1 |
|
“...10
Nan ta un pronomber, pasobra e ta na lug di tata i mama
Adhetivo.
Un adhetivo ta un palabra ku nos ta pone seka un sustantivo, pa deskrib e sustantivo.
Un mucha chiki ku un kabes grandi
Chiki ta un adhetivo. E ta bisa algu di mucha Grandi ta un adhetivo. E ta bisa alsm di ka-bes
Verbo.
Un vrbo ta e palabra mas importante den un frase. Sin un vrbo n frase no ta kompletu, pasobra un vrbo ta demostr un akshon o un si-twashon. Ke men ku e verbo ta bisa kiko e sustantivo o e pronomber ta hasi.
"Mario a bay kas (Akshon di Mario).
"Elena tabata malu. (Sitwashon di Elena).
Advrbyo.
Un advrbyo ta un palabra ku ta kalifik un vrbo, un adhetivo o un otro advrbyo.
"Djo a kumind alegremente Alegremente ta deskrib kon el a kumind. Pwes deskripshon di e vrbo "kumind)
Felipi ta traha fantastikamente bon
Bon ta un advrbyo ku ta kalifik e vrbo 'traha
"Fantastikamente ta un advrbyo ku ta kalifik e otro advrbyo bon"
"Mencha ta mash goloso".
Mash ta kalifik e adhetivo "goloso"...”
|
|
2 |
|
“...*13
5. Menshon e advrbyonan den e frasenan ku ta sigi:
Edgar a keda mirami ku kara seryo.
Komo mi sa ku e ta un hmber mash kalmu, mi no a preokup. Ma den esei el a bira lomba, kore bay teri-bel duru.
6. Kwa ta e preposishonnan den e frasenan ku ta sigi:
Den kas tabatin un silensyo. Ma tira un bista riba e o-loshi na muraya. Tabata dyes pa djesdos. E pushi drumi kantu di porta a lanta kabes i skucha. Pasobra el a tende un zonido paf di kas, meskos ku mi. El a bay skonde bow di mesa i ami a drenta den kamber
7 Bisa kwa ta e konhunshonnan den e frasenan ku ta sigi:
Kayochi a bira malu. Sinembargo ningn hende no a bin bishit. Pasobra e no tabatin ni famia ni konosi. Pero dia el a muri, mesora a bio famia, pa buska kiko Kayochi por a laga.
8. Menshon e interhekshonnan den e frasenan ku ta
sigi:
Hesusey! Esta un dol duru. Owtonan a kore pasa vyup vyup den kaya. O, o! Ta ki moda esei? Che! Aki den ta hole stinki. Fufik!
Ami si no ta riska mi bida.
9. Kwa ta e artkulonan defin o indefini den e...”
|
|
3 |
|
“...bended ku a logra tabata sa e triki Fiha bo meta.
E tabatin su meta di kumpra un owto. I el a traha di tal manera ku el a bin logra.
Soa lant ta mash dushi, Pero ku esei bo no ta logra nada. Esaki no ta nifik ku soamentu ta prohib Pero so-a na un manera seryo. Soa di bo meta, pa dunabo bro i kurashi. Pero no hoga den bo mes soo.
(Fragmento di un artkulo di "La Cruz).
Kon tempu? (Ki notisya tin? Kiko dia ta bisa? ) Kon ta? Ke tal? Kon ta bay Kun bay? Kon ta pusha?
Mi no tin tempu di grawat mi kabes. (di tantu okup mi ta)-
Ba perde tempu! (Bo mester a hasy mash dia kaba)....”
|
|
4 |
|
“...loke bo ta hasi, bo mester uza bo sint.)
Esaki ta un dicho ku nos por buta banda di Karpint ta mas ku rey E karpint ku konos su fishi, tin hopi balor. Semper e por traha, uzando su fishi, pa gana su bida. Pero den fishi tambe mester tin sint. E karpint ku no ke pa nan yam Karpint di awa dushi, mester sa kalkul bon.
