Your search within this document for 'grandi' resulted in 16 matching pages.
1

“...4 DI PROME LES Frank Martinus Mirami sinta' na Awasa ta mira barkunan sal i i otronan drenta. Semper bay den e awa ki mi ke ku mi ta mirabo. Semper bay mi ke ku bo ta riba un dje barkunan grandi ku ta drenta. Semper ku un barku sali mi ta sigur ku ba sali lagami. Awasa di Punda (Handelskade) o Awasa di Otrobanda (Plasa Brion), tur dos tin un ambyente di nostalgya, espe-syalmente atardi ora solo kuminsa baha. Esei ta loke a inspira Frank Martinus. Por syertu te ainda tin hopi hende ku sa sinta atardi riba e bankinan kanti awa, pa gosa e trankilidat i e bista di laman. Awa salu a bira Awasa Meskos ku kami slu a bira karnisa (karni salg). Yrki tambe ta karni salg, pero sek na solo. Na Boneyru nan ta yama Yorki: salon. Awasa di Punda na 1900...”
2

“...10 Nan ta un pronomber, pasobra e ta na lug di tata i mama Adhetivo. Un adhetivo ta un palabra ku nos ta pone seka un sustantivo, pa deskrib e sustantivo. Un mucha chiki ku un kabes grandi Chiki ta un adhetivo. E ta bisa algu di mucha Grandi ta un adhetivo. E ta bisa alsm di ka-bes Verbo. Un vrbo ta e palabra mas importante den un frase. Sin un vrbo n frase no ta kompletu, pasobra un vrbo ta demostr un akshon o un si-twashon. Ke men ku e verbo ta bisa kiko e sustantivo o e pronomber ta hasi. "Mario a bay kas (Akshon di Mario). "Elena tabata malu. (Sitwashon di Elena). Advrbyo. Un advrbyo ta un palabra ku ta kalifik un vrbo, un adhetivo o un otro advrbyo. "Djo a kumind alegremente Alegremente ta deskrib kon el a kumind. Pwes deskripshon di e vrbo "kumind) Felipi ta traha fantastikamente bon Bon ta un advrbyo ku ta kalifik e vrbo 'traha "Fantastikamente ta un advrbyo ku ta kalifik e otro advrbyo bon" "Mencha ta mash goloso". Mash ta kalifik e adhetivo "goloso"...”
3

“...sinta riba Rif o pa hun-ga bala. Esun ku kopya, ta gaa su kurpa. Si ummucha hasi frfelu den klas, e ta haa kastigu. Nan ta but na rudia o den huki. Si e komete algu grave, nan por dun su papel di nter, pa e bay kas. Wega di mucha. Nos por hunga korekwe, skonde, polis ku ladrn, blekibleki, trom, ninichi, bala, subi fli. Wega di mucha muhe. Pele, bula kabuya, hila. Ora nos no hunga sigun e reglanan dje wega nos ta hunga wega di ladrn Ora skol bedank hopi mucha sa bay pasa vakansi na kunuku. Vakansi grandi ta vakansi largu (awendia den luna di Juli o agosto). Un bon maestro meres un salaryo di sinku mil florin pa luna, maske ta pa su pasenshi di santu. El a haa sla na su sint. (Na banda di su kabes, dilanti di orea! ) Federiko a bira nrvyoso, te prd sint. (Bira loko o tolondra). Mi ta siabo! (Lo mi kastigabo, lo mi haabo). Numeral kardinal: Un, dos, tres, kwater, dyes (pero djessinku), den e prom dyes nos ta tende un zonido di y, pero den e di dos dies nos ta tende e zonido di dje! Binti, setenta...”
4

