Your search within this document for 'aki' resulted in 23 matching pages.
 
1

“...nan efemeridat di tur ku ta tribi flora i bona. Kultura antiyano, meskos ku esun ulandes, ta un kultura floral, pero mientras ta predomina un forma di intimidat i grasia den esun ulandes, esun antiyano ta un wega di chiste i agresividad Ami tambe, i awor mi ta pasa di spekulashon pa realidat, a purfi i drenta e mundu floral aki, ami tambe a tribi penetra e chiste papiamentu, yen di flor, sumpia i baina, pero ma skirbi na ulandes i pe motibu ei tatin un falta di armona entre idioma i mentalidat. May Henriquez a skucha ku atenshon i interes, i a opina ku lo ta pusibel transpone e piesa aki ne idioma ke ta pertenese ne, esta papiamentu, i asina elimina e diflcultat aki. A figurami tende un promesa i a parsemi miho no insist, sino warda ku pasenshi. Mas o menos e mes tempu ei krtika, tantu bon komo malu, a drama ribami. E krtikonan positivo a gaba mi kurashi di ta e prom presidente di Regeringsraad pa publika un buki pomogrfiko. Ma previni nan di no spera demasiado di mi obra,...”
2

“...ku tin rnt di un mesa di alabaster. Adela Darault ta kana bai bini den hadrei; e ta bai paden i ta bolbe ku dos glas di djus. Un e ta pone riba mesa dilanti di su mama, kaminda ya tin un impertinente, un lensu, i algn folder di propaganda turstiko. : Akaso m'a pidi djus? : No presis. Pero esei no ta motibu pa keda sin turna e refresku delisioso aki. : Hubentut djawor ta hasi algu kontinuamente. Landa na Piscadera, piknik na' Spaanse Water o slurp djus den hadreidilanti. : Of koba nanishi den hadreipatras. : Papia porkera! Den djesei tur ta eksperto! : Parse ku bon apresi mi djus. (Gritando) Clementina! : Kere bo ta kere ku le ta na kas awor aki? Esei orasinaki ta praktikandu pa festa. : Kua festa aw, mams? : Ai, pareu nan sinti gana, nan ta inbenta un. : Bon alafin alafan, hende no por largu bai wul traha, sin mas. : (Ku un har fing) No, esei di ningn manera. (E...”
3

“...of na Chobo-lobo, anto nos ta inbita tur haikapt: Gobernador ku su pidasitu adyudant, Obispu ku su santu skito di kara sekunan, komandantnan di ehrsito i di marina, anto direktornan di Isla, K.N.S.M. i Pskantor. (Ta hisa de de) Anto pa fin di fiesta e ta......(e ta stp) : Pa fin di fiesta e ta kiko? (Triunfante) Laga tur paa kita kai foi su kurpa, i lusi su beyesa stabachi den tur su splendor! Shonnan, mi ta kere mi ta bai. Gosa hopi, Clementina. Perkura no bini lat. (Clementina ta sali) Tende aki Adela. Bo ta yon ainda, bo tin hopi sia kererfii, no hinka den bo kabes, ku mi ta chocho. Nunka ma bisa ku bo ta chocho. Tabo tesun ku ta gusta rere riba ventaha i desventaha di edat. Min bisa ku ba yamami chocho. Tesei so taa falta, mi yuchi! No, sigur ku bo no a yamami esei, pero no kere ku mi no tin wowo. Mi ta mira, bon mir, kon bo ta wakmi, ora mi huza mi wairu, of hisa mi impertinente. Ha, ha, kiko lo mi ta pensa e ora ei? Rei! Bo s mih ku mi. Ban pusta dies florn? No, un fuerte....”
4

