1 |
|
“...sende un sigaria, kai sinta kntra di baranka i informa kon ta sigui ku Benny su kas.
Anto bo n sa ku nos a separ sinku luna pas? el a komunikami.
Muchu e notisia no a stranjami, pasobra mi por a hole for di dia ku e ku Benny a subi alt, ku e kos ei lo no dura muchu tempu. Benny tabata e tipo intelektwal ku ta guli buki di-dia i anochi, mientras Clara ta gusta fiesta ku balia. Pa kolmo Clara tin un stem manera klok solem. I ora e kuminsa papia, su motor di boka no tin brek. Benny sa sinta kunsumi, sin por konsentra pa lesa. A la largu Benny a kuminsa bebe pildora pa kalma su nervio.
Kestion ku tin ma grunja mas neutral posibel, pa mi hanja okashon di tende mas kos.
Ai si, ju, Clara a sigui bati bai. Bo mes konose Benny. Henter dia su kara ta peg den buki. Pero ora e sali riba kaja, e no por mira un palu di basora ku shimis bist. Mesora e ta kla pa tira flor i namora. Ma bo mes sa. Ami no sa maha mi kabes ku su pantominanan. Pasobra mi sa ku semper e ta bolbe serka mi na kas. Bo mes sa. Pidi...”
|
|
2 |
|
“...mester bai Colombia. Pa su trabow. E di ku ta su chef a mndele, pa bai regla un asuntu di nogoshi. A pasa un siman, dos siman, un luna. Nada di Benny. Ami a pensa ku el a hanja kwalke galinja aja banda. Den esei un dia nochi, ora ma jega kas banda di diesun or, ma hanja un karta tir den kas. Tabata di Benny. Mesora ma habri e karta i lesa. Ki bo ta kere ku e sinberguensa a manda bisami? Ku na Barranquilla el a hanja un bon trabow, i ku el a disid di keda, pasobra ei e por sinta lesa su bukinan, sin ningn boroto den su kabes.
Di brd mes?
Manera mi ta bisabo. Pero esei ta nada. Na final di su karta el a skirbi, ku na Barranquilla e klima ta masha favorabel pa juda su kachunan kai mas lihe posibel.
Ami mester a wanta dura, pa mi no grita hari.
Bo mes ta kompronde, Clara a jega na fin di su historia, ,,ku esei tabata sufisiente motibu pa mi separ.
E PIEDA DI ANACLARA
Te mas den kabes di sera tin masha konenchi. Juan e fit a splikami, ora ma puntre unda ta miho pa mi jag. Ku su man tur na kajo...”
|
|
3 |
|
“...Anaclara lo bira awaseru pa nos. Bira kara boso mira e nubianan pretu ku ja ta bin for di pariba aja. Nan ta manera muhe den su di nuebe luna.
Tur hende a drei mira kon e nubianan tabata bola bin pabow. I mesora nan tur a keda katu. Ta blo bjentu so a keda supla den e kadushinan kontra di Ofelia su kur.
Matias a kai na rudija; su tras Ofelia ku awa na wowo, i rondo di nan e homber ku e muhenan. Nan a resa, gradisi Dios, mientras awaseru a kuminsa jobe riba nan kabes.
Seis dia largu awa a kai, sin welek, sin bos. Pasobra Anaclara tabatin seis anja. I despues di esei nos a sigui hanja jobida seis siman largu, tur mainta seis or. I ora awaseru tabata kai, nan tabata mira un nubia blanku chikitu, ku tabata keda kologa net riba e pieda di sababa riba seru.
Juan a dal un rosea grandi, i ami mester a keda ketu, pasobra franka-mente mi no tabata sa kiko mi bisa.
Ta pesei ningn hende no mester mishi ku e pieda di Anaclara, Juan a finalisa e historia. E ta un pieda santu. Mi ta spera ku mi shon lo tira...”
|
|
4 |
|
“...Pakiko no? Lagami mrele.
E kliente a saka un estuche pretu for di su saku i habrie. Den dje tabatin un aranja grandi, kol medio oranjo.
,,E kurioso ku a bendemi e kntra aki, di ku mi ku ja e ta prepar kaba, e homber a splika e botikario. Pero mi ke tin siguransa.
