Your search within this document for 'dia' resulted in 19 matching pages.
1

“...kore bay teri-bel duru. 6. Kwa ta e preposishonnan den e frasenan ku ta sigi: Den kas tabatin un silensyo. Ma tira un bista riba e o-loshi na muraya. Tabata dyes pa djesdos. E pushi drumi kantu di porta a lanta kabes i skucha. Pasobra el a tende un zonido paf di kas, meskos ku mi. El a bay skonde bow di mesa i ami a drenta den kamber 7 Bisa kwa ta e konhunshonnan den e frasenan ku ta sigi: Kayochi a bira malu. Sinembargo ningn hende no a bin bishit. Pasobra e no tabatin ni famia ni konosi. Pero dia el a muri, mesora a bio famia, pa buska kiko Kayochi por a laga. 8. Menshon e interhekshonnan den e frasenan ku ta sigi: Hesusey! Esta un dol duru. Owtonan a kore pasa vyup vyup den kaya. O, o! Ta ki moda esei? Che! Aki den ta hole stinki. Fufik! Ami si no ta riska mi bida. 9. Kwa ta e artkulonan defin o indefini den e frasenan ku ta sigi. (Tene kwidow) Awor aki e ta bay su kas, pasobra tin un hende ta ward. Mi tin un presentimentu ku e kaso aki ta bin result komplik. No ta un problema so, pero...”
2

“...tin ksito? Esun bended ku a logra tabata sa e triki Fiha bo meta. E tabatin su meta di kumpra un owto. I el a traha di tal manera ku el a bin logra. Soa lant ta mash dushi, Pero ku esei bo no ta logra nada. Esaki no ta nifik ku soamentu ta prohib Pero so-a na un manera seryo. Soa di bo meta, pa dunabo bro i kurashi. Pero no hoga den bo mes soo. (Fragmento di un artkulo di "La Cruz). Kon tempu? (Ki notisya tin? Kiko dia ta bisa? ) Kon ta? Ke tal? Kon ta bay Kun bay? Kon ta pusha? Mi no tin tempu di grawat mi kabes. (di tantu okup mi ta)- Ba perde tempu! (Bo mester a hasy mash dia kaba)....”
3

“... (den tur su detayenan). Mi no tin plaka pa tira af. (Plaka no ta kai foi shelu). (Den mi kur no tin palu di plaka........Esaki nos ta uza ora un hende o mucha ta blo pidi plaka pa tur sorto di koi lo-ko). Mi mester di plaka pa tapa hopi buraku. (pa paga hopi debe). Triki, maa* bwelta. E hmber sa hopi triki ku karta. Buriku byew tin mal maa. Un mashin moderno i komplik tin su maka. Un gay bibu tin su bwelta di atras. Hoga den debe (Yen di debe). Hoga hende (keda sin kaba su flus o shimis pa e dia ku e tin mester di dje)....”
4

“...21 Ehrsisyo. 1 Bisa kwa palabra den e pasashi poko mas abow ta: 1. sustantivo komun. 2. sustantivo propyo. 3. sustantivo kolektivo. 4. sustantiva' abstrakto. "Hose Tengla", W^Ia Yana a konta nos, "tabata kati-bu di Shon Carlos, dorio di Shinshon. Riba un dia. myentras e tabata den mondi. kwidando un tow di karn. a lanta un orkan. huntu ku un temblor mash fwerte. Esei a bin forma un buraku balente
5

“...30 DI SHETE LES G.E. Rosario Tabata tempu ku nos ta sakabo na bandera konta tur bo kosnan i ponenan porta af tur hende tabata sa di hila mash fini pasobra di menstu kos, bo nomber a bini aden. Aa nobo tabata tempi komblesnan ku ta probech tambu pa nan deshog loke a pasa henter a ku bidi nan dalya 0 pa konta ks pa kwalke kambrada ka bay Notisya lokal tabata pa kwenta di Sorte ku tabata dunabo tur loke a pasa e dia ei loke nan tabata bende na findishi, o ken a hrta 1 unda bo por haa buskuchi bar. Si nos no tabatin hende pa yora nos morto nos tabata perkur pa nos hir un yorado ku tabata ekspon na kla nos gran sufrimentu nos sintimentu di pena i profundo dol. (fragmento di E Korsow ku mi ta krda, di Guillermo E. Rosario) Ku mash nostalgya Guillermo Rosario a pinta su re-...”
6

