| 1 |
 |
“...pueblo sintimentu pa su mes kosnan. E mucha no ta sia konos su balornan propio, apnas algu di su historia i su geografa, pero si e konos diferente pueblesito di Hulanda ku makambanan mes no sa di dje. Atrobe nos ta haa ku frateman ta trese un kambio chikitu: frater Realino ta skirbi un: geografa di Krsou i Karibe i un buki di "Plantkunde van Curaao" kaminda nos ta sia sikiera konos nos mata, flor i frutanan.
Huntu ku esaki nos a remark kaba ku tin un total deskonosementu di formashon sosial (siensia ku ta apnas bo ta haa den mundu mes). Nos por bien bisa, ku den e tempu kolonial ak henter nos enseansa ta tremendamente kolonial, e pueblo ta sia algu si, pero pa "sirbi", un siansa pa usa despues pa gana pida pan, no tantu pa e "ta" algu i muchu mnos pa e "ta yu di Krsou". Su desaroyo propio e ta haa kasi eksklusivamente na skol serka religiosonan den sentido moral i religioso.
6. Organisashonnan di karakter sosial i kultural
Na prinsipio di siglo nos konos na Pietermaai e organisashon lant...”
|
|
| 2 |
 |
“...e kultura propio ta masha poko. Estudio apnas tin riba algu di historia i manera nos a indik buki di skol di geografa i botnika lokal, pero e parti di flklor ku tamb i kimamentu di huda ta kos ku hende "eduk" no ta hasi, ta kos di pagano.
Di mes ta parse ku e pueblo no tin muchu kos di balor, e no ta apresi su mes kosnan tampoko, pasobra "kiko por tin di balor ku no ta hulandes".
Tg nos ta mira ku e pueblo tin i kier manten su identidat di algn manera: su idioma papiamentu i su muzik. Masha natural ta pa skucha serenada den anochi ku muzik di kitara, flut i fi i hasta tin bia a karga piano bai toka riba kaya. Fiestanan (prom ku fonograf drenta den aanan 20) tabat...”
|
|
| 3 |
 |
“...40
Por bisa ku e mentalidat di katibu f di hende pober, dependiente di klero pa un pida pan i algun saku di haria pa kose karson ku kamisa, ta kambia awor ku tin trabou i tin sn. Ku esei aseptashon tambe di "idea" ta kambia. Religion protestant ta mnos rgido, tin mas libertat, mas chns pa disid pa bo mes den kantidat di kos. Tur esei ta afekt di un manera natural e mentalidat di poblashon di Krsou.
Un kos ku sin duda a pone hopi yu di Krsou sinti ku e gobirnu hulandes tampoko no ta tur kos, tabata e invashon di Urbina ku su kompinchinan na aa 1929. Un par di hende a kohe Frti i a hiba gobernador bordo di un bapor di Red "D" Line na kosta di Coro, Venezuela. Maske pueblo tabata rechas e akshon ak tur ku tin, tg un sintimentu ku Hulanda tampoko no ta tur kos ta lanta den pueblo,
maske ta tiki.
Gruponan di sosiedat di Krsou un poko mas ay, esta e protestant i hudiunan ta keda nan mes mas tantu i no ta sufri kambionan drstiko manera e pueblo simpel. Nan tampoko no ta meskla ni asept e grupo...”
|
|
| 4 |
 |
“...65
Dr. M.F. da Costa Gomez
Un figura ku no por laga di menshon riba su mes ta e hmber chikitu di estatura, ku su barba pa "rspt", ademan formal i digno, postura no masha natural, poko studi, wowo chikitu penetrante, un frenta ku ta demostr ku ei tras mester tin un arsenal na idea i pensamentu, enfin un hmber bon plant riba su
Mr. dr. Moiss F. da Costa Gomez, "doktor" den boka di pueblo, rondon di su
siguidornan.
Gomez ta bai studia na Hulanda. Pa problemanan personal e tin di kita for di Canisiuscollege, di pader jesuitanan na Nijmegen, un aa i mei m.o.m. prom ku eksamen final. E ta studia pa su mes i ta present pa eksamen resultando eksitoso a pesar di e poko tempu ku e tabatin pa prepar. Gomez no ta ken pa laga ningn hende strobe ora e kier logra algu, a no ser pa forsa mayor of pa manehonan strao. Segn un pader jesuta ku a konos'e: Gomez tabata un di e estudiantenan mas kapasit, pero ku tabata sa tambe kiko e ke.