“...bolbe Krsou. Pero historia dje bida kel a hiba ne lugnan aya na Ulanda, a yega aki mash prom ke mes. : Bo ke men ku nan ta kulp di a mata f di a hrta? : Djesei min sa. Pero s mi sa, kel a spesialisa na kibra kurason di muh. : Esta koi hari, mi Dios. : E tatin di tur kol i di tur hol. : E pida di hol bo por wel a lag af. : Berdat, e ta mal bisa. : S, falta di delikadesa. (Tur dos ta hari) : E tatin kuater komprometida. Un tabata blnt, ku buraku den kara ora e hari; un otro tabatin kabei brin, esei ya tatin un pia riba alt kun. : E di tres tabatin kabei kor, anto ku purunchi fini fini. : E di kuater tabata un muh kas ku el a indusi na divorsi. : I ta kiko un semehante pikaflor lo ke di mi? Kisas le ta sospecha un tiki sangeri neger, ha, ha, sangeri neger! : Adela, fui! Kon bo por bisa un kos asina? Sangeri neger! Kon bo por bisa un kos asina? : Mams, no laga hende nkbo. Bo ta kere ta eksisti n solo hende ront aki, ku no tin sanger afrikano den su bena? : Bisa sikiera sanger indjan. Den famia...”
5

“...hiploi, su kurpa flaku, seku, su un pia hinch ku dewater, hirk riba un banki. Arthur Morl ta sinta riba un stul banda di dje. Ta nota ku e ta mash preokupa : Pakiko e shon no ta puntra sorti kos asina na su dokter blanku di Punda? Ta bis, ku poko ten pas, un toui nan a bini foi teri makamba. : Ta berd, Doriana, nan ta basha bini na trshi, i kere di haa un mina di oro aki seka nos. : I tur loke nan ta haa, ta un ke otro birgensita na estado. Makamba tambe lo tin kibramenti kabes ku nan mositanan frgil? : Pa nan esei n ta nada partikular. Tende, amigu. Ba bini pomada; ya Doriana no ta traa anguelitu mas. ' Pero den dje kaso aki no tin kestion di traa anguelitu, ta falta mash pe yu nase....”
6

“...Doriana Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana : Entre Adela i Clementina. Asina mes. : Ba skohe Adela, anto haa sa mes ora ku Cle- mentina tabata karga un yuchi bi su kurason. ' Nt asina. : (Yamando) Patalam, Patalam! Bo ta drum trei porta ta skucha. Bin kuri ke shouru aki. E ta molestimi. E ta papia palaba malu, konta kon nan a okupa matris di un mucha muh. : (un hende basta mankaron; lam, anto ku kabesi flasku ta lastra bini riba su atras, drenta pa un porta ku tin den e skt na man drechi) Larg akifo putero! Chupado di tete. (Manera welek e ta lastra bai riba Arthur) : (Ta bula lanta, i ku takto ta buska salida) E lug aki parse kas di hende loko! ! : Sigur no, abo ker a bringa pa haa bo deseo, pami bringa tira bo yunan afo. (Arthur ta desaparese. Hasid di brua i Patalam ta keda nan s. Tin un momentu di silensio, mientras tur dos ta bias rosea pisa, visiblemente kansa) : Bin sinta bandi mi, Patalam. : (Konmovi) Nan a bolbe zjenabo, Doriana...”
7

“...21 Doriana : Clementina : Doriana : Clementina : Doriana : Clementina : Doriana : Clementina Doriana Clementina Doriana Clementina Doriana Clementina : Doriana Clementina : Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Ta di un homber blanku, of di un di nos tristu sor to? Di un blanku. Awor ma bini bei. Te sinbergwensa mes a man-dabo aki. Bo ta Clementina. Ma tende mash di bo. Mi ta kontentu di mirabo. Bin sinta bandi mi, mi yu. No, mi ta bai. Tende yu, e amigu ei di bo a purba di mansa mi kurason. Pero lo en logra. Mi ta aborta yu blanku, mi ta aborta yu pretu, pero yu mulatu s mester biba! Mi no ta kompronde. No tin mester di kompronde, kriatura inosente. Basta bo hasi loke mi bisabo. Mi tin miedu, ki mi meste hasi? Bo ta laga e yu trankil, pero bo ta mata e tata. Kon?Ta ki kos teribel esaki? Nunka ba tende di franse blum? Tun flor venenoso, shon Doriana. Mi ta trk un ekstrakto, anto bo ta basha esei den su shampaa. (Su wowonan a kuminsa lombra) Riba dia di kasamentu! Bo ta sia lih. (Ta grita...”
8

