Your search within this document for 'lanta' resulted in 29 matching pages.
 
1

“...kumnda no ta kaba. ,,Mi por bai serka Dios? e mucha a puntra su mama. No, mi ju, ainda no. Dia bo bira mas grandi, bo deseo pa bai serka Dios lo bira masha grandi, ora bo mira kon hende bibu tin rabia riba otro. E mucha no a puntra nada mas. I mientras e mama tabata karisia Ana-clara su flektunan, e kriatura a keda wak e kaminda delegaritu di ka-britu, ku tabata subi bai ariba, te den kabes di e seru...... Su manise Ofelia a kamna bai na e kama di pushi den kas, kaminda Anaclara sa drumi, pa e lanta su ju. Pero e mucha no tabata ei. Banda di su kusinchi tabatin su popchi di botter, ku kabei di pida kabuja. Ademas e porta di saja ku djki tabata habr. Morto spant Ofelia a kohe e kusinchi di su ju i kore sali pafo. Mi Dios, mi ju a prd, el a kuminsa grita jora. Pasobra Ofelia a kompronde mesora ku su historia riba e kaminda pa bai serka Dios a in-fluensha su ju. Tur hende a kore sali for di nan kas i bin bsha den Ofelia su kur, pa tende ta kiko a pasa. E muhenan tabata borota pi ku prikichi...”
2

“...a kore baha seru asina pur, ku ora nan a jega abow, nan no tabatin rosea mas. Unda mi ju ta? Ofelia a grita, ora el a mira e hombernan ta jega serka. Pero e hombernan no tabatin kurashi di hisa cara i mira Ofelia. Asina nan a konta Ofelia loke nan a mira, nan a kamna manera kame i drenta den Ofelia su kur. Na tur a jongota kontra di kurpa dje kas, mientras Ofelia ku e otro muhenan a kuminsa jora morto di Anaclara. Den esei Matias, esun di mas biew den kunuku, a kamna jega. Mesora tur hende a lanta para, pasobra nan tabatin masha respet pa Matias. Henter su bida Matias tabata un bon homber, tantu pa hende komo pa bestia. I ora e papia, ta unikamente pa duna bon konseho o konswelo. Nos no mester keha ni jora, Matias a kuminsa splika nan. Pasobra e kos aki lo ta Dios su deseo. Ja ta tres anja ku nos no tabatin jobida. Nos magasinanan ta bashi. Tres anja largu nos no por a balia seh. Tur kabritu ku kame ta flaku. Hopi a muri na mondi. Kisas Dios tabatin mester di sanger inosente komo sakrifisio...”
3

“...FLANEL Na prome bista e pakus ku ma kamna drenta tabata parse un museo di imagen. Tabatin seis mucha muhe di pakus, par inmvil, mirando kaja, sin ningn sorto di ekspreshon riba nan kara. Bon tardi, senjorita, ma saluda ku masha delikadesa e puitu kol di mespu, ku tabata para sonja den un shimis blow kla ku tabata saka henter su figura na un manera masha agradabel. El a hasi manera kos ku ta lanta for di un sonjo masha profundo, y keda wetami ku dos wowo teribel tragiko. Ni sikiera su boka a move. Ami a pensa ku kisas e por tabatin kwalke tristesa di amor ta molostie. Pesei ma keda masha kortes, y puntrele ku por tin flanel, tamanjo kwarenta y dos. Ku masha dol el a move un krenchi y hisa man pa munstrami ku mi mester sigui su tras. E otro imagennan a keda mirami ku kara bon fad. E puitu na blow kla a dal un rosea grandi y basha anker banda di un baki grandi. Ei el a kuminsa sambuj den un monton di flanel, y ranka un di nan afo. El a munstrami e flanel komo si fwera ta kos sushi e tin den...”
4

