|
|
|
1 |
 |
“...por bai frontera. Si esaki ta brdat ta difsil pa demostr, pero e idea ta reina i ta duna forsa na nos hendenan pa sinti nan mes porlomnos igual ku e "grandi i importantenan" ei.
Den "schutterij" ta forma un unidat di pueblo, di tur rango i eskala sosial nan ta bai bira "skter" i aki tur ta meskla ku otro. No tin diferensha porlomnos pa algun tempu.
Pobresa ta un kos ku a bira mnos konos den pueblo, a no ser riba e nivelnan mas abou, esta e tipo i gremionan asosial i margin kasi por bisa pa "naturalesa".
Parti di "Awasa" (Brionplein) i subida di Klipstraat durante gera.
Es ku apnas ke, por logra algu. Komo no tin chns pa trese mueble di af, hasta ebanistanan ta haa un oportunidat atrobe i sastrenan por bolbe kumins ku nan fishi, kosed, sapat etc. ta bolbe haa un bida. Awor no tin nodi di akud tantu mas na porta di pastori f konbentunan pa pida pan of un lapi di paa. E loke petroli a kaba kun, esta fishi ta rebib pa algun tempu.
E situashon ak ta pone nos pensa riba un mucha ku ta birando...”
|
|
2 |
 |
“...formashon ta asina superfisial, ku e no ta komprend e alkanse di kambionan, ku ta turnando lug. Ainda e ta keda sinta ku e sintimentu di "adorashon" pa e mes "shon blanku". Diskriminashon pa motibu di kol no solamente ta konsekuensha di kolonialismo, no solamente di e sistema implant pa Hulanda. Ni sikiera e manera di trese religion, ku mishoneronan kasi eksklusivamente hulandes, kompletamente segn manera di pensa di Hulanda. Dimes ta parse e tin e aktitut sumiso pa motibu di e loke a kushi, den su naturalesa. E apresio pa esun di kol mas kla ta un balor, ku e mes ta duna na algu sin realis ku ta un algu ku ta kontra dje mes.
Komo poltika a bira asina importante den pueblo, ora ku Partido Catliko Curasoleo prd elekshon na aa 1945 pueblo ta mira ku hasta lidernan religioso ta kumins prd kontrl riba e masa. Nos a mira ku no tabatin atenshon pa organis e grupo di "obrero" den industria, e grupo ku ta lanta nobo. Awor unda nan kohe? Ken por atend e pueblo i dun' algu di su mes balor atrobe? Apnas na...”
|
|
3 |
 |
“...116
violento kontra opreshon kolonial), ta kos ku ta indik e sintimentu di pueblo, maske pueblo mes no ke violensha, ta un pueblo hopi pasfiko kasi pa naturalesa.
E rebelda den pueblo, ku ta demostr su mes den lucha poltiko o ora ta papia di poltika, no ta su mes manera di pensa ni di aktua, ta situashon ta pone ku e ta asept gritunan fofo asina. E ta kontra Iglesia i klero i tur loke kier mare, pero e ta sigu batis su yunan, mandanan skol katliko ant preferiblemente serka frater ku sur, risib sant'olio i e kier ta der den santana katliko, tera bindishon.
E mes no por karga responsabilidat, nunka e no a sia. Tur momentu e ta sinti ku no ta rekonos su kapasidatnan propio, ku e mes por. Ta otro lo mester hasi p'e. Den sentido sosial e no a haa nunka un oportunidat na drechi, nunka e por a karga responsabilidat sino den algn ke otro kos ku e mes ta lanta, den seternan, den deporte, den su mes gruponan musikal etc.
Pueblo ant no tin idea di su mes posibilidatnan.
Apnas algu ta pinta na horisonte...”
|
|
4 |
 |
“...Nita for di prizn, pasobra a ser' ora el a pidi gobernantenan bai kas.
Mester mira kon ta pone pueblo rason atrobe i laga destrukshon para. Ma ken por hasi nada dilanti di e kantidat di negoshi kibr i kasnan grandi kim?
E pueblo mes, su manis ta reuni pa mira kiko el a hasi. Hopi ta sakudi kabes, sin por komprend. 'Asina no", ta e komentario, pero ku esei mes nan ta indik ku "algu" mester a pasa. Ata aki e falta di formashon ku ta manifest su mes. Pueblo deskuid i oprim, maske kon pasfiko di naturalesa, si no atend debidamente ant ta revolushon por spera, na un manera destruktivo.
Hopi lug na nos kontinente a konos sorto di situashonnan asina. Ma ta sigur ku esnan, ku mester biba di idealismo, sin buska interes personal, dunando guia i formashon si nan a hasi nan trabou manera ta di spera di nan, ant lo por a evit violensha i yega na un revolushon pasfiko i un kambio radikal sin kibra ni kima.
Pueblo di Krsou lo mester lanta di nobo, pero lo atend su nesesidatnan berdadero den futuro?
2....”
|
|
5 |
 |
“...konvikshon personal di su propio balor i responsabilidat pa su futuro, por yega na pone Krsou kaminda tur hende ta dese: komo kontribuid na un mundu mih, kaminda tur yu di Dios ta gosa di loke Kreador a pone pa tur Su Yunan sin eksepshon.
1. Sekularisashon nan ta yama e manera di pensa i di biba, komo si fuera tur kos por sin un dimenshon mas ay (Dios). "Saeculum" ta nifik tambe "mundu", di ei sekularisashon ta nifik ku hende ta simplemente un parti di mundu i ta determin pa leinan ku ta regi naturalesa di mundu....”
|
|
|