Un mucha ku bon kabes por sia ku fasilidat, i un mucha kabes duru ta pasa trabow pa sia.
(Korda bon ku un hende ku mal kabes ta un hende ku mal swltu! )
Kali tu sa su ls fo Y kabes.
Bo kabes no ta pa pyew so kome. (Bo mester uza bo sint). Su kabes no ta bon (El a skeze o brua. Su kabes no ta pa-rew).
Djo tin sesu (koko). (E no ta kabes vonvin, kabes bash. E no ta un animal.)....”
|
|
5 |
|
“...pa e bay kas.
Wega di mucha.
Nos por hunga korekwe, skonde, polis ku ladrn, blekibleki, trom, ninichi, bala, subi fli.
Wega di mucha muhe.
Pele, bula kabuya, hila.
Ora nos no hunga sigun e reglanan dje wega nos ta hunga wega di ladrn
Ora skol bedank hopi mucha sa bay pasa vakansi na kunuku.
Vakansi grandi ta vakansi largu (awendia den luna di Juli o agosto).
Un bon maestro meres un salaryo di sinku mil florin pa luna, maske ta pa su pasenshi di santu.
El a haa sla na su sint. (Na banda di su kabes, dilanti di orea! )
Federiko a bira nrvyoso, te prd sint. (Bira loko o tolondra).
Mi ta siabo! (Lo mi kastigabo, lo mi haabo).
Numeral kardinal:
Un, dos, tres, kwater, dyes (pero djessinku), den e prom dyes nos ta tende un zonido di y, pero den e di dos dies nos ta tende e zonido di dje!
Binti, setenta (i no shetenta), shen. treshen, mil, miyon....”
|
|
6 |
|
“...40 ta e......................
E resultado di e partimentu ta............................
3. 8 x 9 = 72 (Ocho be nwebe ta setentidos).
Ocho i nwebe ta..............
72 ta pr.......................
4. 11+11= 22. Djesun ku djesun ta.......................
5. Kiko ta nifik Sint ta yuda brasa?
6. Ki diferensha tin den falta skol i stet skol?
7 Menshon algn numeral indefin.
8. Un hende ku dos dede di frenta ta un hende .......
9. Un mucha ku ta pasa trabow pa sia, tin .........
Un hende ku mash mal kabes ta un hende ku ...............
10. Kon lo bo deskrib skol di bida?...”
|
|
7 |
|
“...44
Tinu
Sigun mucha ta krese, e ta haa tinu.
Un hende byew por prd tinu. (bira kns, chocho)
Ta difisil pa sigi konsentr hopi ora largu. Ta yega un momentu ku bo tinu ta kita.
Un bon trahad semper ta paga tinu na su trabow,
Un mucha sin tinu. (chikitu, inosente).
Un hende grandi sin tinu. (kabes di pali maishi, indiferente, sin atenshon).
Alfredo tin tinu pa Angela. (E tin idea riba dje).
Nos a sinta kombers, te prd tinu di tempu.
Pone tinu (paga tinu) na loke mi ta splika. (skucha bon).
E ta un muh bon na su tinu. (lew di kns).
Spiritu.
Kwe un hende su spiritu. (Para su tras sin e sa).
Saka su spiritu. (Spante di ripyente).
Saka spiritu di un boter (Tira un lusaf send den e sobr alkohol den bom dje boter, pa e pega kandela i supla sali).
Mi spiritu ta bibu. (mi tabatin presentimentu).
El a haa spiritu. (haa brio).
Un spiriti bkel. (un hende o un kos ku no bal nada).
Turna nota:
Mi konos e mucha ei chikitu.
(Ke men Mi konos e mucha ei tempu ku e tabata chikitu). Pwes nos ta elimin tempu...”
|
|
8 |
|
“...Gabi a yega prom.
El a gana e premyo di dos be.