“...mi ta hanja un alivio? Mani, e karpinte ku tabata traha den su kur djis pabow di Tida, a kuminsa sagudi kabes ora el a tende Tida ta papia. Den su mes e di: Uza bo sint. Kap e palu ei. Anto mi no tin mester di tende e mesun historia tur santu dia. Che, esta porkeria, Tida a sigui bati bai ku su boka sin djente. Mi ta bira loco. Loga di mi sinta sosega mi kurpa, mi tin ku bari kur den mi bijesa. Mani no por a wanta mas. El a buta su skaf un banda i jega na kur. O, Ma Tida, el a grita. E biew a lanta su kurpa krekech i weta e kara sod di su bisinja kontra di trank. Mesora Tida a kuminsa informa kon ta ku sal di Mani su kas ku su junan. Mani di ku ne ku tur ta bon, pero ku e tabatin gana di papia riba e palu di tamarein. Ay, mi ju, Tida a sklama. Dol ta kaba ku mi. Mi ta mata mi kurpa tur dia pa bari kur. Tin be mi ta sinti mi kabes ta bira. Siman pasa dokter a dunami poko pulchi. Pero nan no ta judami ku nada. Tende un kos aki, Ma Tida, Mani di ku ne. E solushon ta masha simpel. Bo konose...”
5

“...por a tende kiko e ta resa. Ora nos a sali den plenchi di misa, ma puntre ta kiko e prenchi ta nifika. Mira ki, mi ju, el a kuminsa splikami. Mi ta konvensi ku La Birgui di Altagracia ta protehemi. Lagami konta bo kiko a jega di pasa Pa Djeffi. Tempu mi tabata matros na bordo di Nena Dos, ma jega di sinta resa den e mes misa aki. Tabata mas o menos dos or di merdia. Nena Dos mester a sali sinkor di atardi Mi no sa ta kiko a pasami. Pero e kalor den e misa ketu a butami paga sonjo. Ora ma bula lanta, ma tende Angel di Senjor ta bati. Ma kore sali bon pur, pa mi bai bordo. Pero ja Nena Dos a sali kaba. Anto tur mi panjanan tabata na bordo. Bo sa kiko a pasa despwes di algn dia? Notisia a jega ku Nena Dos a perde riba laman. Tur tripulashon a hoga. Pa Djeffi a keda ketu un ratu i pone su man riba mi kabes. Tur hende na bordo a hoga. Mi kompader Kobitu tambe. Ami ta konvensi ku ta La Birgui di Altagracia a perkura pa mi pega sonjo den misa, pa mi keda na bida. Ta pesei semper mi tin ku resa...”
6

“...kla. Nochi tabata bunita. Tur na strea. No tabatin ni un punti nubia. E bentana parti pariba tabata habri, di moda ku mi por a mira e faro ku tabata drei i tira su lus riba tera i riba laman. Sigun mi tabata drumi pechu ariba, pensando riba mi kas ku mi junan na Corsou, ma tende un muhe ta jora. Pero jora masha tristu. E kos ei a stranjami masha, pasobra nunka mi no a mira un muhe ei riba. Prome ma kere ku ta spiritu. Pero e joramentu tabata zona muchu duru. Spiritu su jor ta mas lastimoso. Ma lanta poko-poko for di swela, kohe mi chapara i sali bai pafo. Tabatin un bientu friw ta korta. Ma laman tabata kalmu. Riba e pidasitu plaja ma mira e muhe par. E tabata delega, blo sunu. Ku su man na laria e tabata grita jora. Bientu tabata pone su kabei largu bula. Ma grite: Mira, ta kiko a pasa ? Di ripjente el a stop di jora i bira wak mi. Mi no por a mira su kara na e distansha ku mi tabata, pero e manera ku el a dal su mannan, tapa su pechu, a butami kompronde ku el a spanta. Ma bolbe grite i...”
7

