Your search within this document for 'pasa' resulted in 18 matching pages.
1

“...sumpia i nan skarsedat di flor; flam-boyan pa via di su kantidat di flor i su kantidat di bonchi ku nan ta yama baina; watapana o dividivi pa via di su tenasidat i di su suplesa, i anglo, madalena, trinitaria, kayena, pa via di nan ternura i nan efemeridat di tur ku ta tribi flora i bona. Kultura antiyano, meskos ku esun ulandes, ta un kultura floral, pero mientras ta predomina un forma di intimidat i grasia den esun ulandes, esun antiyano ta un wega di chiste i agresividad Ami tambe, i awor mi ta pasa di spekulashon pa realidat, a purfi i drenta e mundu floral aki, ami tambe a tribi penetra e chiste papiamentu, yen di flor, sumpia i baina, pero ma skirbi na ulandes i pe motibu ei tatin un falta di armona entre idioma i mentalidat. May Henriquez a skucha ku atenshon i interes, i a opina ku lo ta pusibel transpone e piesa aki ne idioma ke ta pertenese ne, esta papiamentu, i asina elimina e diflcultat aki. A figurami tende un promesa i a parsemi miho no insist, sino warda ku pasenshi. Mas o menos...”
2

“...akusami di a hasi bientu ku Monseigneur Niewindt su konsehonan di siglo pasa i ku ma stimula e prktika paganonan di nos pueblo en bes di a lucha kontra nan ku echo i palabra. Aanan a bai pasando, mester tabata banda di aa mil nuebeshentisesenta, presis min sa, I not know, manera amigu-nan di Yapa Beaujon na St. Maarten sa bisa, ku e pareha Eelvelt, regisseuman ku Sticusa a manda Antiyas, a pidimi pa nan por hunga e komedia na Asiento. A parsemi ku mi mester a pensa e proposishon dos bes, pa onroso ke tabata. Algn dia despues e psikiater sumamente inteligente i instru, direktor di Rustoord, Alex Meyer, a telefonami i animami pa asepta e proposishon di e pareha entusiasta. El a konsehami di no konsidera e piesa komo imoral sino di sigui ehemplo di difuntu Socrates i tum ku kalma. Kasi ma tumaden, pero na final di kuenta tog ma prefera di mira e piesa prom na papiamentu, pa mi por evala e libretto ulandes. Aanan a sigui ta pasa. Mester tabata na prinsipio di aa 1972 ku Sentro Kultural Krsou via...”
3

“...kuando mi ta pensa, ya tiki tiki Adela no ta mucha chikitu mas. Lo e tin ku hasi un eskoho. : Tokante matrimonio? : Ba rei bon, mi yu. : Ta entre ken ku ken mi por skohe atrobe? (kontandu) Ta parse strau, pa mi lubida nt esaki. : Lo mi yudabo un tiki. : Polaga! : Entre un tal Arthur Morl i un tal Frans Cijntje. : Den dje kaso ei, bo sa mams, ku no ta kedami otro kos ku skohe Arthur Morl. : Pakiko? : Pasombra lo ta delisioso drumi den su brasa, lagu mimami. : Ai, mi yu, pashon no sa dura, e ta pasa lih, mash lih. : Kon bo por sa? : Ta niko kos ku pastor, domi i rabino ta di akuerdo. : Pero, pakiko bo ta kere ku Arthur lo no por obtene medio pa perkura pa mi? El a studia na manda; el a logra sin hopi esfuerso, awor e ta abogado. No tin motibu pa pensa, ku komo abogado lo e por laga di krea un bon posishon pa su mes....”
4