Tres be el a hinka gol.
Otro ehmpel ta: Atrobe, nunka, de bes en kwando,
semper
Advrbyo di negashon
Mi no ta bay.
Bo ta gusta keshi? No.
Advrbyo di asershon
Nan ta skuchami? Si.
Otro ehmpel ta: Kisas, ku tur siguridat, di ningn ma-
nera, ni de kapotero.
Turna nota: Un advrbyo ta kwalifik: un vrbo, un adhetivo o un otro advrbyo.
Pero ....... un advrbyo por kwalifik tambe
un preposishon i un konhunshon.
Por ehmpel:
E para a bula eksaktamente riba mi kabes.
Eksaktamente ta advrbyo. Riba ta preposishon.
E tabata sint prktikamente paf di kas. Praktikamente ta advrbyo. Paf ta preposishon.
Un hende ta felis nikamente ora e ta bon di sal.
Unikamente ta advrbyo. Ora ta konhunshon.
Mi no ta bay, simplemente pasobra ta hasi ka-lor...”
|
|
9 |
|
“...Ehrsisyo
1. Menshon e advrbyonan den e frase ku ta sigi:
1. Unda bota bay?
2. No hasi nada ku e mashin.
3. Ma bebe e remedi; awor mi por traha bon atro-be.
4. Maan e ta hasi aa.
5. Pa di prom be el a sia ku atenshon.
6. De bes en kwando mi ta mira Yanshi.
7. El a kai duru riba su kabes.
2. Uza un advrbyo ku ta kwalifik henter un frase.
3. Hopi, kasi, un poko, basta i algu ta advrbyo di ....
4. Pedritu ta sia fantastikamente bon.
Den e frase aki fantstikamente i bon ta advrbyo di ........................”
|
|
10 |
|
“...70
3. E hendenan ku kere bo teora, mester ta loko.
1. Aki den ku ta ..................
2. Ata e mucha ta kore bay ku mi buki.
(Aki den ku ta..................
3. Abo ku mi ta kompronde otro.
(Aki den ku ta..................
4. Elias ta un payasu. Pesei Ninita a fada ............ su
pantominanan.
Yanshi di: Mi sa ku mi kabes ta duru, mener Pero no fada ......... mi.
5. Kore ....... stef.
Nan tin rabya ........ mi.
Mi tata a rabya....... mi....”
|
|
11 |
|
“...di galia.
.......srbte di kach.
E galia ta baa den tera. E kach ta seka su kurpa den tera.
Homnimo
Na papyamentu tambe tin basta homnimo. (Palabra ku tin mes forma ku un otro, pero ku tin nifikashon diferente).
Por ehmpel:
Rndu (di porta). Rndu (vrbo) (kore paran-da).
Pik. (malu ku un hende a komete).
Pik. (p.e. di maribomba).
Bela, (di barku). Bela (pa sende).
Mara. (vrbo) (ku kabuya).
Mara. (Mare) Na spa: ojal.
Kopr (un militar). Kopra (bleki o mber di kakushi).
Rudia (di pia). Rudia (riba kabes, pa karga algu).
Den e frase, den e konteksto, nos por komprond kada un su nifikashon.
Subhuntivo
Pa ekspres algu ku ta na duda o imaginaryo o un deseo nos ta uza subhuntivo.
Por ehmpel:
Kisas e bay. (Mi no ta sigur ku e ta bay)....”
|
|
12 |
|
“...83
DI DJESOCHO LES
RABYA
Mi tin rabya riba solo di Ulanda; e tin muchu trastu .
Mi tin rabya riba e luna maluku
ku ni mat n ke stop di yora.
Mi tin rabya riba e streanan yen di mmpris
ku ta mustra kara, kaba kore bay skonde.
Mi tin rabya riba e byentu kaprichoso;
te awe e n sa ki banda e supla
pa tenta e makambanan.
Mi tin rabya riba e palunan asarante; nan no kyr baha nan kabes pa mi Dyos .
