat loke e pekad ta hasi). Anochi skur, demoo ta lur (skuridat ta forma ventaha pa hasi malu). Tanten ku anochi no sera, kareda di bin no a kaba. (Myentras tin bida, tin speransa). Didia mester abri pa anochi sera. (Tur kos mester tin un kuminsamentu). Di un anochi pa un didia. (Den un drumi lanta). Ora asina aki Kadol ta hasi meyn anochi. (E ta ron-ka riba kama basta ratu). Kome Kome manera os ta trek. (kome mash hopi). Nan no sa kon e asuntu ta komebebe. (Nan no sa e detayenan di e kaso). Miho mi kome ku dokter kome. Tin un lekdor ta komemi. (kimami, dunami kande-la). Pia no a kome neng. (kore duru bay)....”
16

“...Angela. (E tin idea riba dje). Nos a sinta kombers, te prd tinu di tempu. Pone tinu (paga tinu) na loke mi ta splika. (skucha bon). E ta un muh bon na su tinu. (lew di kns). Spiritu. Kwe un hende su spiritu. (Para su tras sin e sa). Saka su spiritu. (Spante di ripyente). Saka spiritu di un boter (Tira un lusaf send den e sobr alkohol den bom dje boter, pa e pega kandela i supla sali). Mi spiritu ta bibu. (mi tabatin presentimentu). El a haa spiritu. (haa brio). Un spiriti bkel. (un hende o un kos ku no bal nada). Turna nota: Mi konos e mucha ei chikitu. (Ke men Mi konos e mucha ei tempu ku e tabata chikitu). Pwes nos ta elimin tempu ku e tabata. Otro ehmpel: Ma mir yu na lechi. Nos konos blo bash; Ma top grandi kaba. Meyn, mitar Meyn pinchi di haria. Pero: mitar pa franses. Shetor i meyn. Pero: mitar di ocho. Meyn yarda di tela .............. Mitar keshi....”
17

“... bao di palom-ba, mesita i tur e awanan pa tene pay na kas, trese swltu, kita fuku, laba kas. Mas o menos relashon ta e otro ideanan manera: Alma malu ku ta kana dwalu. Oyada. Pone un ba-sora boka bow ku un sapatu byew riba dje, pa un bishta bay pa kaba. Bisti paa banda robes, pa mal spiritu no molostyabo. I naturalmente e mil i tantu kosnan ku ta yama morto Omishon di ta Nos no ta uza e vrbo owksilyar ta ku e vrbonan: Sa, tin, mester, ta, por, ke. Mi mester di bo. Bo tin bon bida. Nan sa tur kos. E por kore bayskel. Boso ke kumpra owto. Nos ta Yu di Korsow. Tin vrbo ku por turna o keda sin turna ta...”
18

“...56 Nota tambe-Nunka tabatin tantu hende na sine manera a-we. Semper tabata regla ku nos mester yega shet or. Hams lo por sosode un kos asina. Di ripente a drenta un kalma. Moda di ekspres Gach a prd te prd su moda di kana. (El a prd tur kos). Esta gana di kos! (Ekspreshon ku ta uza ora un hende lagabo ripara ku e tin masha deseo di algu). Masha dia kaba ma kant ku le dal su dede. (Basta da ma avis ku e ta bin topa ku difikultat). Ma gatya Djo na tur sortodi manera, pero e no ke morde. (E no ke turna den, e no ke kai pa mi). Manchi ta karga fama di ta riku. (Nan ta kere ku e ta riku, pero e no ta). Nan a lanta e kumind na awa. (Nan a batis, yen ku awa pa e bira hopi). Bo nanishi ta kore sanger (Pakus ta habr, kil di kar-son ta habr). Ta rabya bo tin. Pero mih rabya ku dwele. (Mih bo tin rabya riba mi ku bo tin dwele di mi). Ehrsisyo 1. Un seter ta un sosyedat di ................... 2. Menshon poko sorto di kerementu den webi gay 3. Duna un ehmpel di invershon 4. Menshon algn vrbo ku no ta...”
19

“...Kalitu ta bon peg. (Bon bist). E mucha a lagami tur na larva, (na ansh, nrvyoso, deskontrol). Manuel no ta ni hende. (e no bal nada). Bisti un hende karpusa. (gaa, brua, frega un hende). Pone un hende riba pia. (yud ku plaka, pa e bay dilanti). Shosho parse pinda di un pipita. (chikitu, kmpi). Tempu riw di oro tabata kore. (tempu kos tabata bon). Felipi a kome te rende, (kome te ku el a haa so- o). Mi tin Perul den mi saku. (mi por hasi kun manera mi ke). Susanita a para tembla manera bara brd. (tembla mash di sustu o span tu). Proverbyo Trupial kach di: Gaba loke bo tin. (Keda konten tu ku loke bo tin, sin eksig mas) Muchu pikete ta sali sokete. (Si bo ke hasi un kos demasyadu bunita, e ta sali malu). Mih na brasa di gobymu ku na boka di pweblo. (Mih bo ta dilanti di hwes ku na boka di hende bibu, pasobra hende bibu su lenga ta krta mash duru). Ehrsisyo 1 Ora un hende ta tembla hopi, e ta tembla manera ........... Un persona bon bist, ta un persona bon Kome te haasoo kome te.................”
20

“...67 DI DJESSINKU LES Preposishon Un preposishon ta un palabra ku nos ta pone dilanti di un sustantivo o un ekivalente di un sustantivo, pa demostr kwa relashon tin entre e persona o e kos ku e otro kos o persona menshon. E sustantivo o e ekivalente di sustantivo nos ta yama: Komplemento. Por ehmpel. Mi ta pone mi man riba e mesa. Si nos kita e palabra "riba, anto e frase no ta komplctu. Pasobra e man por ta bou), na banda, o seka dje mesa. Asina nos agreg un pre posishon (den e kaso aki "riba), nos ta mira e relashon entre e man i e mesa. Preposishon ta palabranan manera: Na, seka, for di, kantu di, ku, di, riba, bow, pariba di, pabow di, den, paf di, paden di ,...”