“...33 Basta dia kaba Pa Dodo ta chinchn. (mankaron, krekech). E mucha ku kyr a pone dowdow pa e bay su-bis su fli. (Eksigi, teyma, pretend). Finifini di glas. Hari chikichiki. Krta karni pidapida. Nan dos a sinta bebe samsam. (Huntu, parew). Ora awaseru kai sa tin hopi lembelembe ta bula. (un muskita chiki.) Ripitishon di palabra pa ekspres zonidu. Owtonan tabata pasa vapvap. Su sapatunan a zona chpchp den lodo. Den kaya tabatin un wewe. (boroto, zundra-mentu, beheyt). Ripitishon di palabra pa ekspres un. akshon ku ta sigi ri-piti: El a kana, el a kana, te el a yega na un kas chikitu. (den kontamentu di kwenta). Djo tabatin un set ku a but bebe, bebe, bebe awa, te bira sapu. Ehrsisyo. 1 Ki diferensha tin den Awe mainta seys or mi a kome i Awe mainta mi tabata kome ora ba kana drenta? 2. Prom ay mi tabata riku Ki sorto di vrbo tabata ta den e frase aki riba? 3. Trata un hende ku delikadesa, ta meskos ku............. f........ku un hende. 4. Splika ku bo mes palabra kiko ke men Saka un hende...”
7

“...38 Un hende por sin ti ser di kurpa, pero si e ta bon di sal, e ta bay di kurpa tur dia. Chofil a sera kurpa, pa wanta sla. Ehrsisyo. 1 Kwa ta e palabranan ku e poeta Charles Boom a uza pa deskrib e bista antiptiko di un mondi? Den kwa tempu di aa bo ta kere ku Boom a skirbi e poesia aki? 2. Splika e diferensha den: Un pober muh i un muh pober. 3. Manuel Piar tabata un gran homber, pero e no tabata un homber............................ 4. Kiko ta un byentu di kwaresma? 5. Ki ora nos ta bisa ku un hende ta yuda su kurpa? 6. Den kaso ku un persona ta spanta pa di menstu kos, nos ta bisa ku e tin meydu............................... 7 Yerba di mondi ta yerba sh...........o yerba st.......... 8. Si un persona tratabo sin grasya, sin kario, bo ta bisa ku e ta trata mash......................... 9. Si bo ta traha duru, hasi tur bo esfwrso pa bini kla ku algu, bo ta m ............ k ................. 10. Menshon algn kaso kaminda nos ta uza e adhetivo Mala ....”
8

“...futuro: Lo mi mira. Abo lo sinti. (nfasis riba Abo) Manan nos ta sali pa merka. Den forma Progresivo Mi tabata mirando, (di mira) E tabata sigyendo. (di sigi) Atenshon! ! ..... Den Subhuntivo e vrbo owksilyar 'ta ta kai af: P.e.- Si bo mira Toni, kumind pa mi. Ora bo sal maan, korda kumpra e flus. Dia bo topa Djo, bo por turna e buki pa mi. Kambyo di aksentwashon di vrbo nos ta haa Den Imperativo: Kome bo kumind! (aksnt ta riba e o di kome.) Den e frase: Nos ta kome .......... e aksnt ta kai tantu riba o komo e di "kome Den un kontrakshon (Por ehmpel: El a bisami), e aksnt ta kai riba e a di bi-sami Vrbo personal Esaki ta e vrbo ku tin un suheto. P.e. Mi ta kome pan. Mi ta e suheto. Kome ta e vrbo. Vrbo impersonal. Esaki no tin suheto. P.e.: Tin bis. (Tin ta e vrbo, pero no tin suheto....”
9