“...36 Un galia bunita (bunita di forma, di ka-ra, di kurpa) Un bunita galia (pa duna mas nfasis, nos ta pone bunita dilanti) Un homber balente (un homber ku kurashi, ku brio) Un balente homber (un homber kurpa grandi) Hende malu (malu na kama o den hospital). Mal hende (hende di mal karakter, di mal kurason). Un muh pober (un muh den nesesidal) Un pober muh (pa ekspres dwele di e persona, nos ta pone pober dilanti) Kaminda e ta resalt mas ta den Pober dyabel Pero nos ta bisa. Mala higra, mala mucha mala lenga, di mala bayna. Den kaso ku ta un adhetivo di materyal, nos ta agreg di P.e. Un flur di betn. Un kas di tabla. Un ppchiflf suku. Seku Un mucha seku (flaku, deleg). Trata masha seku (sin grasya) Mondi Ku palabra bon (dushi) ta saka shimaron foi mondi. (Ku bon manera ta mansa e tipo di mas brutu) Yerba di mondi (yerba stinki, yerba shimaron). Roza mondi. 1 Limpya terenu yen di infrow datu i yerba stinki, pa planta o traha kas. 2. Kore bay masha duru. (El a kore te roza mondi). Ke men ku...”
5

“...41 3. No tabata nan asuntu di puntra e pakiko; pasobra nan deber tabata di bringa i muri. 4. Ta pesei mi ta gosa e komedva aki. 5. Ta mi desishon di kumpra e kabay mas grandi, pasobra su patanan ta mas fwerte. 6. Riba e mesa di mahk tabatin un ppchi di glas....”
6

“...Un bon trahad semper ta paga tinu na su trabow, Un mucha sin tinu. (chikitu, inosente). Un hende grandi sin tinu. (kabes di pali maishi, indiferente, sin atenshon). Alfredo tin tinu pa Angela. (E tin idea riba dje). Nos a sinta kombers, te prd tinu di tempu. Pone tinu (paga tinu) na loke mi ta splika. (skucha bon). E ta un muh bon na su tinu. (lew di kns). Spiritu. Kwe un hende su spiritu. (Para su tras sin e sa). Saka su spiritu. (Spante di ripyente). Saka spiritu di un boter (Tira un lusaf send den e sobr alkohol den bom dje boter, pa e pega kandela i supla sali). Mi spiritu ta bibu. (mi tabatin presentimentu). El a haa spiritu. (haa brio). Un spiriti bkel. (un hende o un kos ku no bal nada). Turna nota: Mi konos e mucha ei chikitu. (Ke men Mi konos e mucha ei tempu ku e tabata chikitu). Pwes nos ta elimin tempu ku e tabata. Otro ehmpel: Ma mir yu na lechi. Nos konos blo bash; Ma top grandi kaba. Meyn, mitar Meyn pinchi di haria. Pero: mitar pa franses. Shetor i meyn. Pero: mitar di ocho...”
7

“...50 Sa sosod. Por result. Tabata papy. Lo tarda basta. Vrbo refleksivo E akshon di e vrbo ta refleh riba e suheto. P.e. Mi ta dibertimi mash. El a imagin ku tin spiritu. Pero: El a skonde su kurpa. Nan a hinka nan kurpa den kas. Vrbo kopulativo Esaki ta e vrbo ku ta forma unyon entre suheto i predikado. P.e.: Nos ta grandi. Nos ta suheto. ta grandi ta e predikado. Nan parse para sin nshi. Djo a bira polis. Mani a keda ketu. Vrbonan kopulativo ta: Ta, bira, parse, keda, yama, result. Vrbo owksilyar Ta, tabata, por, mester, sa, lo. E vrbo owksilyar ta forma predikado huntu ku infinitivo o partisipyo. Por ehmpel: Nos ta balya. Nos ta kore....”
8

“...52 transitivo. Maske nan a sonre i kumind otro ku mash kortesia nan tabata kla pa korta otro su garganta. Aparentemente nan tabata amigu, esta den bista di esnan ku a mira nan. Nunka nan no ker a admit ku nan ta na pleytu ku otro. Sinembargo tur nan amigunan a bin ri-par ku amistat grandi a yega na su fin. 2. Kwa vrbo tin kambyo kompletu den su inflekshon, ekspresando pasado? 3. Ki ora un vrbo ta transitivo? 4. Duna un ehmpel kaminda por uza un vrbo tantu komo transitivo i intransitivo. 5. Kwa ta e manera mas fasil pa splika ku un frase ta ekspres subhuntivo? 6. Uza infinitivo di un vrbo komo sustantivo....”
9