“...Mi ta realmente enkantadora! E dos puntikanan aki (e ta mis hi ku su mes pechunan) lo por pone hopi gai bira loki nan kabes. Ta lstima pa tur esaki bai desperdisi mei mei di urinal. Karam-ba, lo mi gosa e plaser espesial di un amor mutuo. Esta dushi mester ta pa un eksperto fekun-dabo. (E ta klap man riba su boka) Ta ki manera di papia esaki... Te trabou aki... Tur loke bo ta miraki ta ekskremento, tur loke bo ta tende ta kosnan ntimo.... Ta ken ta bati? Sia hende respeta ora di kon-sulta ta un trabou di diabel... Ban, batido', drenta! (Cijntje ta drenta) Ah, seor Cijntje a bolbe? Esaki ta un sorpresa agradabel. Ta kon ba bai largu asina? Mash siman kaba min tatin e plaser di samina bo orina. Cijntje : Pero, seorita Miep, notisha di mi teribel mala suerte no a yega bo orea? Miep : Niun ora so, dushi. Cijntje : Kon bo di? Miep : Dispensami e tono familiar, a parsemi ku mi ta papiando ku otro hende. Cijntje : Ki falta bo? Miep : E dianan aki tin ora mi ta manera poko leu....”
9

“...23 Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep Cijntje Miep : E dianan aki mi tambe tata leu, mi ke men bor- di bapor, riba laman of na foi tera. Un amor pa Adela Darault tabata vlam kimami bibu, pero Adela a lagami sa ku su kurason tabata poteka seka Arthur Morl, su kurason puru i sensitivo... : Konke el a skohe entre Cijntje ku sn, i Morl sin moral. : E observashon ei; ta pasobra bo ta manera poko leu atrobe? : No, esaki ta mas bien un grasia grasioso. : Adela por a bira loko? : En todo kaso e tin sufisiente gancho pa pone homber kore manera loko su tras. : Seorita Miep, skuchami bon, Morl ku mi, tur dos a poteka nos kurason seka un loko. Bo mester sa, ku Adela a rosponde Morl presis meskos ku el a rospondemi. El a konta Morl ku ya el a poteka su kurason seka Cijntje. : (Pensativo) Su kurason puru i sensitivo........ : Bo ta kere ku un hende asina por ta bon bon di kabes? : Kenshi di amor, kenshi di amor........ : Ta un proverbio esei? S...”
10

“...monster di egoismo. Un solteron hura. : Bo akusashon no ta poko eksahera? : Un dje dianan aki mi ta traha un epigrama ribabo. : (Mash alarma) Bo ke men di kontami ku abo ta un dje annimonan di mala higra, ku ta skibi poesia satrika stroi rnt den nos pober komunidat? : Pronto mi tei saka un buki di poesia pa oka-shon, nan lo ta bon temper! : Dios Tata, mira den kiko mi ta haami! : Skucha. Otro dia ei ma traha un riba miembro-nan di Klup Rotario. Tur siman nan ta bai Hotl Amerikano bai stiwa nan barika. (Cijntje ta prop dede den orea, mientras Miep ta resita) Shon Grandinan di komersio, ireprochabel i bon tersio. Big shtnan di gobiemu, Yen di ideal elev i tiernu : (Ta grita hari) Esei si ta tur af. Tg tabn ma skucha skondi skondi. Kon bini nunka bon traha un riba petroli. Ban pusta bon ta tribi. Riba Rotary por pasa, pero riba Isla.... Anto na Isla nan ta dank hende sin sikiera duna motibu. Nos aki di Punda alomenos no ta hasi esei....”
11