“...56 Nota tambe-Nunka tabatin tantu hende na sine manera a-we. Semper tabata regla ku nos mester yega shet or. Hams lo por sosode un kos asina. Di ripente a drenta un kalma. Moda di ekspres Gach a prd te prd su moda di kana. (El a prd tur kos). Esta gana di kos! (Ekspreshon ku ta uza ora un hende lagabo ripara ku e tin masha deseo di algu). Masha dia kaba ma kant ku le dal su dede. (Basta da ma avis ku e ta bin topa ku difikultat). Ma gatya Djo na tur sortodi manera, pero e no ke morde. (E no ke turna den, e no ke kai pa mi). Manchi ta karga fama di ta riku. (Nan ta kere ku e ta riku, pero e no ta). Nan a lanta e kumind na awa. (Nan a batis, yen ku awa pa e bira hopi). Bo nanishi ta kore sanger (Pakus ta habr, kil di kar-son ta habr). Ta rabya bo tin. Pero mih rabya ku dwele. (Mih bo tin rabya riba mi ku bo tin dwele di mi). Ehrsisyo 1. Un seter ta un sosyedat di ................... 2. Menshon poko sorto di kerementu den webi gay 3. Duna un ehmpel di invershon 4. Menshon algn vrbo ku no ta...”
10

“...69 Karga ku skop. Kore den stef. Biba riba kustia di otro. Baha na awa. Hala for di otro. Na skina di kas. Den huki di kamber. Entre nos seys aki. Den nos dos. Bib na kas. Rabya ku un hende. E tin rabya riba mi. El a keda desapunt den su amigu. Nos ta na fabor di un bon gobymu. No fada ku mi. Bo ta responsabel pa bo akshon. Ta for di bo kwenta. Nan no ta dispon di basta fondo. Un remedi kontra infekshon. Kore tras di plaka. Ehrsisyo. Siman pas nos a bay seka Arturo, pa nos pasa dia na su kas. For di mainta tempran nos a lanta, pasobra nos ker a yega kunuku prom ku ochor di mainta. Nos a para kantu di kaminda, spera un bus durante mey ora. Porfin a yega un. Nos a sinta banda di e shafer, pa nos mira kaya mih. Un poko pabow di Arturo su kas nos a baha. Bon pur nos a kore drenta su kur i yega te na su porta di kas. Ei nos a spanta i keda para. Pasobra bow di e palu di indju dilanti di su kas tabatin un kach grandi drumi den sombra 1. Menshon den e pasashi aki riba, e palabranan ku ta preposishon...”
11

“...kurami atrobe tabata kontakto ku Enid un manera of otro. Mama i Tantanan ya tabata kumins preokupanan ku mi kondi-shon korporal. Mi tabata munstra malu i flaku. Nan tabata sa ku mester tin un kos, algu realmente spiritwal ku ta preokupami. Ainda mi no por a konta mi sekreto mas alcw, kwa ainda mi tabata konsider di mi mes. Ainda e tabata resyen, sin por komprond. Kasi dos luna largu, drumi riba mi kama, mi tabata morde mi dedenan, i semper mi tabata haa nan smak mes marga. Mi tabata bandon. Ma un dia a bini e glpi mortal. Na kantor ma tende nan konta, ku di e dos mucha muhe-nan Boneryanu ku a biba poko tempu ku nan mame kri-ansa na subida di Seru Chiki, esun may a muri di t.b.c. den sanatoryo San Hose, i ku e defuntu lo wordu der na Boneryru. (Fragmento di Morto di Enid Lacruz di Edward A. de Jongh)...”
12

“...apetit, malu i flaku, morde riba dede, bandon. Ora ta traha un ensayo, skirbi un kwenta o un novela, mester tene kwenta ku e detayenan aki, loke nos por yama e trikinan di e fishi di skirbi Edward A. de Jongh a nase na Ambn, dia 18 di no-vmber 1923, di tata i mama Antiano i el a bini Korsow hobensitu. Ademas di prosa el a skirbi poesia tambe. Pa myentrastantu nos por bisa tambe: metetantu mentantu o mentetantu. Un hende ku prd hopi soo, ta haa marka pretu bow di su wowo. Esun ku nan dal un moketa den su wowo, ta haa "wowo blws. Deprim ta sinnimo di sin grasya. tristu, ki-br Pa malu i flaku nos por bisa tambe deska Tisg ta ainda mas fwerte. Sekreto i selashi ta sinnimo, pero selashi generalmente ta un serye di sekrteo di den famia. (The skeleton in the cupboard). Provrbyo Dia di alegra ta bispu di tristeza. (Djis tras di felisidat tin amargura ta warda). Si yuana no sombra na boka di su buraku, na unda e sombra anto? (Si mi no hefya den mi propyo kas, na unda mi por hefya anto? ) Sanger ta sarafina...”
13