Si. Mi ta kompronde. Mi ta judabo, e botikario a sigure, aunke e tabatin gana di dal un gritu hari. Mi por keda ku ne algn dia, pa mi hasi diferente test?
Ta bon. Mi sa ku mi por konfia meneer. I ki dia mi ta tende resultado?
Aki tres dia, sin falta, e botikario a kontest ku kara serio. E kliente a gradisi masha i sali bai.
Alberto, kiko abo lo a hasi den un kaso asina aki? e botikario a puntra e mucha homber den botika.
Ken? Ami? Tira porkeria afo mesora. E homber ei ta masha animal di kere ku un aranja sokete asina ta trese sweltu.
I kiko ta sosode e ora ei? e botikario a sigui. E homber ta kamna papia tur kaminda ku mi ta un mal botikario. E ora ei mi por bien sera mi nogoshi. No, mi ju. Bo no por konvense tal sorto di hende. Imposibel...”
|
|
5 |
|
“...kantidat di papel, faktura, karta y un florero lila, jen ku flor di plastik di tur sorto di kol.
Kwantu pa e flanel aki ? e galinja a puntra Jorge.
Ku masha esfwerso Jorge a hisa kara y keda weta nos. El a dunami asko. Su kara tabata meskos ku hende ku a sali for di un paranda sep di tres dia sin drumi.
Pero mi no a duna komentario, pasobra mi mes a kompronde, ku mi mester koopera un poko, pa juda e pakus bende. Pesei ma hisa e flanel na laria, pa Jorge mirele bon.
Don Jorge su kontsta tabata kortiku: Dos florin. Y mesora el a bolbe hinka kabes den su korant.
Dos florin, e mucha muhe a ripiti, mientras ku el a keda wak kaja.
Masha masha danki, senjorita, ma gradisie, y ma dune e flanel. Manjan sin falta mi ta bin kumpra dies dosin; konta ku mi.
Mi ta kalkula ku no tabata interesa e galinja si henter e pakus kima si
o no. Pasobra el e bolbe grunja algu, grawata den su kabei, wak su unjanan y bolbe keda para mes inmvil.
8...”
|
|
6 |
|
“...den su pidasitu kur tras di su kas, i bari blachi seku di e palu grandi di tamarein.
Esta porkeria, e tabata kik, e blachinan aki ta susha tur kaminda. Ta tur dia te mes un fishi di aranja. Ta ki dia mi ta hanja un alivio?
Mani, e karpinte ku tabata traha den su kur djis pabow di Tida, a kuminsa sagudi kabes ora el a tende Tida ta papia. Den su mes e di: Uza bo sint. Kap e palu ei. Anto mi no tin mester di tende e mesun historia tur santu dia.
Che, esta porkeria, Tida a sigui bati bai ku su boka sin djente. Mi ta bira loco. Loga di mi sinta sosega mi kurpa, mi tin ku bari kur den mi bijesa.
Mani no por a wanta mas. El a buta su skaf un banda i jega na kur.
O, Ma Tida, el a grita. E biew a lanta su kurpa krekech i weta e kara sod di su bisinja kontra di trank. Mesora Tida a kuminsa informa kon ta ku sal di Mani su kas ku su junan. Mani di ku ne ku tur ta bon, pero ku e tabatin gana di papia riba e palu di tamarein.
Ay, mi ju, Tida a sklama. Dol ta kaba ku mi. Mi ta mata mi kurpa tur dia pa...”
|
|
7 |
|
“...el a nota ku poko-poko e blachinan a kuminsa seka.
E tamarein ta muri, Ma Tida a pensa ku sustu den su kurason. Mani tabatin rason.
I Ma Tida a kuminsa bira tristu, pasobra aki poko dia lo e no tabatin okashon di bari blachi seku mas.
Despwes di tres luna e palu a keda limpi-limpi. Tida tabata sint den su stul di zoja, mirando e palu di tamarein muriendo. I e tabata skucha e paranan ku tabata kanta den e ramanan seku. E biew a hanja masha stranjo ku un palu asina grandi por a muri asina ketu, sin saka ningn zonidu. Awor s Tida a kuminsa preokupa, i e no tabata papia muchu mas.
Mai no ta sinti Mai su kurpa bon? su ju muhe Irena a puntre.