“...famia bo ta buska malora Bai Isla seka Droost mesora I si ta eternamente bo ke keda supur Anto bai seka van Grimmelen den pur Cijntje : (Ta grita hari) Otro. Ban ku un mas, bo ta un dushi galeinske! Miep : (Ta resita) Den pepenan politiko di nos Krsou Tin Beters gouverneur den tou Ya mi ta tende: pif, paf, puf Ken ta keda, ken ta muf. Cijntje : (Ta kuminsa hari, kaba ta trk un kara serio) Seorita Miep, ma kibokami den bo, anto seriamente. Di pursi ku mi sa ku ta apenas dos gene-rashon bo famia tin aki na Krsou. Di pursi ku mi sa, ku bo tata apenas por a papia nos dushi lenga. Miep : Pero kon koba mama si e tabata sa anto bon. Cijntje : (Ta sigui sin hasi kaso dje interupshon) Di pursi ku komo yui Krsou komershante bieu, mi sa tur e kosnan ei. Pero abo mes ta nas na Krsou, yui Krsou. Di bo nos a ferwaktu un atitut distinto. Pakiko traha epigrama duna mala fama na nos sosiedat? Pakiko no kanta ku kario gaba nos kos bonnan? Miep : Gaba? Gaba? Cijntje : Seorita Miep, bo ta bak, pero bo ta bho tam-...”
12

“...26 Dkter Miep Dkter Miep Dkter Miep Dkter fundo den dje famoso soneto urinal. (E ta papia e siguiente poesia) Den klaridat di luna su gai ta spera Esta skur; lo tin peliger asina. Ken lo obligu, den su tristeza, su manera kns di dndula ku flasko di orina? Balente bon e ta pa gancha ku lus di wiriwiri strea riba dje Su paa nunka tatin mancha for dje flasko di orina hereb Aki tasina, aya tasina Nos tur ta hul, ma e no sa sikiera dje molster ku e flasko di orina. Ma despues lo bini diferensha ora yunan nta dun ordensha produsiendo lkido pe flasko di orina. (Ora e kaba, e ta hisa saya i balia ku mash stansha. Su pianan sun mester sedusi pbliko. Di repente e ta stop ora e ripara, ku sin ku e tabata sa, Dkter Marchena a drenta) : Mi ta supone ku ba samina orinanan prom ku ba entrega bo mes ku tantu pashon na baile. : Mi ta sintimi triste, desgrasi. (Yorando e ta tira su kabes riba skouder di Dkter Marchena) ' Pero ta kiko anto mi yu? Ta un kos mash teri-bel a sosod? : Mi ta loko namora di Frans...”
13

“...27 Dokter Miep Dokter Miep Dokter Miep Dkter Miep Dkter Miep Dkter Miep Dkter Miep Dokter Miep Dkter Miep Dokter Miep (Nan ta sinta. Dokter Marchena trei su eskritorio, Miep dilanti dokter riba e stul pa pa-sint) : Ta nt manera amor a changa fangu tur hende riba e isla solitario aki di nos. : Anto sin mash eksito. : Morl i Cijntje namora di Adela. Clementina di Morl. Miep di Cijntje i Adela di.... : Adela di ken? Min por papia. Si Seora Darault tende e ta dal abou morto. Ta un kos asina fatal anto? Kos kurioso ta, ku Seora Darault sa, pero no ke admit ni pa su mes. : Pero ta ken anto? : Zebedeus Sili! : Un yu djaf! : Miep krda si ku Zebedeus su kol ta hopi kla. Tin mash hende, basta mas skur ku ne ku ta pasa bei pai bela pa spa. : Ademas e ta un ynkuman mash kulto ku a studia arte, siensia i poltika. : Anto na kapitalnan di Oropa i Merka! : Nos lo no por promov (hesto) hasi spa? : Esei lo bia ta pusibel, si no fuera pa un otro defekto teribel... : Defekto? (Dokter Marchena ta murmura...”
14