Mi tin rabya riba e laman porko; e ke ku e por laba tera i hende pero ta lubid su mes....”
|
|
13 |
|
“...ku mmika, ademan o moveshon.
Por ehmpel.
Ts, ts (pa ekspres disgustu).
Chiw (den djente) (Pa ekspres despre-syo).
Ffff (halando rosea aden) (pa ekspres dol).
Ff ff (suplando rosea af) (pa ekspres kalor).
Har den nanishi (pa ekspres mofa).
Di mmika tin masha hopi ekspreshon, ku boka, ku nanishi, ku wowo, ku sehas, ku frenta.
Di moveshon o ademan. N indik ku dede.
Fuk, ekspres ku moketa ser, halando pali man atras.
Dede lor rondo di boka, pa ekspres ku nan a kome tur limpi
Dede pon na sint Bo kabes no ta parew? Dede riba boka: Ami no a bisa nada.
I hopi mas ku ta yuda nos den nos ekspreshon.
Den e di sinku ls den su obra Papiaments leerboek Sr. E.R. Goilo ta bisa ku den papyamentu e palabranan mester drenta den otro Asina ta!
Un kaso ku mi ta krda, ta lo sigiente:
Un mucha homber di shete aa a yega Korsow for di Surnam. Den su bentana di kamber el a tende poko mucha, Yu di Korsow, ta hunga ninichi. Un di nan di: mintunga-mas Despwes di tempu e.mucha Surnam a bin haa sa ku e mucha ay ker...”
|
|
14 |
|
“...mash bunita, ku tur su bentananan di glas.
Perkur pa hamas nan bisa ku bo tin mala lenga.
4. Nos tur mester kome, bebe i drumi, pa nos no bira malu ni muri.
Asina Ismael a yega kas, el a kita su paa, kai drumi mesora.
5. Edgar a keda mirami ku kara seryo. Komo mi sa ku e
ta un homber mash kalmu, mi no preokup. Ma
den esei el a bira lomba, kore bay teribel duru.
6. Den kas tabatin un silensyo. Ma tira un bista riba e oloshi na muraya. Tabata dyes pa djesdos. E pushi drumi kantu di porta a lanta kabes i skucha. Pasobra el a tende un zonidu paf di kas, meskos ku mi. El a bay skonde boiv di mesa i ami a drenta den kamber
7 Kayochi a bira malu. Sinembargo ningn hende no a bin bishit....”
|
|
15 |
|
“...102
Pasobra e no tabatin ni famia ni konos. Pero dia el a muri, mesora a blo famia, pa buska kiko Kayochi por a laga.
8. Hesusey! Vyup, O,o. Che. Fuk.
9. Awor aki e ta bay su kas, pasobra tin un hende ta war-d. Mi tin un presentimientu ku e kaso aki ta bin re-sult komplik. No ta un problema so, pero tres huntu. E persona ku ta sper ta un polis.
LES NO. 3
1............ ku mi no tin tempu di grawat mi kabes.
2. Traha duru, sin logra bay dilanti. Pasa den problema
o difikultat.
3............ta hoga den debe,
4. Formalidat, postn, brio.......pero sin fondo, sin moda
di muri.
5. Aki sinku aa nos ta bay Fransha. (ku lo tambe ta posibel), pero aki sinku aa ya ta indik futuro.
6. Vruminga no sa muri bow di bar di suku.
7. Bo por hura i firma.
8. Hasi malu, echa bayna, na skond Hasi malu sin duna boka.
9. Mi tin shen kas. Tur mi tres kasnan ta yen di kome-
heyn. E tres kasnan ku bo ta mira ei ......................
10. Un mula machu ta un muh manera homber
LES NO. 4
1 Sustantivo komun ta: katibu...”
|
|
16 |
|
“...LES NO. 5
1. Shete ta: numerado. Ocho ta: Denominado.
2. Dyes.
4 ta divisor 40 ta e dividendo. E resultado ta e ko-syente.