Su estudio di derecho e ta sigui na Universidat katliko di Nijmegen. Tur...”
|
|
| 5 |
 |
“...di spar, e sn ta muchu tiki. Tur esakinan tabata indik e falta di eksperensha den asuntu di desishon i maneho di nan mes asuntunan. Pero poko poko tur hende ta sia. Pronto ta bini diskushonnan serio riba organisashonnan obreril i situashon i kondishonnan di trabou, di bibienda i tur loke ta toka bida humano.
Den e grupo insipiente ak no tin diferensha ni di religion, ni di rasa, ni partido poltiko ni nada. Ta trata simplemente di hende ku mester biba den e mundu ak i satisfas su nesesidatnan natural normal. Ta algu kompletamente nobo pa tur e hendenan ak i ta result sumamente interesante.
Ta diskut tambe sistemanan ku ta reina den mundu, sosialismo i komunismo i e kapitalismo ku ta domin den nos mes pueblo. Kosnan ku nunka nan no a tende di nan i ku nan ta guli ku masha nteres mes. Asina den e forma di kooperativa ak un prom fiansa ta bai na yuda un miembro kumpra muebel segunda mano pa su kas, otro ta fia pa kumpra paa i sapatu i ta bai buska trabou bon bisti i ta haa mesora. Kantidat di...”
|
|
| 6 |
 |
“...100
den e ramo ak ta para bira un kos natural i poko poko tur negoshi ta hasi meskos. Ma ta henter bida ta bira asina, tur kaminda mester kumins strimlain.
Amplia base di ekonomia:
Den gobirnu algun hende ta buskando un base mas amplio pa nos eksistensha, no solamente petroli ku tg no ta di nos. Pero ningn hende no ta pensa ku e kompania di Shell lo por bai.
Turismo:
Tg lo ta interesante pa mira si por bini ku un hotl manera esun ku nan ta konstru na Aruba knter di playa. Riba ref e ridikules di fundeshinan sun di e loke mester tabata Stuyvesant-hotel a keda durante hopi aa un rekuerdo di un paso en falsu.
Ku turismo mundial ku ta krese enormemente mester bai pone algu di atenshon na esaki. Hendenan no mester bin kumpra so durante un dia i sigui ku nan bapor, nan lo mester keda drumi. Pero no tin fasilidat. Hotl Amerikano na Awas no ta adeku i no tin idea kiko asina lo por hasi den e sentido ak. Ma kiko asina?
Lo dura hopi prom ku konstru e hotel Intercontinental nt na entrada di haf, komo...”
|
|
| 7 |
 |
“...ekonmiko ku kada dia ta birando mas difsil, algu mester bai pasa.
3. Ekonomia, problema insuperabel
Isla di Krsou, ku su pobresa normal, sin nada den supsuela, sin mineral, sin mas ku poko fosfato, sin awaseru, ku poko tera frtil, na
kantidat limit, ku un solo ku ta kima tur loke ke purba nase den sekura, ku su bientu karg di kalor den dia i su aire fresku anochi, konstante, ku nunka kier laga di purba duna nos un tiki alivio, e isla ak no tabatin nada di of res na ekonomia mundial sino un haf natural famoso, su solo i tiki playa pa esnan di tera mas friu por disfrut. Su hendenan, di bon natur, humilde i simpel a mira ku ta e haf, ku solo, ku bientu so a ked.
Algn ta probech di e haf tur ku tin. Hulandesnan a haa e chns di nan bida semper, prom piratera i despues pa transport tur sorto di kos, di katibu te awor petroleo i a pone Krsou riba mapa. Pa transbordo di karga, Venezuela no tin mester di nos dje tantu ei mas for di tempu ku Gomez a traha su karetera trasandina Bapornan "El Libertador"...”
|
|
| 8 |
 |
“..., referred to by the Spaniards as "useless island" along with the other leeward islands of the Caribbean.
The peasants and some handymen dedicated to reaping whatever they could from the soil and some crafts in the city, do their utmost to survive and secure a meagre existence. Craftsmen though were widely recognised for their skills. The highest level socially and economically, were the government employees and merchants, who deal with the neighbouring mainland, legally and illegally, as a natural thing. The clergy also is very much considered somehow equal to this group. The population is divided along economic/financial opportunities but also according to the colour of their skin. This same division is also found in the religious composition: the rich, with some social status are Protestants or Jewish, the poor and coloured are Catholic. Hence a very propitious situation for a paternalistic behaviour of the clergy and religious groups.
The more so as most or all of the clergy came from...”
|
|