“...mas luhoso. Man robes un piano habri, man dre-chi un kanap, ku un shal kol bia tira riba dje; bandi dje un mesa plat rond. Meimei dje sala un mesa grandi rond, ku poko stul kmodo, but kon ku ta rnt. Den fondo dos kortina marn skur ser. Na man drechi patras un radiokonsol ta toka. E muzik ta komo si fuera di un orkesta leu. Un gritu di foi tras dje porta di man drechi ta penetra e silensio. (Ta kuri drenta na yapon djanochi) Esta un soo espantoso! Si no ta ku ya mi kabei ta blanku, le la bira awr aki sigur sigur. Clementina! Clementina! Ta parse ku tin un muzik ta toka...... Ta kon por ta? Ai... (Ku un hari nervioso) te radio. (Na yapon djanochi) Shon Graciela a yamami? Tende Clementina, no para sumiso asina, e ten ei a pasa. Poltika i e asuntunan ei a trese hopi kambio. Bin sinta trankil di bo. Danki, Shon Graciela. (E ta keda par) Clementina, bo mester rospondemi ku frankesa. Lo bo hasi esei? Si, Shon Graciela. Anto bisami di berd berd Clementina, bo ta kere den soo? Den soo, Shon Graciela...”
15

“...mi ta gradisibo pa bo palabanan di konsuelo. Bo por bai drumi numa awor. Maan ta otro dia. I e siman aki ta domperere pa nos por bini kla ku tur preparatibo pa respsi di kompromiso. Bon nochi, Shon Graciela. : Ai, mare ya ta dia.... ; (Ta drei) Kon Shon Graciela di? : Mi ke men pe fiesta di kompromiso. Si Shon Graciela, mare ya ta dia.......(Clementina ta sali bai) : (Pensativa) Inosensha tin ora ta duna impreshon di ambigwedat. Tantan... ta kon diabel e tanta ei tabata yama atrobe? E solterona bieu... Tantan Gloria, asina mes, tantan Gloria. Ora hende ten-de papia, bo ta kere ta un hasido di brua, un lobo den kueru di kam, anto e tabata inosente manera un lamchi. Aunke min por wanta hende ku ta kana papia den nan mes. Ta koi chocho, koi behes.... inbiemo di bida.... Aki na Krsou un tiki inbiemo lo kai bon... (E ta bai sinta na piano i ta bolbe kuminsa toka e noktumo di Chopin, e bi aki e no ta habrake tantu) : (Ta kore drenta) E ta sinta na yapon ta toka Chopin. Sigur lo bo tabata ansh...”
16

“...kabes) Frans Cijntje! Yulaga-mi bini bei un ratu. Mi ta sinti mi preshon subi. (E ta kai sinta den un stul) No inkietabo mams. Mi tatin lastima di Cijntje, pesei ma komplase. Esaki no tabata un kinipi wowo di Maria Magdalena, sino yudansa di bon samaritano. : Ma arma mi mes kontra tekniko di veikulo moderno, aw mi ta wbrdu bombardia ku parbola di santa Skritura. Mi ta rindi Adela. Kontami kiko ta pasando. Si bo ke bo por bai buska un djus den frigider. A bini di pera mash dushi a we. : Danki, awor aki no. A pas asina: antayera Cijntje a yamami. E ker a papia ku mi pa ultimo bi. Ma bis ku no tin men, ku mi no ta merese su afekto, i ku ya mi desishon ta tum. : Mi ta mir: e ta tee su proa prezu ku su mirada penetrante, presis un tiger! : Kon bo di? : Nada, sigui. Kiko a pasa e orei? : Ma turn aden i nos a palabr pa sali awe nochi. : Pero bon bisami nada. : Maginabo si ma bisabo. Lo a kousa un babel. Min konta Arthur tampoko. : Esei mi por kompronde. Komo hmber di honor, manera e ta konos di ta...”
17