“...sa hasi. : Bo no mester bis asina; bientu sa ta mash sin-bergwensa i sa permit su mes tur sort i freskura. : (duru) Drenta ant! (Porta ta habri, Dkter Marchena ta drenta) : (Ku su mama) Sigur lo bo tatin miedu atrobe di bo preshon haltu. : Mi yu, kisas pami ta un tempu mas difisil ku pabo. : Kon ta ku Shon Graciela? : Kuminsa pa sinta un ratu. : Mi por ofrese Dkter un djus? : Mi ta rekomenda tur hende bebe djus. Pero pa mi mes ta pi venenu ku ta eksisti. Si mi beb mes ora mi ta haa un patats, i pasa pa otro bida. : Bo tin suerte. Mams tin un boter, warda, chik chik, no nikamente pa Dkter, sino ku ltimamente e ta krda freinan di Adela tambe. : Un mama mester perkura pa tur kos. : Min konose smak di bo mil i un freinan, ami ta atenemi na mi reseta: wiskisoda: dos dedi wiski. (E ta hasi sea mustra dede pikia ku fulan-bomba, a la kaptan ingles. Adela ta bai paden) : Bo ta krda hasi un bon palaba pa Frans Cijntje? : Shon Graciela, laga esei nami. Den dje ramo ei mi ta artista. : S, di medisina...”
5

“...14 Adela Dokter Adela Dokter Adela Dokter Adela Dokter Adela Dokter Adela Dokter Seora Adela Seora Adela Seora Dkter Seora Dkter Seora Dkter Adela Dkter Adela : Ya mi konose e historia. E historia di kuater muh na Ulanda. : I esei no a nabo skrmnt? : Loke a pasa kaba, hende mester tapa ku kapa di amor. : No ta trata nikamente di loke a pasa kaba. Loke ta pasa awor no ta nada mih. Boso no a tende di su ltimo konkista? : Kon? : Arthur Morl a hasi un konkista nobo. : E tei kasa? : Esei mi no a bisa. : Kiko bo ke bisa ant? : E tin un afr ku.... : Ku.... : Ku Clementina! : Fui! : (Ta bula lanta) Clementina! (Silensio) Berd...ela sali. Ken sa orasinaki, nan ta drumi den otro su brasa, gosando delisia di por stima otro. : No papia sorte kos asina. : (Melankliko) Tin tantu kos ku no mag papia riba.... Ai dkter, turna e preshon tg. (E dokter ta kohe instrument foi su maletn. Detenidamente i ku un ekspreshon preokupa e ta turna e preshon) : Parse bo no ta mash satisfecho. : Demasiado agitashon. :...”
6

“...17 Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur Doriana Arthur : Yonkuman, Doriana po lague komprondebo? : Bo mester yudami, Bo mester yud'. E tasina bunita, asina dushi hende. No por lague pasa bergwensa. : Tende, mi paloma, kontami, ta kon ba fangu e piskechi ei, ahn? Konta Doriana. Si bo konta ku smak, si bo sa di eksita Doriana, bieu manera e ta, ku su pata drechi tur ireis, anto... ken sa Doriana lo por bolbe pensa riba. : Ai, Doriana, sorti kos asina ta pasa sin bo sa kon. : S, kontal e sak su saya i abo bo karson. : No papia asina. : Dios a nami lenga skerpi. : Mi ke men, ke ta sosode prom ku bo sa; sin bo dunabo kuenta. : Ban mira, ban mira, konta! Yagdi saya! : Ta trata di Clementina. : E mucha muh di mas bunita di Santa Rosa. : E ta sirbi na kas di Shon Graciela Darault. : Esun dje yu muh bunita sin sn? Kon yama e kriatura voluptuosa ei atrobe? : Adela. : Shelu sklama! Mama Maria miserikordia...”
7

“...rosea pisa, visiblemente kansa) : Bin sinta bandi mi, Patalam. : (Konmovi) Nan a bolbe zjenabo, Doriana? : Awendia nos ta kansa lih Patalam. Antes aya kuantu asuntu nos n lapi.... : S, manera esun ku ma hap djente den su las. : I esun ku ba puala den lomba. : E tennan ei tabata bon! : Dia pa dia hende ta bira mas bobo. Ya niun hende n sa hasi nada, ni n sa nada. : Ken awe sa di dal un bon mord, of hinka un pu nt ne bon momentu? ; Hala mas aseka Patalam, pa mi por kishiki bo kabes. Ta kuantu ten pasa ma pikibo foi kaya? : E ten ei min taa sa nada ainda di brua. : Ni kon dal un bon mordi....”
8