“...topa nos ei. Di unda nan a bini? Unda bosnan a keda? Aya nan a keda kombers. Otro ehmpel ta: Aki, pabow, pariba, na kas, den kaya. Advrbyo di tempu Awor ta e momento di aktwa. Lo mi mirabo pronto. Ayera awasero a yobe. Otro ehmpel ta: Djis aki, awor, aa pas, na 1930. Advrbyo di moda El a kore rpidamente. Manuel a papya bon. Carmen a kanta bunita. Otro ehmpel ta: Asina, di tal manera, probablemente, malu. Advrbyo di grado Otro ehmpel: E sa mas ku mi. E wega tabata mash duru. E flus ei ta muchu grandi pe. Hopi, kasi, un poko, basta, algu, mitar...”
10

“...plaka. Ehrsisyo. Siman pas nos a bay seka Arturo, pa nos pasa dia na su kas. For di mainta tempran nos a lanta, pasobra nos ker a yega kunuku prom ku ochor di mainta. Nos a para kantu di kaminda, spera un bus durante mey ora. Porfin a yega un. Nos a sinta banda di e shafer, pa nos mira kaya mih. Un poko pabow di Arturo su kas nos a baha. Bon pur nos a kore drenta su kur i yega te na su porta di kas. Ei nos a spanta i keda para. Pasobra bow di e palu di indju dilanti di su kas tabatin un kach grandi drumi den sombra 1. Menshon den e pasashi aki riba, e palabranan ku ta preposishon. 2. Menshon un frase den kwa tin un advrbyo komo komplemento di un preposisshon....”
11

“...konhunshon koordin ta un palabra ku ta konekt ekspreshon di mesun rango gramatikal. Por ehmpel: Maria i su ruman parse otro E palabranan Maria ku su ruman ta di mesun rango gramatikal, pasobra tur dos ta suheto di e vrbo "parse. Pesei e konhunshon i ta un konhunshon koordin. Otro konhunshon koordin ta : pero, o (of), sinembargo, ni...ni, tan tu...komo, no solamente.....pero. Kay ta riku, pero su ruman ta pober Bo ta papya kun o ku nos? E ta desapunt, sinembargo e no a prd kurashi. Brgida no ta ni grandi ni chiki. No solamente e ta sab, ma e ta humilde tambe. Tantu nos komo boso tin e mesun obligashon. Konhunshon subordina Esaki ta un palabra ku ta konekt ekspreshon ku no ta di mesun rango gramatikal. Un frase subordina no por para nunka riba su mes, sin yudansa di e frase prinsipal....”
12

“...86 hudiwnan ku a bini for di Brasil. Posesivo posteryor Si nos bisa Mi buki, nos ta uza e pronomber posesivo mi Pero bo por bisa tambe: E buki di mi. E kas di bo. E wela di boso Esaki ta nos posesivo posteryor Provrbyo Ranka a muri, knknber no ta pari mas. (Ora barku prd, su karga tambe ta prd). Tur man no ta lechi dushi, tin dia ta kalmki. (No ta semper kos ta bay bon manera bo ta dese). Lora byew no ta sia papya. (Ora un hende ta grandi kaba, ta difisil pa si algu). Ehrsisyo 1 Mih rabya ku..................... 2. Di ningn manera. Ni di kapotero. Un ekspreshon ku ta nifik meskos ku e dosnan aki ta : Ni ..................... 3. Kiko ta : hasi mmpris? 4. Kon ta ekspres posesivo posteryor? 5. Ki ora nos ta uza artkulo defin e? 6. Un mucha maluku ta un mucha ...................... 7 Kon nos ta uza pronomber posesivo ora nos ke eks- pres kortesia....”
13

“...103 3. Artkulonan indefin i defin: un, e. 4. Preposishon ta. di, riba, den ,huntu ku, den^despwes di, den, ku, na, for, den, na. 5. Adhetivonan ta: grandi, poko, di pyeda, di plata, gran fwerte. 6. Advrbyonan ta: mash, balente, pur. LES NO. 5 1. Shete ta: numerado. Ocho ta: Denominado. 2. Dyes. 4 ta divisor 40 ta e dividendo. E resultado ta e ko-syente. 3. 8 i 9 ta faktor 72 ta e produkto. 4...........ta suma bintidos. 5. Den loke bo ta hasi ku bo man, bo sint ta gia bo akshon. 6. Falta skol por ta ku o sin motibu. Stet skol semper ta sin motibu seryo. 7 Numeral indefin ta. varyos, diferente, hopi, tiki, algn, mash. 8. Un hende ku dos dede di frenta ta un persona ku sint, un hende ku no ta bobo. 9.....................tin kabes duru. ku mash mal swltu. 10. Eksperensha ku un hende ta haa den su bida. LES NO. 6 1 Esei ta pronomber demonstrativo. Mi ta pronomber personal. 2. Kiko ta pronomber interogativo. Bo ta pronomber personal. 3. Mi i bo ta proncimber personal. Loke ta pronomber relativo...”
14

