1 |
 |
“...15
sekular (diosesano, ku no ta pertenes na ningn rden ma ta simplemente orden saserdote) ku tabatei, a keda. Ora ku vikariato a haa yudansa di suman di Rosendaal i despues frateman di Tilburg i tambe suman di Breda pa hospital, e or'ei ya tabatin un Iglesia formal na Krsou i tur e otro islanan.
Ripar ku e pueblo humilde "di kol" ta kasi kompletamente katliko. Mons. Niewindt, e prom vikario apostliko, konsagr obispu, tabatin gran interes pa pueblo. Maske e mes tabatin katibu pa sirbi', e no a laga di buska tg emansipashon di katibu. El a organis trabou di mishon i despues di dje tabata muchu mas fsil pa dominikanonan turna ofer di e susesor di Mons. Niewindt, Mons. Kistemaker.
Interior di Misa di Santa Ana, pro-katedral den aanan 1920/1930.
E klero i religiosonan tur tabata bini di Hulanda; hasta Mons. Niewindt a funda un seminario na Barber, pa seminarista hulandes ku lo traha na Krsou. No a pensa ku nos hendenan mes lo por a yega na saserdosio. Sigur ku e nivel kultural di nos hendenan...”
|
|
2 |
 |
“...Iglesia?
Maske Iglesia katliko semper tabata un sosten grandi pa pueblo, ora ku a bini un organisashon mas kla, ku saserdote fiho, religiosonan na skol, misa i skol, hospital etc. i tur sorto di organisashon, tabatin un falta grandi di "antianisashon" den sentido ku no a hasi muchu na trabou vokashonal. Apnas nos konos un par di saserdote antiyano: monseor Ellis (saserdote sekular) kende a termin su estudio na Skrpn, Schoonewolf, ku a bira saserdote sekular na Valencia, Venezuela, Zeppenfeldt, di rden di dominikanonan i meskos mas lat den aanan trinta L. Kranwinkel di padernan dominikano i Julio Henriquez, otro saserdote sekular ku a studia na Caracas, Venezuela.
Di parti di religiosonan e suman tantu di skol, komo di hospital s a hasi un trabou grandioso i a logra ku kantidat di hbensita a bira sur, tantu di Krsou komo di Aruba i Bonaire i tambe algn di Islariba. Ademas di esakinan hopi hbensita ku a studia na Habaai a turna hbito di suman di Rosendaal. Di frateman di Tilburg no por bisa meskos...”
|
|
3 |
 |
“...rigides (restante di calvinismo?) ta hae konfrontando un sin fin di problema. Den formashon moral di nos pueblo, bo ta bin topa ku un "moral dbel" esta pa religion tal kos ta malu i bo ta bai konfese tambe, di otro banda bo mes kultura ta ponebu balia tamb, mira karta, sende mil i un mariposa na tur sorto di santu, espesialmente na S. Expedito, ta klaba pida pan tras di porta i ta sigui ku su mes estilo di bida. Rigides di regla di bai misa djadumingu i otro sistemanan manera bistimentu, baile i muzik ku ta keda prohib ta bai kontra e loke pueblo mes ta sin ti. E ta hiba dos bida: un pa misa, un pa su mes.
Un ehmpel klsiko ta konfesamentu di "falta misa" pasobra mi "tabata malu". Mi a falta, awl ta fout. Nunka e idea ak no a sali, fout ta fout, regla ta regla. E balor moral ta kai asina den dos: "regla" i di otro banda "mi mes bida", difsil pa forma un konsenshi rekto den kasonan asina.
Ku esaki ta stroba desaroyo di pueblo ta mas ku kla. E ta asept dogma, berdatnan religioso, pero su bida...”
|
|
4 |
 |
“...24
St. Thomascollege na prinsipio di e siglo aki.
di gran importansha. Tur aa dia di premiashon ta kongreg e grandinan di Korsou manera obispu, gobernador, inspektor di enseansa i tur ku ta sinti nan mes grandi, pa entreg premio di kondukta, aplikashon, spa, ingles, transes, aleman, matemtika, pintura, muzik, taip i steno, etc. Diferente yu di Krsou mes tambe a haa nan formashon na Habaai i mester rekonos ku e loke nan a haa tabata muchu mas ku kualkier otro kaminda. Di ei tambe komo nota interesante por komprend kuantu hbensita a drenta konbentu di suman di Rosendaal.