“...74 Dyos duna bida ku sal. (Un deseo). Bon wowo mirabo. )Deseo). Si nan yega kas. (Duda). Dia galia saka djente. (Imaginaryo). Ora nos ta ekspres subhuntivo nos no ta uza e vrbo owksilyar ta Tin mas kaso kaminda no ta uza ta Por ehmpel ora un konhunshon ta eksig subhuntivo: Despwes ku e yega. Asina e bisa. Prom ku e kome. Tanten ku e keda kas. Dia e puntrami. Basta nan drumi. Pa mi komprond bon. Te na ora bo paga tur kos. Ora mi bini kla kun. Moda di ekspres Nos tin un siglo sin mir (mash tempu). Kita un hende for di skel. (Elimin, saka un hende for di wega). Ningn hende no ta kore bo tras. (No tin pur; bay ku kalmu). Finchi su lenga no sa para ketu. (E ta papya mash). Nan ta ser te sera su moda di kana. (Nan ta ser ku tur siguridat). Ehrsisyo 1. Un hende ku ta papya mash, ta un hende ku su............. no ta................... 2. Menshon algn kaso den kwa nos no ta uza e vrbo owksilyar ta 3. Sanger ta sarafina ta nifik. 4. Kwa ta e dos nifikashonnan di e palabra rudia?...”
14

“...78 Por ehmpel: Pedrito a kontest ora nan a yama su nomber Ora nan a yama su nomber no ta kompletu sin pedritu a kontest Algn konhunshon subordin ta. Maske, awnke, pasobra, basta, te ora. Otro konhunshonnan ta: Pero, tambe, den kaso ku, di moda ku, sino, si, kon tal ku, asina ku, a menos ku, pa, ya ku, no obstante ku, di pursi, si akaso, tempu ku. apenas, ora ku, myentras, dia ku. Korda bon ku tin konhunshon ku taeksig modo subhuntivo. (omishon di ta). Por ehmpel: Si bo bay maan.................. Asina e muchanan yega kas......... Pa mi komprond................... Maske e rabya................. Te na ora bo logra................ Prom ku e pega soo.............. Basta e ponemi na altura.......... Ora e yega na realis......... Sorto di konhunshon koordin Tin kwater sorto di konhunshon koordin: Kumulativo, alternativo, adversativo (di kontraste) i deduktivo (di konklushon). Kumulativo i, ......... tambe, meskos, no menos ku, no solamente .... pero tambe. P.e.: Un a risib e premyo i e otro a...”
15

“...e homber o su ruman a komet eror E no ta ni floho ni ladrn. Sali aki fo, sino mi ta yama polis. Adversativo (di kontraste) Pero, sinembargo, myentras ku, basta. P.e.: E ta tristu pero ku speransa. Nan ta riku, sinembargo nan no ta fe-lis. Hende sabi ta stima berdat, myentras ku bobonan ta gusta koi loko. Bay kaminda bo ke, basta bo no keda largu. Deduktivo (di konklushon): Pesei, anto, pasobra, di pursi. P.e. E tabata kulpabel, pesei nan a ser Ta ora di bay, laga nos muf anto. E mester muri un dia, pasobra tur hende ta mortal. Mi no tin mester di dje, di pursi e no por yudami. Konhunshon subordin Un frase ta subordina na un otro, ora e ta depende di e otro. E frase di kwa e frase subordina ta depend, nos ta yama frase prinsipal. Prinsipal Konh. Subordina Lo mi lesa e buki si bo konsehami. Nos ta spera ku bo ta bira bon....”
16

“...86 hudiwnan ku a bini for di Brasil. Posesivo posteryor Si nos bisa Mi buki, nos ta uza e pronomber posesivo mi Pero bo por bisa tambe: E buki di mi. E kas di bo. E wela di boso Esaki ta nos posesivo posteryor Provrbyo Ranka a muri, knknber no ta pari mas. (Ora barku prd, su karga tambe ta prd). Tur man no ta lechi dushi, tin dia ta kalmki. (No ta semper kos ta bay bon manera bo ta dese). Lora byew no ta sia papya. (Ora un hende ta grandi kaba, ta difisil pa si algu). Ehrsisyo 1 Mih rabya ku..................... 2. Di ningn manera. Ni di kapotero. Un ekspreshon ku ta nifik meskos ku e dosnan aki ta : Ni ..................... 3. Kiko ta : hasi mmpris? 4. Kon ta ekspres posesivo posteryor? 5. Ki ora nos ta uza artkulo defin e? 6. Un mucha maluku ta un mucha ...................... 7 Kon nos ta uza pronomber posesivo ora nos ke eks- pres kortesia....”
17