“...kurpa ku bo kurason swak. Si e boto tarda pa bini kla, no ta importa. Ba bebe bo pildora kaba? For di un kwarti ora pas, Nonato a kontest. No ansha si mi tarda. Bo ta hanjami den plaja serka Simon. Nonato a tira man kwe su sombre di kabana, primie riba su kabes i sali bon pur for di kas. Su wowonan tabata bula bai bini. Su kurason tabata bati te den su garganta. Tur su kurpa tabata tembla di exitashon. Makwakunan ta djump, Nonato, el a kuminsa papia den su mes. Esaki ta bo chens. E so a hari i lanta pia. Anto nan ta kere ku ta pa mi ju Achi ma para drecha e boto tur e kwater lunanan aki. Ki mishi Achi bai laman. Ta na Isla lo e keda traha te dia e kome pinshon. Lo mi munstra nan ku te ainda Nonato ta e miho piskado di Boka Sami. Ta diesun luna mi ta sinta lombra wowo den kas. Dokter pa papia koi loko. Mi kurason no falta nada. Aworo, ora mi benta e dradunan riba plaja, nan lo keda wetami boka habri. Ta mi ta Nonato. Sigun e tabata bira mas nervioso, e piskado biew tabata papia mas duru i...”
8

“...Dosshen florin, el a pensa, dosshen florin fi. Ta kon ta hasi pa paga tantu plaka?........ Si e no saka e kos aki den kabes............................................... e ta keda peg den lodo...... Estun debe....... Ora nan bin kobrami....... Kon mi ta hasi? Bubuchi no por a soporta mas. El a lanta bula manera hende loko for di su stul, i kuminsa zundra e imagen. Sinbergwensa sin heful, el a grita i sera moketa pa dal. Si bo tin kurason di lagami na kaja, mi ta plama bo kara pa bo. Mi ta bentabo den kaha di sushi. No keda mirami ku kara estpido. Ba kere ku mi ta asina chombon di sigui dunabo flor ku bela? Ba kere mi ta lana? Mi ta kap bo na mochi. Ba tende ki mi di? Sigur bo tin gana di bebe. Wardami. Mi ta trese koi bebe pa bo. Dramando un vokabulario aplastante, Bubuchi a habri su refrigeradora, i trese un boter di serbes habri pa e imagen. Tuma. Seipu! el a grite. No ta parandero bo ta? Bebe anto te ora bo zkinza ta jen. Hariendo manera hende ku a prd kabes, Bubuchi a basha s serbes...”
9

“...e murajanan. No papia dura, Obencio a pidimi. Chenda ta hasi e ju drumi. El a kamna riba su punta di pia i drenta un kamber na man robes. Enberdad mi a tende stem di un muhe ta kanta: Drumi............. juchi..... drumi...... mi juchi. Ma kai sinta lenchi-lenchi den un stul di ki-mi-ke-hasi i spera. Tres pushi flaku di diferente kol a kamna drenta, i un di nan a kuminsa lora rondo di mi pia. E porta di kamber a keda na kap, pero no ku mi por a weta den kamber. Mi kuriosidad a buta mi oreanan lanta para manera antena di radio, di moda ku mi por a skucha e siguiente kombersashon entre Obencio i mama di e kriatura: O, kompr, kon kompr a pasa awe? Anto ta awor ei Sherlin a pega sonjo. Ba topa ku Papai kaba? No. Mi n mire ainda. Sigur lo e ta tofer ku su puitunan den kur. Ai, kompr, bo mes sa. Ta dos kos ta Papai su lokura. Mucha chikitu i bestia. I kon nos juchi a pasa awe? Kompr, mi n mira mucha mas bon mucha ku Sherlinchi. E no ta stroba nos ku nada. Bo mes sa kon Papai sa gusta sinta kabish...”
10