Mi n sa, Tida a kontest ku stem dbil. Mi ta sinti un kos masha stranjo den mi kabes.
Sinku dia despwes Ma Tida a pasa pa miho bida. Ora Mani a tende e notisia di morto, a drente un miedu. El a purba diskulpa su mes, bisando Irena: Mi no tabata sa ku asina ei tambe bo por kausa un hende su morto.
Ai, shon Mani, Irena a trankilise, no laga e kos preokupa bo...”
|
|
8 |
|
“...Pa Djeffi tabata un pil di misa. Ami ta kere ku e tabata gusta unika-mente e silensio den misa, pa e hasi su orashon, prome ku e sali pa laman.
Un be ma bai ku ne. E tabatin un maleta marn chikitu den su man. Ei den e tabatin tur sorto di potoshi, huntu ku un prenchi machik di La Birgui di Altagracia.
Te patras den ultimo banki el a hinka rudia, saka e prenchi for di e maleta i sinta resa, mientras e tabata tene e prenchi su dilanti. Su kara tabata masha serio. Mi por a mira su boka move, pero sin ku mi por a tende kiko e ta resa.
Ora nos a sali den plenchi di misa, ma puntre ta kiko e prenchi ta nifika.
Mira ki, mi ju, el a kuminsa splikami. Mi ta konvensi ku La Birgui di Altagracia ta protehemi. Lagami konta bo kiko a jega di pasa Pa Djeffi. Tempu mi tabata matros na bordo di Nena Dos, ma jega di sinta resa den e mes misa aki. Tabata mas o menos dos or di merdia. Nena Dos mester a sali sinkor di atardi Mi no sa ta kiko a pasami. Pero e kalor den e misa ketu a butami paga sonjo. Ora ma...”
|
|
9 |
|
“...asera.
Mi di: Karamba, e gengu ku a hasi e kos ei ta djaki kanja. E mester tin masha brio pa praktik ligeresa di dede di dia kla. Mesora ma traka riba asera, pa mi weta ta ken e gai-bibu ta. Tabata un tersio chikitu, flaku, den un karson balente sushi i un flanel ku binti anja pas tabata blanku. Na su pia e tabatin pargata pretu biew i plam. Su kara tabata lombra di zeta. Su expreshon tabata bobo, aunke no tabatin motibu pa duda di su inteligensia natural. Pasobra e manera ku e banana a disparse, sin e Venesolanu sa, tabata trabow di un experto.
Den mi mes ma pensa: Warda un ratu mas. No bai ainda. Maske na kas nan ta sperami ku un bon konchi di koffi.
E ora ei ma hasi komo si fwera ta Postkantoor mi ta para wak. Pero ku mi wowo di banda robes ma keda peilu e gai. A pasa algn minut. Empleadonan di gobiernu tabata pasa bai kas. Hopi galinja bibitu, ku lomba i pia masha agradabel tabata jang pasa mi dilanti. Mientrastantu e gengu a keda kologa kontra e pida muraja kaminda e Venesolanunan ta pone...”
|
|
10 |
|
“...pesei ma warda e saja te dia djawe sin papia nada. Mi no ke muri morto di kuchu.
BUSKA TATA
Den Corsou aki mester tin un hende ku parsemi masha tantu. I mi ta kere ku aki poko tempu Voogdijraad ta kaska su rok pe.
Siman pas mi tabata kamna trankil di mi riba Dempel, komiendo pinda. Den esei un muhe biew a keda para di golpi mi dilanti i keda mirami dura den mi kara. Prome ma kere ku el a mirami pa kwalke kandidato pa elekshon i ku ta un fabor e ta bai pidimi.
O, Elizeo, el a kuminsa, Ta unda ba hinka bo kurpa, shon papa?
Ma keda para tur tolondra i laga e nomber Elizeo penetra un poko den mi sinti. Pero asina lew ku mi por a korda, mi no tabata konose ningn hende ku por a dunami e nomber di karinjo Elizeo.
Ta dwel mi, machi, ma konteste. Den mi bida nan a mirami pa tur sorto di kos. Nan a jamami tur sorto di kos tambe. Pero Elizeo. No. Nunka. Mi ke ku machi ta kibuka.
