1 |
|
“...1. Diferente sorto di poesia
E produktonan di literatura di tur tempu por ta redus na dos grupo grandi, esta:
1. arte di palabra subhetivo.
2. arte di palabra obhetivo.
Den esun subhetivo (lrika) un eskritor ta ekspresa su sintimentu. E ta komunika nos su manera di pensa tokante algu, sea ku e ta hubil
o keha, sea ku e ta alab o kritik. Espesialmente e personanan masha suseptibel, pwes esnan ku mnimo kos ta tochi nan, lo ekspresa na forma di arte lrko.
Si nos papia di diferente sorto di poesia, nos no ke men nikamente e ekspreshon na frma di verso (ku rima I ritmo) ku komunmente nos ta yama poesa*, Obranan di prosa (novela i kwenta kortiku) tambe ta konsidera komo un sorto di poesia.
Nifikashon di e palabra poesia ta: hasi, traha, kompon.
Nifikashon di prosa ta: derechitu, koriendo. Pwes e frasenan ta sigi kore, sin ku nan ta depende di e kantidad di slaba.
Den arte di palabra obhetivo (poesia pika) un eskritor ta konta loke el a eksperimenta o mira. E ta trata di hasi su deskripshon mas...”
|
|
2 |
|
“...Mito, saga, leyenda
Mito
Esaki ta un istoria tokante bida i relashon di diosnan. E ta bas riba tradishon oral. Ta nifika ku e pueblonan pagano tin mito. Komo nos literatura ta kuminsa den siglo 17, nos no tin mito.
Papiando di mito, generalmente nos ta pensa riba Griegonan i Ger-manonan.
Ta posibel, naturalmente, pa kompone kwenta ku base di mitologia griego o germniko, loke por siertu varios owtor a hasi. Origen di mito dje pueblonan pagano lo mester tabata mas o menos asina aki: E hendenan tabata buska algu personal den loke ta sosode den naturalesa, mientras nan tabata par impotente dilanti di e fenmenonan di naturalesa. I komo hende tabata konose nikamente su mes i bestia, el a imagin'e e "demoonan igual na hende o bestia. Despwes el a atribu kwalidad, karakter i pashon humano na e "demoonan. Despwes el a pone nan huntu i laga nan produsi otro figura. A la largu e imaginashon di hende a forma henter un grupo grandi di dios grandi ku chiki.
Saga
Un saga tambe ta bas riba tradishon oral...”
|
|
3 |
|
“...dios di bia). Gradwal-mente e ditirambo a desaroya i bira un dialogo entre e kantor i e koro. Despwes nan a agrega un kantor mas; ku tempu nan a owmenta e kantidad di kantor. Trabow di e koro a bin para los di e dialogo. Den lrika elev e koro tabata kanta e impreshon ku e drama a hasi riba e mirad ideal.
Despwes di a muri den edat media, drama a nase di nobo. I mes-kos ku den tempu di griego i romanonan e tabata kana parew ku solemnidad religioso. Su desaroyo a sigi for di liturgia katliko. Pesei el a haa nomber di drama iltrgiko.
Nan tabata presenta istoria di evangelio, den misa, riba Biern Santu, Pasku di Resurekshon i Pasku di Nasementu. Gradwalmente nan a sinti deseo di ekstende e presentashon. Ma komo a la largu e kome-dla" a bira demasiadu grandi pa presente den misa, nan a bin hunga e drama den santana o na marshe. Un resto di tal sorto di drama ekiesistiko a keda eksisti na Oberammergau.
Nos por klasifika e drama dje tempu ei den:
1. misterio, ku tin komo tema un parti di Biblia...”
|
|
4 |
|
“...Un mesla ta papia di profil; un sapat di lapiston.
E palabra bulul, a origina den un famia, ku nifikashon di "beheit, bochincha. Un "borkanchi (pida butishi kibr pa mua kuch ulan-des) bo no ta tende den stad; "djogod (un mangasina chiki pa warda herment) ta di kunuku.
Hudiwnan a mantene varios palabra hebreo den e idioma papiamentu ku nan a asepta komo di nan.
Mucha chikitu ta bisa nana pa drumi, am-am pa kome.
Tin be e mesun palabra tin nifikashon diferente den boka di diferente persona. Pa un sapat "swela ta kweru pa traha sle; pa un mama di kas ta e flur ku e tin ku bari. Un mesla ta uza "pnchi pa marka terenu; un labadera ta uza "pnchi" pa kologa paa na kabuya.
32. Barbarismo
Nos idioma, meskos ku tur otro idioma, no ta par riba su mes, pero e tabatin influensha di otro lenga. Trfiko, komersio i okupashon di diferente nashon a hasi nan efekto. Tal influensha ta sigi tuma luga, meskos ku ta sosode na otro pais. Palabra di un idioma ta drenta otro konstantemente. Tur elemento strao den...”
|
|
5 |
|
“...menshona dos kos, mientras ku den e di dos be nos ta menshona nan ku sinnimo den orden inverso.
Un ehempel: Pader Poeisz i frater Herman tabata oponente durante basta tempu, den un polmika den korant lokal, e tilburgiano tabata boga pa ulandes na skol, e dominikanu pa spa i papiamentu.