Algu poko penoso ta ku e echo ku tin diferensha entre skol di plaka i skol di pomada ta afirm e distinshon den e klase di hende pober i otro mas pudiente. Hasta na skol por a nota ku e diferensha ei ta sinta den esnan algu mas i algu mnos i tambe den e loke ta determin den poblashon di Krsou nan "status sosial", esta kol. Por bisa ku edukadnan ta spera ku sierto grupo lo por sia mih ku otro i tin bia hasta ta pone esnan mehorsitu...”
|
|
5 |
 |
“...propio ta masha poko. Estudio apnas tin riba algu di historia i manera nos a indik buki di skol di geografa i botnika lokal, pero e parti di flklor ku tamb i kimamentu di huda ta kos ku hende "eduk" no ta hasi, ta kos di pagano.
Di mes ta parse ku e pueblo no tin muchu kos di balor, e no ta apresi su mes kosnan tampoko, pasobra "kiko por tin di balor ku no ta hulandes".
Tg nos ta mira ku e pueblo tin i kier manten su identidat di algn manera: su idioma papiamentu i su muzik. Masha natural ta pa skucha serenada den anochi ku muzik di kitara, flut i fi i hasta tin bia a karga piano bai toka riba kaya. Fiestanan (prom ku fonograf drenta den aanan 20) tabat...”
|
|
6 |
 |
“...34
anim pa muzik di diferente kompositor famoso. Pa nombra algn numa e famia Palm, Henriquez, Chris Ulder, Pl de Lima etc. Ma Krsou ta chikitu i asina su msikonan no tin muchu chns di traha nmber. Piano, fi, saksofon, klarint, flit ta instrumentonan ku bo ta mira tur kaminda; naturalmente den pueblo tin kuarta i maraka ku bongo f tamb, wiri i raspu ta kos mas bien pa fiesta di pueblo i no di saln. Maske mester rekonos ku kos propio tin poko apresio tg den e aspekto kultural nos ta bai haa chns i loke a yuda mash pa saka talentonan af sin duda tabata Teatro Brion.
(f) Stichting Teatro Brion.
Teatro Brion ta keda tras di Hotel Amerikano i kas di Obispu.
Pa desaroyo kultural den e tempu aki Iglesia sigur a hasi hopi esfuerso. No tabatin komprendementu pa e ekspreshonnan propio manera fiesta di tamb, ku tabata mas bien kos "pagano" f kustumbernan baho, pa lanta sensualidat i desechable. Tur aa na skol sa tin akto kultural i na Habaai, na e skol famoso tin "velada". Den aanan binti na kolegio...”
|
|
7 |
 |
“...na nos pueblo. Ta masha tempu kaba ku no ta lanta tantu eskritor asina manera den tempu di Corsen ku su poesia famoso "Atardi" ku den e tempu ak nan ta resit i analis i diskut konstantemente. Dr. Nicolaas Debrot (Col) naturalmente ta haa hopi atenshon.
Msika
Otro ramo di kultura ku ta keda hopi propag tambe pa e mes dr. Engels, ku tabata un pianista di primera, ta muzik. Semper Krsou tabatin msiko ku lo
por a logra muchu mas, si nan a nase na un pais mas grandi. Nmbernan
manera Palm, Boskaljon, de Lima no por lubid fsilmente. Awor bou di direkshon di shon Dd Boskaljon nos ta mira Curacaosch Philharmonisch Orkest present muzik klsiko ku ta un gustu....”
|
|
8 |
 |
“...(Instituto di Formashon Sindikal Cristian) di sindikatonan kristian. Esakinan ta kisas e nikonan ku por yena berdadera-mente algu di edukashon di adulto ku rnt mundu konos.
Den sentronan di bario ku ta hopi aktivo, ta duna regularmente charla i hasta kurso, pero esakinan ta hopi bia kurso di kosementu i di kushina sin muchu idea general di mundu i di bida. No ta presisamente e formashon ku un pueblo den problema tin mester di dje.
Tg pa bida kultural tin semper obranan di teatro, tin algu di muzik pero e loke pueblo ta kore tras di dje ta e musika di pleis, pa balia i pa ora di fiesta.
Nos mester bisa ku e pueblo, maske e ta haa skol, maske tin algn oportunidat pa bai dilanti, e ta keda ku un instrukshon ku ta relativamente poko. Nos por bisa trankilamente ku tin sigur instrukshon, pero di formashon mes, esei ta poko i no ta logra drenta e pueblo simpel, mnos ainda esun ku nos ta yama proletario.
6. Sindikalismo birando fuerte, pero divid
E movementu popular ku ta bai hasi un avanse grandi...”
|
|