Aparentemente e biehita a hanjami masha chistoso, pasobra el a grita hari ku su boka sin djente, sagudi su kabes i kuminsa...”
|
|
11 |
|
“...hostin. Manjan mi ta bai ku Mimina Voogdijraad pa nos regla e asuntu aki. Ta unda ba tende ku tata sa ninga ju ku parse manera dos goti awa?
Bai unda ku bo ke, machi, ma kuminsa sara. I ora bo hanja e sin-berguensa ku no ke perkura pa e pober kriatura di e tal Mimina, bo no tin nodi di pidimi dispensa sikiera. Lagami na pas. Pasobra ni maske bo para grita djawe te manjan, mi no por boltu mi kweru i bira bo Elizeo.
Ma kita kamna bai bon rabi i subi brug di Skalo. Machi a keda para riba asera i halami na un zundra formidabel.
Abuzador, el a grita mi tras. Lo bo weta ki ta pasa. Tabatin algn homber sin trabow par na pia di brug ora ma kamna pasa.
Hei, bru, un di nan a jega bisami te den mi kara. E grasia ei ta kos-tabo pa barata trinta florin pa luna.
Mi no a hiba ni trese i sigui kamna bai sin drei mira. Pero si kwalke hende por topa ku un tersio ku jama Elizeo, hasimi un fabor, i bise ku e tin un kriatura ta spere.
BARIGON
Diadumingu mainta di siman pas, ora ma drenta konvoi i paga e shafer...”
|
|
12 |
|
“...pa mi skirbi. Pero parce ku mi kalma a buta e homber bira mas razu.
Mi ta laga nan serabo, el a bati bai ku furia, si bo publika ta ju di ken mi ta, i si bo skirbi ta di ki manera ma bini na mi kas. Su wowonan tabata serka di bula afo, i e tabata blo pa pa hala rosea. Tee kwidow bo skirbi ku mi ta bende number o hasi bra.
Laga nos kompronde otro bon, mener, ma purba kalme. Si mener sigui kunsumi asina ei, anto ta pasa mener loke sa pasa ku donderbos.
E barigon a paralis. Su boka a keda tembla sin por saka palabra.
Bueno, mi shon, mi di ku ne. Mener a kontami poko kos masha interesante. Pero mi tin ku sigui. Tin un amigu ta sperami.
Sigur ta bo famia ta sperabo den Montekristu, el a benta mi tras Pakiko bo no ta skirbi riba nan?
A dwel mi ku mi no por a kumpli ku e homber su deseo. Ta pader Bren-neker tabata sperami, pa nos charla di tur diadumingu mainta. Pesei ma pone e barigon mes riba e papel aki.
19...”
|
|
13 |
|
“...Sabelita a laga partisipa tur kaminda, ku un katibu muhe di dje a hui bai.
Komo ta anochi so Sabelita por a sali for di e kas, pa kohe poko airu fresku, e tabata sinti su mes manera prezu. Di dia e tabata para kon-stantemente tras di jalusi, pa e weta sikiera algu di kaja.
Asina a bin sosode ku riba un dia tabatin poko mucha ta hunga ninichi dilanti di e kas. Sabelita ku tabata mira nan ku masha atenshon tras di jalusi, a gosa nan wega asina tantu, ku na un siertu momentu el a dal un gritu hari sin e sa. E muchanan a spanta, kore limpi bai, gritando: Spiritu! Spiritu.
Mesora nan a bai avisa polis. I poko tempu despwes dos polis a saka Sabelita for di e kas, bai ku ne. Maske kwantu Sabelita a grita i sklama, no a juda.......
Ora el a jega kunuku, su shon a laga dune un bon sota di watapana den su lomba, i prohibie di bai bende kos na Punda. Na tur sorto di manera e shon a purba na saka for di su boka ta ken ta su amante Sabelita no a menshona Pedro su nomber ni un ora so.
Un par di dia despwes...”
|
|
14 |
|
“...Ora Simon a bin buske banda di dies or di anochi, su rudianan tabata tembla un poko. Aunke el a papia ku masha formalidad, pa Simon no nota su ansha.
Awe nochi nos tin bon tempu, Simon a bise. Garichi a grunja Uhun i para wak kon lusnan di Simon su auto tabata buta e gotanan di awaseru lombra riba kaja.
Te aworo, ma, el a grita su kas i drenta auto.