“...bira loko? : En todo kaso e tin sufisiente gancho pa pone homber kore manera loko su tras. : Seorita Miep, skuchami bon, Morl ku mi, tur dos a poteka nos kurason seka un loko. Bo mester sa, ku Adela a rosponde Morl presis meskos ku el a rospondemi. El a konta Morl ku ya el a poteka su kurason seka Cijntje. : (Pensativo) Su kurason puru i sensitivo........ : Bo ta kere ku un hende asina por ta bon bon di kabes? : Kenshi di amor, kenshi di amor........ : Ta un proverbio esei? S, bieu, di hopi ten pasa. Pero ltimamente el a bolbe rebiba, pa via di Stichting Cultural ku ta mete su nanishi kaminda no ta tok. Na prinsipio ma kere, ku ta koketi e ker a koketi, pero awor mi ta konvensi, ku tin glas ei bou. : Anto e orei ba barka bai foi tera, pasina des-kubri e sekretu di Adela. : No, pa mi lubid. Sea ku e ta stima Morl f laga, mi s a kompronde, ku nunka lo ta pami. Pesei ma skohe e kos mas yama pa mi hasi: un bulta rnti Sur Amrika. : I ku tur bon logra lubid....”
9

“...lo ta bon temper! : Dios Tata, mira den kiko mi ta haami! : Skucha. Otro dia ei ma traha un riba miembro-nan di Klup Rotario. Tur siman nan ta bai Hotl Amerikano bai stiwa nan barika. (Cijntje ta prop dede den orea, mientras Miep ta resita) Shon Grandinan di komersio, ireprochabel i bon tersio. Big shtnan di gobiemu, Yen di ideal elev i tiernu : (Ta grita hari) Esei si ta tur af. Tg tabn ma skucha skondi skondi. Kon bini nunka bon traha un riba petroli. Ban pusta bon ta tribi. Riba Rotary por pasa, pero riba Isla.... Anto na Isla nan ta dank hende sin sikiera duna motibu. Nos aki di Punda alomenos no ta hasi esei....”
10

“...nt manera amor a changa fangu tur hende riba e isla solitario aki di nos. : Anto sin mash eksito. : Morl i Cijntje namora di Adela. Clementina di Morl. Miep di Cijntje i Adela di.... : Adela di ken? Min por papia. Si Seora Darault tende e ta dal abou morto. Ta un kos asina fatal anto? Kos kurioso ta, ku Seora Darault sa, pero no ke admit ni pa su mes. : Pero ta ken anto? : Zebedeus Sili! : Un yu djaf! : Miep krda si ku Zebedeus su kol ta hopi kla. Tin mash hende, basta mas skur ku ne ku ta pasa bei pai bela pa spa. : Ademas e ta un ynkuman mash kulto ku a studia arte, siensia i poltika. : Anto na kapitalnan di Oropa i Merka! : Nos lo no por promov (hesto) hasi spa? : Esei lo bia ta pusibel, si no fuera pa un otro defekto teribel... : Defekto? (Dokter Marchena ta murmura algu den Miep su orea) (Hariendu) Min por ku fluistermentu, ta butami hari... Ki Dkter a bisa? : Miep e hmber tin un defekto serio, e hmber ei ta traha epigrama satriko riba nos komunidat. : Dkter ke men kel a stop ku...”
11

“...ser. Na man drechi patras un radiokonsol ta toka. E muzik ta komo si fuera di un orkesta leu. Un gritu di foi tras dje porta di man drechi ta penetra e silensio. (Ta kuri drenta na yapon djanochi) Esta un soo espantoso! Si no ta ku ya mi kabei ta blanku, le la bira awr aki sigur sigur. Clementina! Clementina! Ta parse ku tin un muzik ta toka...... Ta kon por ta? Ai... (Ku un hari nervioso) te radio. (Na yapon djanochi) Shon Graciela a yamami? Tende Clementina, no para sumiso asina, e ten ei a pasa. Poltika i e asuntunan ei a trese hopi kambio. Bin sinta trankil di bo. Danki, Shon Graciela. (E ta keda par) Clementina, bo mester rospondemi ku frankesa. Lo bo hasi esei? Si, Shon Graciela. Anto bisami di berd berd Clementina, bo ta kere den soo? Den soo, Shon Graciela? Puntra, mi ta puntrabo, no lagami tin ku ripiti ripiti. Tin ora mi ta kere, tin ora no. Mi tatin un soo horibel. Ma weta kara di Frans...”
12