“...35 Adela Seora Seora Dokter Seora Dokter Seora Dokter Seora Dkter Seora Dkter Seora Dkter Seora Dkter Seora Tende, bo por bini un be? Kon? Bo tin un parto? E bi aki bula parto. Nan a venena Adela. : (Ta hisa kabes) Ta kiko bo ta fantasiando ei atrobe? Ta djis un tiki kans mi ta. Ma bebe un pari glas di shampaa i mi mester a paga mash atenshon pa mi por a sigui e kuentanan di vene-namentu. Tende, tende, awor mi tei drumi. Min ke mira e Dkter Marchena ei. Si e hera trapa pia den mi kamber mi ta zemble un slf. : (Felis) Ah, mi ta felis i kontentu ku nan no a venenabo. Tee kuidou dje hmber brabunan ei. Esta felis mi ta mi alma, mi kurasonsito. Bai drumi trankil di bo. Mi ta spacha Dkter Marchena. E ta hiba Adela na su kamber, mientras ya ta tende krek di porta rfel) : Drenta Dkter. Hende ta kai muri i abo ta blo tofer ku kreki porta. : Unda e pasint ta? : Bo ta lat. : (Blek) Kon? : Ya su kurpa a drecha. : Unda e ta? : Lagu trankil. : Mi ta felisitabo Shon Graciela, ku tur kos a bai bon. : Tog...”
18

“...Mi ta hinka man den kandela pe. : Warda bo kurpa. Hopi te mamanan ka kima man, anto mahos. Pero posibelmente ta ainda mas sensiyo Shon Graciela; Adela ta para na drempi di bida, ku klki na boka, ken lo no sinti gana di djis purba. : Dkter tin rason. Mi ta gradisibo ku ba bini, bo ta semper hentil ku nos. : Bon, laganos ban drumi awor. (Dokter Marchena ta sali bai. Seora Darault ta kompa na porta, kaba e ta bolbe drenta sala, i ta keda weta ront di dje. E ta manera poko turd) ' Kon tal ke asuntu aki kaba bon....”
19

“...47 Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana Patalam Doriana luganan kaminda el a stima, dos siglo pas. : Nan lo no ta mash enkanta ku aya bou, si kada be nan ta lastra bini bk aki riba. : Patalam, Patalam, mi tin miedu ku ta nt ora aki riba kaba ku nos, nos ta kuminsa mira su enkan-to. : Doriana, no papia sorti kos asina, bo ta hasimi yora. : Bida no ta un pleiz! : Wak, ata un mucha muh hoben ta kana nan dilanti. Mi konos. Ta Adela Darault. E ta linda, e s ta bibu. : Andr Darault ta bini tera bk pa bin weta su yuchi. E tabata kabes bash, bribn, pero su yu-chi s el a stima ku mash ternura. : Casanova ku Don Juan ta kita bai na man drechi. Nan ta kana un trei otro riba un berea smal den mondi. Darault ta sigui so tras dje yu ribe kaminda hanchu solitario di Welenbrdu pa Siberia. Si nan sigui kana den dje direkshon ei, nan ta yeg ki seka nos. Karamba Doriana, si nan sigui kanasina, nan ta yega seka nos. Mi dal un dashi pe okashon? : Esun ku ma kumpra...”
20

“...Ainda e ta duna su kurpa asina hopi tono? : E ta resa ku pashn pidi pa yui Korsounan kere ku te tartista di mas grandi di tur tempu. : Esei si falta un pari skruf. : Ata Skarloi'tanan ta kai na rudia! : Wak nan kara deboto. : Sigur, sigur, eseinan ta resa pidi pa un puesto di honor pa nan mes i nan kas, na e komida ku Prens di Ulanda ta bai duna. : Ya nan a ofrese 500 florin pa kada puesto. : Ata protestant bieunan na rudia. Suela di van Engelen i Otrabanda ta tembla pe demostrashon religioso aki. : Sigur sigur nan lo ta resa pidi pa tempunan aya bolbe. : Ku hopi katibu i hopi bestia pa kas ku yu. Ata Shon Obispu ta hinka rudia. : Monseigneur n ta laga un okashon pasa pa resa pidi pa su adversario poltiko, Don Moiss, kai bagadam foi su pedestal. : Djis, ata Dokter Moiss Gmez mes rudi ta roga pa gera, peste, flakesa, kai riba Monseigneur ku su kompinchinan. : Huyu, tur e hendenan ei huntu! Kada un riba su mes mester ta sufr di lokura no?...”