3. 8 i 9 ta faktor 72 ta e produkto.
4...........ta suma bintidos.
5. Den loke bo ta hasi ku bo man, bo sint ta gia bo akshon.
6. Falta skol por ta ku o sin motibu.
Stet skol semper ta sin motibu seryo.
7 Numeral indefin ta. varyos, diferente, hopi, tiki, algn, mash.
8. Un hende ku dos dede di frenta ta un persona ku sint, un hende ku no ta bobo.
9.....................tin kabes duru.
ku mash mal swltu.
10. Eksperensha ku un hende ta haa den su bida.
LES NO. 6
1 Esei ta pronomber demonstrativo.
Mi ta pronomber personal.
2. Kiko ta pronomber interogativo.
Bo ta pronomber personal.
3. Mi i bo ta proncimber personal.
Loke ta pronomber relativo.
4. Ken ta pronomber interogativo.
5. Ami ta pronomber personal.
Ku ta pronomber relativo....”
|
|
17 |
|
“...107
5. Lant na awa, pa e bira hopi.
6. Pakus ta abri. Kil di karson ta habr.
7. Por, mester, ke.
8. Bobo manera kam. (Komo karn ta kana kabes a-bow, e ta duna impreshon di ta bobo).
9...............................
10. Karta spa (esnan ku tin Spada, Baster, Kopa i Oro).
LES NO. 13
1 1 Unda: Advrbyo di lug.
2. No ... nada: advrbyo di negashon.
3. Awor: advrbyo di tempu.
Bon: advrbyo di moda.
Atrobe: advrbyo di nmero.
4. Maan: advrbyo di tempu.
5. Pa di prom be: advrbyo di nmero, ku atenshon: advrbyo di moda.
6. De bes en kwando: advrbyo di tempu.
7 Duru: advrbyo di moda.
2. Milagrosamente nan a logra skapa.
Afortunadamente nos tur ta sal.
3. Advrbyo di grado.
4. Tur dos ta advrbyo di moda.
LES NO. 14
1. Tembla manera bara brd.
Bon peg.
Kome te rende, (te marya).
2. Mih na brasa di gobyrnu ku na boka di pweblo.
3. Pinda di un pipita.
4. Kontando, muryendo, sendyendo.
5. Ata (meskos ku Turna) (entregando algu).
At: ta ekspres sorpresa, desilushon.
6. Un aa di hamber, di nesesidat, di probesa...”
|
|
18 |
|
“...109
3. Kada ken ta defend su famia. su grupo, su tow.
4. Rudia di pia. Rudia (trah di un pida paa lor pa pone riba kabes, i pa karga un baki o makutu.
5. Pa ekspres algu ku ta na duda o imaginaryo.
6. Wowo blows: Ora nan a dal un hende moketa den su wowo.
Marka pretu bow di wowo: Por ta di soo o kansan-
syo.
7 Dia de alegra ta bispu di tristeza.
8. Kada frase ta ekspres un duda. Pesei ta uza sunhunti-vo. Pwes den e frase no tin e palabra ta (vrbo owksilyar).
9. Sekretu por ta kwalke sekretu ku bo sa o ku un hende a konfyabo.
Selashi ta un serye, un kantidat di sekretu di den famia o di un persona.
10. Malu i flaku, enfrmiso.
LES NO. 17
1 Pesei konhunshon koordin, deduktivo.
2. Si: konhunshon subordin, alternativo (di konklu-shon).
3. Ni ... ni konhunshon koordin, alternativo.
4. Tantu ... komo: konhunshon koordin, di kompara-shon.
5. Pa. konhunshon subordin, di intenshon.
6. Manera: konhunshon koordin, di komparashon.
7 Ya ku. konhunshon koordin, di kowsa.
8. Ku: konhunshon koordin, kumulativo...”
|
|