“...Ku su sombre den su man robes el a para tantia den porta i wak tur e karanan den ofisina. Ta ki mi mester ta, shonnan? Adelante, amigu Felipi, sub-direktor a salude. Direktor ta sperando bo jegada. Felipi a purba sonrei, pero su kara a hanja un expreshon tragiko ku tur e dientenan putr den su boka. Sin sa kiko e hasi, el a keda stanka den porta. Ku un kordialidad exagera direktor a lanta bai kontra Felipi i dune man. Di chiripa Felipi por a saka algn palabra for di su boka, ora direktor a brase i hibe na un stul konchu den ofisina. Prome ku e kai sinta, Felipi a bati stof for di su karson i observa masha tmido: Aki den ta hasi friw. Hasibo na kas, amigu Felipi, direktor a trankilise. Nos tabata sperabo ansiosamente. Pasobra un hubileo di trinta anja ta algu excepcional. Nos ta kontentsimo ku un empleado korekto di nos a komporta su mes dignamente durante trinta anja den nos sirbishi. E otro emplea-donan a komplase ku un sonrisa. Felipi mes a keda sinta kabes abow den su stul, mientras ku...”
11

“...sidad i inteligensia, Bon bis su papiamentu pur a hasimi ral, pero ma pensa ku ora un hende ta stima, di mes nan ta papia hopi. Ki bo ta desea? el a puntrami ora nos a traka dilanti di e truck. Dos pastechi, dos empan. El a pidi loke mi ke, ademas tres pia di galinja pa e mes tira na stoma. Sigun nos a lanta fitl di nos stoma ku betrols i koi kome na sal di Nero, tabatin algn tersio ta para borot tokante nan konkistanan amoroso. E tipo a halami un banda i bisami den mi orea: For di dia ku mi a sinja konose hende bibu, ma hanja masha apresio pa mi kacho Nero. Ma sagudi kabes, sigui moncha mi pastechi, i pensa profundamente riba loke e gai a bisami. PIDI MAN Bini mi kas diadumingu mainta, despwes di misa majo, Madalena a bisami, anto e ora ei mi tata ku mi mama tur dos ta na kas. Pa papia kla, mi kurason a sera un krenchi. Mi por a hole masha tempu kaba ku riba un bon dia e kos aki lo mester a bin sosode. Maske mi tabata sa ku namora na skondi ta loke majoria di tata ku mama no sa gusta....”
12

“...dunami e linja. Ban mira, ma papia ku e fli. Ma bente den laria i kuri ku e linja den mi man. E fli a subi un krenchi i djei el a tira un kabes formidabel, bai kai den kabes di un pali indju. E mucha a dal un gritu masha mahos, kai drumi boka bow, i kuminsa jora pi ku alma malu. Mesora ma kore bai na e pali indju i purba saka e fli. Pero kon ku mi a ranka i fir, e fli a keda bon peg. Bientu a batie den rama, i den un rati ora su papel a sker. Ora e mucha a mira su fli kompletamente kibr, el a lanta kore bai na gritu di joramentu. Pst. Prenda, ma tende Madalena jamami. Ma bira kara i mire ku su tata i su mama par riba nan stupi di kas. Na mes momentu un muhe tur wakamanja i ku kabei bruh a kore sali for di kur di un kas djis ei serka. Abuzador, el a gritami. Porko sinbergwensa. Pakiko ba kibra e mucha su fli? Ta nada di hasi bo n tin? Mara bo por hanja un ataka. Desgrasiadu. S.... pero..... mi ke......., ma purba splika, i ma drei wak mi amorsita ku su grandinan riba e stupi. Pero di nan...”
13

“...mundu. Bo ta bai buska Ma Tencha pa laba morto? Domatilia di ku ta bon. Pero ora el a lanta for di su stul, el a keda wak e kurpa flaku di Shosho drumi riba e kama di pushi riba swela den kamber. Domatilia a gloria su kurpa i sali bon pur, pa bai buska e labado di morto. Nacho ku Cerilio, dos amigu di shap di Shosho, tabatin basta ratu sint riba banki dilanti di nan kas, un dosshen meter for di Shosho su kas, sperando e notisia. Asina nan a weta Domatilia na kareda, Nacho a dal un gritu: 0, Domatilia! Shosho a muri? Si. Awor ei, Domatilia a kontest den kareda. Un ratu prome Cerilio a konta Nacho kon dokter a bisa ku Shosho no ta wanta muchu mas. Bo ta kompronde, Nacho, e di, si nos keda sinta warda aki dilanti kas, anto nos ta e dos prome pa kondoler Elenita. E ora ei sikiera nos por dal e ultimo beter riba Shosho su kusta. Porfin el a bai sosega, Cerilio a suspira. Laga nos ban mesora. Bon pur nan a lanta, i kamna bai na e kas di nan amigu difuntu. A, Nacho, Elenita a kuminsa jora asina e...”
14