“...famia ni konos. Pero dia el a muri, mesora a blo famia, pa buska kiko Kayochi por a laga. 8. Hesusey! Vyup, O,o. Che. Fuk. 9. Awor aki e ta bay su kas, pasobra tin un hende ta war-d. Mi tin un presentimientu ku e kaso aki ta bin re-sult komplik. No ta un problema so, pero tres huntu. E persona ku ta sper ta un polis. LES NO. 3 1............ ku mi no tin tempu di grawat mi kabes. 2. Traha duru, sin logra bay dilanti. Pasa den problema o difikultat. 3............ta hoga den debe, 4. Formalidat, postn, brio.......pero sin fondo, sin moda di muri. 5. Aki sinku aa nos ta bay Fransha. (ku lo tambe ta posibel), pero aki sinku aa ya ta indik futuro. 6. Vruminga no sa muri bow di bar di suku. 7. Bo por hura i firma. 8. Hasi malu, echa bayna, na skond Hasi malu sin duna boka. 9. Mi tin shen kas. Tur mi tres kasnan ta yen di kome- heyn. E tres kasnan ku bo ta mira ei ...................... 10. Un mula machu ta un muh manera homber LES NO. 4 1 Sustantivo komun ta: katibu, doo, dia, mondi, or- kan, temblor...”
18

“...ta Atardi. 10. Doys tin idea riba Maria. E ke namor Maria. E ta sin-ti algu pe. LES NO. 11 1 Sonre: intransitivo, kumind: transitivo, tabata: intransitivo, krta transitivo, mira: transitivo, admit: transitivo ripar: transitivo, yega: transitivo. 2. Bisa. Su pasado ta Di o disi. 3. Ora e ta ekspres un akshon ku ta afekt o influensha un obheto. 4. P.e. Nos ta mira e seru. (trans.) Nos ku tin wowo por mira, (intrans.) 5. Den subhuntivo no ta uza e vrbo owksilyar ta 6. Kome ta loke nos ta hasi tur dia. LES NO. 12 1 Sosyedat di entyero. 2. Yu par na saku ta mira spiritu. Habri parasol den kas ta yama morto. Drumi paf den luna kla ta buta bo kara trk. Skore un krenchi di bibida for di un bter nobo pa di-funtunan. 3. Tin papy ku bo ta bay maan. Ta bis ku nan ta riku. Ta ken esei? Ta mi pn esaki? Nunka tabatin spiritu den santana. Semper a sosod e mesun kos. 4. Sa, tin, mester, por, ke, bal, stima, konos, parse....”
19

“...109 3. Kada ken ta defend su famia. su grupo, su tow. 4. Rudia di pia. Rudia (trah di un pida paa lor pa pone riba kabes, i pa karga un baki o makutu. 5. Pa ekspres algu ku ta na duda o imaginaryo. 6. Wowo blows: Ora nan a dal un hende moketa den su wowo. Marka pretu bow di wowo: Por ta di soo o kansan- syo. 7 Dia de alegra ta bispu di tristeza. 8. Kada frase ta ekspres un duda. Pesei ta uza sunhunti-vo. Pwes den e frase no tin e palabra ta (vrbo owksilyar). 9. Sekretu por ta kwalke sekretu ku bo sa o ku un hende a konfyabo. Selashi ta un serye, un kantidat di sekretu di den famia o di un persona. 10. Malu i flaku, enfrmiso. LES NO. 17 1 Pesei konhunshon koordin, deduktivo. 2. Si: konhunshon subordin, alternativo (di konklu-shon). 3. Ni ... ni konhunshon koordin, alternativo. 4. Tantu ... komo: konhunshon koordin, di kompara-shon. 5. Pa. konhunshon subordin, di intenshon. 6. Manera: konhunshon koordin, di komparashon. 7 Ya ku. konhunshon koordin, di kowsa. 8. Ku: konhunshon koordin, kumulativo...”