Simon a start e auto, i nan a kuminsa pasa den kajanan, pa nan bai waf.
Bo ta ketu awe nochi, Simon di ku ne, despwes ku nan a kora komo sinku minut sin ku Garichi a papia un pia di palabra. Ta miedu bo tin ku nan por kwe nos?
Mi n sa, Mon. Henter dia tabatin un barbulete pretu den nos sala di kas.
Laga di ta kere den webi gai, Simon a grita hari. Ta chocho ba bira? Mira aki, bru, ku e awaseru duru ku ta kai aki, ningn selador no ta bai para molostia nan kurpa riba ksta pa kontrola ningn kontra-banda.
Pero Minta mi kas ta masha preokupa.
Ta kiko esaki, Ga? Ta mar na saja bo ta? Pone bo sinti parew, palu. Pasobra mi ta kere ku na bo kas ta bo tin...”
|
|
15 |
|
“...bolbe. Flora Maria ta riba tres pida pipa. Nos dos por bahe na laman masha lihe.
I si algu pasabo, ta ken nan ta kulpa? No, Nonato. Ta duel mi. Mi n por.
Nonato a tira man kwe Simon tee na su faha i menase: No lubida ku mi sa ku ba tira kontrabanda di whisky pa e komersiante den Otro-banda. Si bo no judami baha Flora Maria na laman, mi ta konta loke mi sa.
Simon a sinti kon sanger a subi na su kabes. Pero el a domina su mes i kontest: Ta bo mester sa. Si ataka kwe bo riba laman, ami ta laba man.
Sin bisa un pia di palabra mas el a kamna huntu ku Nonato i bai na Flora Maria. Pero el a ripara kon Nonato tabata blo mansa na parti di su kurason ku su man.
Tee duru, Nonato a bise ora nan tabata par na kada banda di e boto. Bo tin e? Ban. Hala! Kwater brasa muskul a gara e boto i kuminsa lastre den direkshon di awa.
Nonato! Un stem skerpi di hende muhe a grita for di e murajanan di forti. E dos hombernan a spanta i hisa kara wak ta ken. Dolorita, kas di Nonato, tabata par riba forti. Su lensu di...”
|
|
16 |
|
“...Dosshen florin, el a pensa, dosshen florin fi. Ta kon ta hasi pa
paga tantu plaka?........ Si e no saka e kos aki den kabes............................................... e ta keda
peg den lodo...... Estun debe....... Ora nan bin kobrami....... Kon mi ta
hasi?
Bubuchi no por a soporta mas. El a lanta bula manera hende loko for di su stul, i kuminsa zundra e imagen.
Sinbergwensa sin heful, el a grita i sera moketa pa dal. Si bo tin kurason di lagami na kaja, mi ta plama bo kara pa bo. Mi ta bentabo den kaha di sushi. No keda mirami ku kara estpido. Ba kere ku mi ta asina chombon di sigui dunabo flor ku bela? Ba kere mi ta lana? Mi ta kap bo na mochi. Ba tende ki mi di? Sigur bo tin gana di bebe. Wardami. Mi ta trese koi bebe pa bo.
Dramando un vokabulario aplastante, Bubuchi a habri su refrigeradora, i trese un boter di serbes habri pa e imagen.
Tuma. Seipu! el a grite. No ta parandero bo ta? Bebe anto te ora bo zkinza ta jen.
Hariendo manera hende ku a prd kabes, Bubuchi a basha s serbes...”
|
|
17 |
|
“...nada kontra. Obencio a lora drenta den un kaja smalitu, i para su auto dilanti di un kas di tabla basta mankaron. Ora el a baha for di auto, mi a ripara ku e tabatin den su man un paki di bruki i un bleki di lechi puiru.
Bo ta baha un ratu? Obencio a invitami. Mi ta serabo konosi ku tata i mama di mi ih. Kedabo trankil. Djis nos ta sigui.
Obencio a kamna drenta sin bati porta, i ami a sigui su tras. E muebel-nan den e pidasitu sala tabata pobersitu pero limpi. Den un huki parti pabow tabatin un fonograf model di 1930 riba pia haltu. Un imagen di San Hudas Tadeo ku poko flor di papel su dilanti i algn potret moda biew tabata doma e murajanan.