“...Masha fasil, Nacho a splike. Mi ta fix e tankatan. Wak bo ta mira. Cerilio su kara a keda manera un pregunta. Pero Nacho a lanta bula ku brio i jama Elenita. Ele, tende un kos aki, el a kuminsa ku kara serio. Bo no tin mester di preokupa. Cerilio ku mi ta laba morto di nos amigu. Nos ta dreche nchi pa bo. Nos a jega di hasi e kos ei varios be kaba. I di mes bo ta spar e plaka pa Ma Tencha. Elenita a keda weta Nacho ku kara poko stranjo. Pero despwes el a kalkula ku e dos amigunan lo por laba morto di berde. E di: Ta bon anto. Tur kos ta den kamber, banda di Shosho. Pero..... Ele....., Nacho a sigui ku masha kwidow, ora bo ta hasi e sorto di trabow aki.....eh...... Si. Mi sa, Elenita a kontest. Mi ta kompronde. Bow di kama tin sinku boter di rom ku ma kumpra pa hendenan ku bini morto. Kwe algu for di un boter. Nacho su wowonan a kuminsa lombra. El a kwe Cerilio su brasa tene, i lastre bai ku ne den kamber. Asina nan a drenta, nan a dal porta di kamber sera. E ta morto sigur? Cerilio a puntra...”
15

“...Mi n sa ta di unda Juju a saka brio. Di ripiente Juju a lanta para i kontest Benacio, ku su stem di ratn: Ami ke tuma den ku bo. A keda un silensio aki den. Tur hende a drei mira Juju. Mi tambe ta korda e kos ei, Andresitu a interumpi, net mi tabata kombersa ku Anchi. Ate kos. Palabra berdad, Gos a kontinua e historia. A keda un silensio manera Bieme Santu tramerdia. Den esei Benacio a grita hari meskos ku alma malu. El a kamna jega serka Juju, pone su man grandi riba Juju su skowru, i puntre ku ta chansa e ta chansa. Mi ke ku ma mira Juju para tembla manera bra brd. Mane bo di, Juan Pablo, par banda di juke-box, a kai aden. Mi tambe a ripara mesora ku Juju su alma no tabata den su kurpa, ora Benacio a keda para manera un oso su dilanti. Ahan, Gos a kontinua. Asina ei mes. Kestion ku tin Juju a stret su kurpa kortiku, keda para steif dilanti di Benacio, i bise den su kara, ku su diasabra siguiente e ta dispuesto pa munstra Benacio ta kon sa hunga domino. Benacio a bira bestia, pusha Juju...”
16

“...number pe, Anchi a kai aden. Atami ku e plaka te ainda den e kahita di sig aki. Di golpi tur e burachenan a lanta for di nan sonjo i keda wak Anchi. Gos ku tabatin mas kurashi, a bira papia ku kara serio: Bueno, basha un kos for di e sinku florin ei pa nos anto. Pursi nos no por bai pone e plaka den su kaha di morto mas. Tur tabata di akwerdo. Anchi tambe. E POJOJO DUSHI Despwes di mas o menos un ora i min ku Lou tabata na fiesta di kasa-mentu di su amigu Mario, e tabata kanj manera un trom. Kada kwarti ora nan tabata dune un whisky dbel. Komo Lou tabata balente haragan, i komo tabata kos di pomada, el a bebe golos, te jena su lampi pata-pata. Den esei el a ripara ku su amigu Mario i esei su esposa a disparse, i ku varios jonkuman tabata skohe nan dams, pa bai sinta pronk un ratu riba talmu. Lou a pensa ku e no ta esun di mas sokete, i el a bai kamna tira flor den sala, i pik e diferente galinjanan. Por ta ku e galinjanan a hanja ku Lou su lenga tabata muchu pis. Por ta ku su wowonan tabata...”
17

