1 |
 |
“...dol djaden
ta bai kresjendo poko-poko................
9. Kansion, himno, oda
Un kansion ta part den kwalke kantidad di estrofa o kuplet. E kanti-dad di verso di e estrofanan por varia. Originalmente un kansion tabata skib den un idioma simpel. Tin kansion popular te kansion (kantika) di misa.
Un kantika di misa masha konosi ta: Mama di bon conseho.
Mama jen di toer clemencia Nos ta yega cerca Bo Pa bo sinja nos prudencia Den e mundu ganjad.
Ata nos cerca bo Sinja nos ley di Dios Pa bo sinja nos prudencia Nos ta yega cerca Bo.
Esaki ta un di e tantu kantikanan ku Shon Wein Hoyer huntu ku pader Poeisz a kompon mas o menos sesenta aa pas, den e edifisio ku aktwalmente ta Radio Hoyer na Julianaplein. Nan a kompone tantu teksto komo muzik.
Si un kansion ta skib na idioma elev, i si e poeta tin entusiasmo pa grandesa di su tema, nos ta yame un oda o un himno.
Un himno ta un kansion religioso ku ta kanta di Kreador o tema divino. Un oda ta un himno di alabansa ku por trata di kwalke otro tema elev...”
|
|
2 |
 |
“...Romanse ta nifika: un kantika den idioma romntiko; esaki ta idioma popular, "lingua romana. Esaki ta net kontrario di lingua Latina, idioma di sabionan.
Balada ta deriva di un verbo italianu ku ta nifika balia. Ke men ku originalmente e tabata nifika un kantika pa balia.
13. Epika
Un poeta ta sinti e nesesidad di ekspresa su sintimentu i ademas e tin e deseo di komunika na otro hende loke el a pasa aden. Prktikamente tur hende ta gusta konta kwenta. Ta pesei arte piko a nase. Epika ta nifika "kwenta, palabra.
Den pika nos ta haa reprodukshon obhetivo di loke un persona a tende, mira o eksperimenta. Pero no ta esei ta tur kos. Huntu kune arte di ¡maginashon a desaroya. E personanan ku un fantasia grandi a traha, pa medio di nan fantasia, poko kwenta asina bon, ku eseinan ta duna impreshon ku nan a sosode realmente. Den nos tempu moderno nos ta weta, ku ademas di e arte di konta kwenta ,tin e faseto importante di pone siertu orden i areglo pa e material (tknika di komposishon). Mientras ku...”
|
|
3 |
 |
“...origen i nifikashon original di palabra. Nos etimlogo konosi ta Antoine Maduro.
Mirando e deskripshon aki riba menshona nos ta kompronde mesora ku, bon bis, ta imposibel pa papia di etimologa popular. Pweblo en general no ta preokupa ku origen di palabra.
Sinembargo nos ta uza e palabra etimologa popular" pa un fenmeno strao di asosiashon ku sa tuma luga den pweblo. I nos ta mira ku un palabra strao ta haa zonidu di nos idioma.
Mas o menos trinta aa pas un muhe biew tabata skuchando na radio kon nan ta yama number di briyechi di Caracas. I e ripitishon
di ----bolvares a bute bisa ku tin algu "riba Rif. Djamars tin
drel----pa Je maintiendrai ta konosi kaba.
Pi e kaso ta bira ora un persona simpel ke hasi formalidad ku palabra strao. E ora ei bo ta tende "ursulutamente pa "absolutamente,
"fasio" pa "fasil", "edifisio pa difisil.
"Kolosenshi pa com licena ya ta semi-arkaiko.
42. Diferenshashon, doblete, homnimo
Unikamente den un konteksto un palabra ta haa su nifikashon eksakto. Si nos uza...”
|
|
4 |
 |
“...34
34
34
35
35
41
42
43
44
44
45
46
46
48
49
50
51
Komparashon ...........................
Purismo ...............................
Dunamentu di nomber ...................
Apelativo .............................
Idioma figurativo .....................
Balor afektivo di palabra..............
Etimologa popular.....................
Diferenshashon, doblete, homnimo
Plstika i sinestesia .................
Aliterashon i otro sorto di rima ...
Ritmo i korida.........................
Metro .................................
Pia ...........................
Skansion ..............................
A-metra i antimetra .................
Tres aksent di ritmo ..................
Dikshon poetiko ..........................”
|
|