“...ta asepta ku no tin un dobel sentido trei dje pregunta ei? Kon Shon Graciela ke men? Dispensami mi paloma, mi ta mira ku bo ta ino-sente. Si, teni su kompromiso Shon Graciela a toka hopi piano. Schumann e tabata gusta toka, no, Grieg, i mas ku tur Chopin. (E ta kai sinta na piano i ta kuminsa toka, of mih dicho habraka un noktumo di Chopin. Djis e ta stop, i ta kuminsa kana bai bini den sala) Nan mester tata bek dia grandi kaba, basta n ta un desgrasia a sosode? Ai no, Shon Graciela, nada no a pasa. Ta sine di nuebor nan a bai i esei no ta kaba prom ku diesunor. Kaba ora nan a sali ku intenshon di bini kas, nan a ripara ku ta luna yen, e or ei nan a drenta outo bai dal un bulta pa gosa luna. : Tende, bo ta papia manera hende ku ekspe-riensha. No tabata nan intenshon di keiru largu. Ta parse ku loke e muchaki ta papia tin dbel men. Nan no a men di yega kas te lat, pero den esei nan a haa fltayer i Shon Arthur mester a trok. Of gasolin a kaba na kaminda of radietor a kuminsa lk i hinter e...”
13

“...kontra tekniko di veikulo moderno, aw mi ta wbrdu bombardia ku parbola di santa Skritura. Mi ta rindi Adela. Kontami kiko ta pasando. Si bo ke bo por bai buska un djus den frigider. A bini di pera mash dushi a we. : Danki, awor aki no. A pas asina: antayera Cijntje a yamami. E ker a papia ku mi pa ultimo bi. Ma bis ku no tin men, ku mi no ta merese su afekto, i ku ya mi desishon ta tum. : Mi ta mir: e ta tee su proa prezu ku su mirada penetrante, presis un tiger! : Kon bo di? : Nada, sigui. Kiko a pasa e orei? : Ma turn aden i nos a palabr pa sali awe nochi. : Pero bon bisami nada. : Maginabo si ma bisabo. Lo a kousa un babel. Min konta Arthur tampoko. : Esei mi por kompronde. Komo hmber di honor, manera e ta konos di ta, le la desaprob semehante paso di su prometida altamente. : Mams, bo n por imaginabo kuantu Frans Cijntje a stimami. : Ami la tee kuidou di pashon dje komershante ei. : El a stimami tantu te kel a studia un plan pa matami. : Asina, konke e komershante bon par ei no kera...”
14

“...Dkter. Hende ta kai muri i abo ta blo tofer ku kreki porta. : Unda e pasint ta? : Bo ta lat. : (Blek) Kon? : Ya su kurpa a drecha. : Unda e ta? : Lagu trankil. : Mi ta felisitabo Shon Graciela, ku tur kos a bai bon. : Tog tin ora mi ta preokup. : Bo preshon ta basta bon. Otro dia ei ku ma bisa ku e tata asina haltu, tabata pa spanta Adela. : Ma no ta pa mi mes mi ta preokup, sino pa Adela. : E falta algu ant? : Prome aya nunka e taa sa keha, ma delaster aki kada be e ta haa biramenti kabes. E ta pasa lih wl, pero tg ta fastioso. : Su wowo por ta molesti? : Kon bo ke men?...”
15

“...Seora : Bon Shon Graciela, lo mi no papia riba. : Tende ata, hala bin sinta un tiki mas seka. Sino mi tin ku papia muchu duru, i e orei Adela ta kapas di lanta. (Ta hala seka) Si, mih e keda na soo. Sino djis e ta kuminsa dale ke dale riba Cijntje ku Morl, te hasi hende bira kns. Mih e keda na soo. Tende. Ya henter siman e kos ei ta molestiami. Min por drumi, mi ta keda bltu bltu te ku porfin mi disidi di turna mitar tablt di sekonal. Esei si ta yuda bon! Ai, sigur lo tin tablt mih, pero e por pasa. Kontal ke ta yuda. Ke desir, e ta yuda i tg en ta yuda. Pasobra apenas mi ta pega soo, ku un asombro tremendo ta podera di mi. Mi ta mira kon kortinanan ta bai habriendo poko poko; meskos ku den teater-nan grandi na otro parti mundu. (Ansh) Anto ki ta sosode e orei? Skucha bon Clementina. Mi ta mira un sala enorme ku mash shandili di hopi brasa. Den dje sala tin un komida di kasamentu. Manera esnan ku promenan aya sa tata na moda. Hendenan ta bist na moda dje ten aya. Ami ta sinta meimei, ku...”
16