“...ta un muskita chikitu. Lembelansa ta un persona ku ta lembe otro persona. (Hasi fini den kara di hende). 8. Polisnan a sut mal sut. 9. Yunan ku a nase djis tras di otro, ku diferensha di mas o menos un aa. 10. Nos a sinta, ku sinta, ku sinta, te a la fin e owto a yega LES NO. 8 1 Seku, solo, byentu, sedu, sekura, kurpa, kayente, duru. Kasi sigur el a skirbi e poema den tempu di sekura. 2: Un pober muh: Un muh ku nos tin dwele di dje. Un muh pober: Unmuhden nesesidat. 3. E no tabata un homber grandi. Mira su estatwa riba plasa Piar, pa bo haa sa kon chikitu e tabata. 4. Byentu fwerte den luna di mart. 5. Ora e ta hasi loke e por sigun su kapasidat limit....”
15

“...105 6. E tin myedu di su sombra. 7. Yerba shimaron o stinki. 8. Trata mash seku. 9. Mata kurpa. 10. Un karpint di mala mwerte (di "awa dushi, un ku no sa su fishi). Katrin tin masha mala higra. (e tin mal kurason). Un mala mucha. Bo ta un mala bayna. LES NO. 9 1 Di bin ti: adhetivo ordinal. Mi (di "mi kamisa): adhetivo posesivo. 2. Personal: adhetivo deskriptivo. Su: adhetivo posesivo. 3. Nan: adhetivo posesivo. 4. E.....aki: adhetivo demonstrativo. 5. Mi: adhetivo posesivo. mas grandi: adhetivo deskriptivo. 6. Di mahok: adhetivo materyal. di glas: adhetivo materyal. LES NO. 10 1. Anochi ta kapa di pekador 2. E no sa kon e asuntu ta kome- bebe. 3. Hiba perdida den un kaso ku a parse, di por duna ga- nashi. 4. Chata a bay kumpra meyn yarda di bogotanu i meyn liber di wrs. Pasobra e tabatin mitar pan franses na kas. El a sali for di kas banda di shetor i meyn, yega te mitar di nwebe. 5. Un hende ku sint parew. 6. Drumi ronka si fwera ta mey anochi. 7 Mi konos yu na lechi. (sakando: tempu...”
16

“...110 3. Hasi manera bo no ke, myentras ku bo ta yen di gana. 4. E frey di mi. E avochi di boso. E kaso di nos. 5. Unikamente ora nos ta papya di un sustantivo defin. 6. Un mucha krepchi, frfelu, pasobra e ta sinti algu. 7 P.e.: Seora su kach ta grita. Mira, mamay, ata ma- mayu kachete ta na sanger Pwes ponyendo su tras di e persona su nomber. 8. Bo tin mas trastu ku paa byew (ku waiki). 9. Lora byew no sa sia papya. 10. Probablemente un nostalgya basta grandi; pasobra na final e ta konklu: Bentami na Korsow LES NO. 19 1 Un o mas palabra, bent den un frase, pa ekspres un emoshon o un zonidu. 2. Deseo, zonidu, ansha, sustu, sorpresa, alegra, tristeza, 3. Muf! Che! Fuku! Hepa! Fuk! 4. Un sustantivo-uz komo interhekshon. 5. Bragadam! Dus! Waap! Zjup! 6. Pasobra un interhekshon no ta drenta den konstruk- shon di un frase. LES NO. 20 1. Soldachi ku warda su kaska lo biba largu. 2. Zamba ta pasa sket. 3. Aki, aya, anto. 4. Makaku sa ki palu e ta subi. 5. Shetemilseyshentisinkwentitres. 6. Tira...”