“...mira e muraja shinishi ni e kldunan blanku. Estun dushi fresku, e so a papia, ora el a sinti e bientu di marduga dal den su kara. Trrr, el a tende djis su tras. Di golpi Gachi su kurpa a bira friw. Su wowonan a kuminsa bula di un banda pa otro, i el a sinti kon sod friw a kore den su roi di lomba. Sigu kamna, Gachi, el a bolbe duna su mes kurpa kurashi. Sigu kamna trankil di bo. Nada partikular no a sosode. Trrr...... trrr, e kos a bolbe zona asina Gachi a kuminsa kamna. Gachi a sera djente i lanta pia. Trrr...trrr, trrr.... e kos a zona mas duru su tras. Gachi a bira tur sar. Rpidamente el a bira kara, wak su tras, i grita: Ta ken?. El a tende bientu supla i algn rama di palu raska riba otro. Tur e mondi rondo di dje tabata suk. Te lew aja un gai a kanta. Den su mes Gachi di: Miho mi no tuma ningn riesgo. Mesora el a kita su bachi, boltu e banda robes, i bistie ku e fru parti pafo, pa asina e por kita spiritu for di su kurpa. Konfiando riba e bachi banda robes, Gachi a kuminsa kamna mas...”
18

“...Harry tabata jena e boter, el a weta ku e homber a para bisa e mucha muhe algu, i sigui kamna bai mas lew. Asina Harry tabata kla, el a bolbe bon pur serka e mucha muhe, i puntre kiko e mester hasi pa nan hui. Awe nochi, banda di dos or bo ta bini, e mucha muhe a splike. M bentana di kamber ta esun di tres parti pabow. Mi ta ganja bebe e pildora i mi ta keda lant, sperabo. Bai lihe awor, pa nan no ripar nada. Harry a lanta pia. Su kurason tabata bati te den su boka. For di alew el a grita e homber, jame danki i bai na su auto. Henter dia Harry tabata un blki di nervio. El a lanta tur su plaka for di 48...”
19

“...trankilamente di un un sneif di sonjo, mi no a puntre nada. Un di e muchanan a grita: Mira. Mira. E tabata sinta kabai riba un len di bronse. Un ratu despwes e homber a habri wowo, saka un sigaria machik for di su saku di kamisa, sende i supla un boka di huma na laria. El a rek su kurpa, bira kara, keda wetami. Ma bon, el a kuminsa papia ku su stem rach. No ta.......? Luis, ke tal? ma salude, pasobra asina el a kuminsa papia, ma re-konose ku ta un amigu di skol di mi. Karamba, bru, el a sigui, i lanta bin sinta riba mi banki. Homber, kon ta? Nos tin un siglo sin mira otro. Tempu ta bai laga nos, ma suspira. Bo ta korda tempu nos tabata huntu den achtste klas? Klaro ku mi ta korda. Serka mener Bennart. E gengu ei tabata loko-loko. Jen di kabei. Semper su puntanan di sapatu tabata dobla bai laria, punta pa shelu. Luis a grita hari, saka dos djente tristu ku a sobra den 49...”
20

“...manera masha stranjo. Nan di ku ta un muhe katibu a venene. Riba tres di oktober nan a mata Tula i bintikwater katibu mas riba Rif. Nan a mare riba un krus i habrak e di abow te ariba. Despwes nan a kime ku flambew den su kara. Anto despwes nan a kap su kabes. Ma Tula a muri manera machu. El a keda mira su burdugunan, sin baha wowo. E ultimo kos ku el a bisa ta: Dios Spiritu Santu, no laga e lantamentu aki ta pomada. Asina Tula a muri, sin un gota di awa na su wowo. Papa Monchi a keha sigun el a lanta para, i kuminsa jena su pipa ku 54...”