Endadis (un pa medio di dos)
Na luga di un sustantivo ku un adhetivo, e owtor ta uza dos sustantivo ku huntu ta nifika e mesun konsepto di adh. + sust.
Por ehempel e owtor ta bisa: Mi ke drumi den laman i blow...., na luga di "laman blow.
Preterishon
E eskritor ta hasi komo si fwera e no ta haa siertu kos importante, pero ku tur esei e ta fiha nos atenshon riba dje. E ta kuminsa ku un introdukshon negativo, i despwes, komo si fwera pasando, e ta duna e informashon ku e ke.
Un ehempel: Mi no ke pretende ku Manuel ta loko, ku tur su fan-tochi, makakeria, payasera i pretenshon.
Alushon
Den loke e ta konta e persona ta hnka un frase konosi, o un variashon di un frase konosi.
P.e.: Ki mi ke hasi. M lug ta seku...”
|
|
6 |
|
“...ainda e palabra "hudiw por tin un balor afektivo diferente den boka di hopi ku no ta hudiw.
"Batiyande tin su "kol" di despresio; ta depende ken bise. Neger tambe ta un palabra asina. E verbo "frega ta mesun kos. Aunke aki nos ta riparando ku e balor rudo ta kltando den kaso ku nos yama un persona un "fregatres (un nekd di mrka may). Den e kaso aki "fregatres ta haa un kol chistoso.
Nivel di edukashon
Pweblo komun sa uza siertu palabra sin preokupa, mientras ku den un ambiente eduka tal sorto di palabra ta "pik mortal. Tuma nota, por ehempel, kon sa yama e diferente partinan di nos kurpa. Hende ku no sa e diferensha, ta hasi mal papel ora nan ta den un kompania diferente.
Ta interesante pa observa ku e palabranan "sanka i patin su origen no ta mahos ni rudo.
Beis I tono
Generalmente e palabranan "tersio, "shouru", "bandidu tin un nifikashon desfavorabel. Sinembargo e mesun palabranan aki por zona simpatiko i grasioso. Uu persona por bisa ku su hefe ta un bon tersio. Un tata, hungando ku...”
|
|
7 |
|
“...di mas noble. E ta esun di mas difisil pa skibi, aunke e ta parse fasil.
P.e.: Ayera nochi, kwater be spiert
ma sinti bo spiritu bande mi. (pentmetro ymbiko).
Un ehempel di verso liber ku tetrmetro trotlko ta:
Barku blanku ku ta balia
ne kabuya riba bui_____(Carlos Nicolaas)
E nomber verso lber ta origina di Inglatera: Blank verse.
Si e vokalnan ta rima pero e konsonantenan no, nos ta papia di asonansia: soo-morto, kumpra-suta, mira-slnta.
Ora un slaba aksentwa ta rima (bos-kos), nos ta yama esei rima maskulno.
Den e rima hop-stropi tin un slaba aksentwa ku ta rima, sigt pa un slaba no-aksentwa ku ta meskos. Esaki ta rima femenino.
Ta eksisti tambe rima lastr. Despwes di e slaba aksentwa tin dos slaba mas ku ta menos aksentwa: Alanan-balanan.
Si despwes di e slaba rim tin un slaba rim mas (ku un tiki menos aksentwashon), nos ta papia di rima dobei: Dochi-Rochi.
Den kaso ku e ultimo palabra di dos verso tras di otro ta igwal, esei ta rima riku.
Ora den e mesun frase dos palabra ta rima,...”
|
|
8 |
|
“...pia: trmetro.
Di kwater pia: tetrmetro.
Di sinku pia: pentmetro.
Di seis pia: hexmetro.
Di ocho pia: oktmetro.
Ora ta skandi un verso, mester tee kwenta ku lo sigiente:
1. e kantidad di pa den e verso ta depende di e kantidad di slaba aksentw i no di e kantidad total di slaba.
2. un monoslaba aksentw na kumnsamentu di un verso sa ta par pa hasi trabow di henter un pia.
Bin, chuchubi ali seda bisa unda bo a keda.
R. Henriquez
Den un di pia trokeiko o daktliko un monoslabo na final ta konta pa un pia kompletu, aunke den esun trotiko e pia falta un slaba no-aksentw, i esun daktliko falta dos.
P.e.: Bi da / ta un / so-o / so (tetrmetro trotiko) 4 pia.
i
48...”
|
|
9 |
|
“...sinembargo kontene un metro perfekto. E metro no ta hasi ni e tema ni e idioma potiko.
Den kaso ku un persona traha un "rima barata, keriendo ku ta poesia el a produsi, nos ta mira e kos ei sosode.
P.e.: Mi tin un kas di tabla ku betn, su flur ta bon trah, e tin plafn.
51. Dikshon poetiko
Algn di e karakterstikanan espesial ta lo sigiente:
1. Uso di palabra arkaiko o menos komun.
P.e.: bo ta un kurn,
muhe riba bo mes_______(Daal)
Poesia no sa preokupa semper ku kambio den idioma.
I na mes momentu e ta gusta distingi for di prosa.
51...”
|
|