No papia dura, Obencio a pidimi. Chenda ta hasi e ju drumi. El a kamna riba su punta di pia i drenta un kamber na man robes. Enberdad
mi a tende stem di un muhe ta kanta: Drumi............. juchi..... drumi......
mi juchi.
Ma kai sinta lenchi-lenchi den un stul di ki-mi-ke-hasi i spera. Tres pushi flaku di diferente kol a kamna drenta, i un di nan a...”
|
|
18 |
|
“...chiki, tap ku muskitero di twil, tabatin un popchi grandi di karet, drumi pechu ariba. Ta klaro ku ma keda tur babuk. Pero ma domina mi mes pa mi no puntra nada, pa mi no pega barku.
Despwes ku nos a jama e tata i e mama ajo i drenta auto, ma bula riba Obencio ku e pregunta: Bru, bisami un kos. Ta abo ta loko o ta e hendenan ei su kabes no ta parew?
Obencio a keda wetami duru den mi kara, sin kontest. Ma despwes di un ratu ku nos a sigui kore den kaminda grandi Obencio di ku mi: Hermano, den e mundu aki tin masha kos ku hende mester mira i tende sin puntra.
Pa mi no tabatin otro manera sino di keda ketu, sin puntra nada mas. Di moda cu te awor aki mi no por a hanja un splikashon pa e ih di karet.
TRINTA ANJA DEN SIRBISHI
Dies or di mainta telefon a bati den ofisina di direktor, i e stem di sub-direktor a rekorde, ku mitar di diesun tin un seremonia chikitu pa Felipi ku a kumpli trinta anja den sirbishi di kompania.
,,Ta kwa Felipi esei? direktor kier a sa.
Esun flaku, seku, ku kara estpido...”
|
|
19 |
|
“...Ku su sombre den su man robes el a para tantia den porta i wak tur e karanan den ofisina.
Ta ki mi mester ta, shonnan?
Adelante, amigu Felipi, sub-direktor a salude. Direktor ta sperando bo jegada.
Felipi a purba sonrei, pero su kara a hanja un expreshon tragiko ku tur e dientenan putr den su boka. Sin sa kiko e hasi, el a keda stanka den porta.
Ku un kordialidad exagera direktor a lanta bai kontra Felipi i dune man. Di chiripa Felipi por a saka algn palabra for di su boka, ora direktor a brase i hibe na un stul konchu den ofisina.
Prome ku e kai sinta, Felipi a bati stof for di su karson i observa masha tmido: Aki den ta hasi friw.
Hasibo na kas, amigu Felipi, direktor a trankilise. Nos tabata sperabo ansiosamente. Pasobra un hubileo di trinta anja ta algu excepcional. Nos ta kontentsimo ku un empleado korekto di nos a komporta su mes dignamente durante trinta anja den nos sirbishi. E otro emplea-donan a komplase ku un sonrisa. Felipi mes a keda sinta kabes abow den su stul, mientras ku...”
|
|
20 |
|
“...splikami. Bo ta kamna manera hende ku no ta kere un bledo mas di e mundu chombon aki.
Ma komprondebo. Pero porfin ta kiko a pasa ku bo kacho?
Mi no a bisabu ku el a hasi anja? El a hisa su man na laria i munstrami sinku dede. Sinku anja Nero a kumpli. Ma trit e nasi-goreng ku ice-cream. E no a gusta e nasi-goreng. El a hole un ratu i kita kara. E ice-cream s el a gusta masha. Bo mester mire. E tin kara masha sab.
Inteligente?
Sin fin. I e tin un karakter masha suave. Pesei mi ta buska un hende pa judami selebra su anja. Ma bo sa kiko a pasami? Ken ku ma puntra, a keda wak mi sin kontest. Ta manera tabatin dwele den nan kara. E pobeman. Ami s tin dwele di nan. Pasobra nan ta ninga di realisa ku ta nos tur huntu ta biba den un Montekristu grandi.
Ma para pensa un ratu, wak e tersio di su pia te su kabes. Mi no tabatin nada kontra pa sabore un par di pastechi kajente. Pesei mi di ku ne: Bueno, ban selebra bo Nero su anja manera debe merese.
Ban. Djis dilanti di postkantoor tin e truck. Nos ta kraks...”
|
|