“...soo? E mira bk riba loke a pasa ta yenami ku alegria, ma alabes e ta djump mi, deprimimi. (Ta grita yora) Ai, mi ta infelis. Mi yu, ta ki ta pasabo? Ai, mi kera tapa; ma hasi tur loke mi por, pa ma tapa, pero... Di Arthur Morl sigur. Kon Shon Graciela por a rei? Mi no a rei. Ma mir den boso mirada. Kiko mi meste hasi, Shon Graciela, kiko mi meste hasi? Wl, bo ta kompronde, kasamentu of algu asina ku Arthur Morl, esei lo no por. Mi sa Shon Graciela. E mes a splikami esei. Splika f no splika, meskos ta keda. Despues di shen mil mahaderia, nos a destin pa Adela. Ta Dokter Marchena huntu ku Shon Graciela a destin pa Shon Adela? N mi yu, esei no ta para na nos, esei ta opinion pbliko a disid. Anto no tin nada mas pa hasi! Pero nos mester buska un salida. Nos no por keda sinta man krus. Ai no, Shon Graciela. Laga asina. Bon tin ningn amigu di hubentut ku lo ke kasa ku bo? No, lo min ke engaa un amigu di hubentut. Pero no ta nesesario ga, bo por kont presis loke a pasa. Huun. Pe hasi koi frepostu...”
17

“...Darault ta bini tera bk pa bin weta su yuchi. E tabata kabes bash, bribn, pero su yu-chi s el a stima ku mash ternura. : Casanova ku Don Juan ta kita bai na man drechi. Nan ta kana un trei otro riba un berea smal den mondi. Darault ta sigui so tras dje yu ribe kaminda hanchu solitario di Welenbrdu pa Siberia. Si nan sigui kana den dje direkshon ei, nan ta yeg ki seka nos. Karamba Doriana, si nan sigui kanasina, nan ta yega seka nos. Mi dal un dashi pe okashon? : Esun ku ma kumpra pa bo dies a pasa? : N, e otro ku wowi pwis. : Kiko lo ta pasando den kurason bibu djesun, i den kurason morto dje otro? : Darault ta kai sinta riba un pieda. Ta manera el a lubida su yu muh; su kara ta mash preokup. : Su kari spoki. Hende morto ta re hende ainda mas ku hende bibu. Pa kustumber nan ta sigui nan mes patronchi bieu, ku ya a bira parti di nan mes, of kisas tabata un kapricho ku na dado momento ta haa dominio riba hende. Pero djis ei mes nan lo ta obliga di krda eksihensha di nan transfigurashon. Ni...”
18

“...Skarloi'tanan ta kai na rudia! : Wak nan kara deboto. : Sigur, sigur, eseinan ta resa pidi pa un puesto di honor pa nan mes i nan kas, na e komida ku Prens di Ulanda ta bai duna. : Ya nan a ofrese 500 florin pa kada puesto. : Ata protestant bieunan na rudia. Suela di van Engelen i Otrabanda ta tembla pe demostrashon religioso aki. : Sigur sigur nan lo ta resa pidi pa tempunan aya bolbe. : Ku hopi katibu i hopi bestia pa kas ku yu. Ata Shon Obispu ta hinka rudia. : Monseigneur n ta laga un okashon pasa pa resa pidi pa su adversario poltiko, Don Moiss, kai bagadam foi su pedestal. : Djis, ata Dokter Moiss Gmez mes rudi ta roga pa gera, peste, flakesa, kai riba Monseigneur ku su kompinchinan. : Huyu, tur e hendenan ei huntu! Kada un riba su mes mester ta sufr di lokura no?...”