| 
			
			    
				
				
                
             | 
            
                
                
                    
                    
	
       
    
      
       
     | 
   
  
    | 
      
     | 
   
  
    
        
          
            | 1 | 
              | 
            
              
              
  
              “... Gmez ta mira su programa poltiko tum pa e mes hendenan di kual e tabata buska su outonomia. Momentu sin duda trgiko pa e persona ak.
Pero despues lo e mester pasa den un momentu ainda mas teribel ora ku e mira ku no ta e mes sino Jonckheer ta bai firma e famoso "Statuut" ku tin di garantis outonomia pa Antia.
Partido Catliko Curasoleo ta prd elekshon i mons. Verriet preokup ta pidi diferente figura sentral pa nan komentario. Lstima ku archivo di obispado di Willemstad a bai prd i asina ta masha difsil pa rekonstru e loke e personanan ak a duna komo nan opinion. Un komentario nos a logra di haa i tin den nos poder, ta duna komo motibu di e debakle ak: poko aktividat di partido, korantnan catliko ku krtika destruktivo riba e loke staten ta hasi i na momentunan mas inoportuno, tambe direktamente ta nombra algun miembro di klero ku tabata hopi negativo den nan ekspreshonnan enkuanto Partido Catlico Curasoleo. (Ripar ku nos ta nombra konstan temen te e partido ku su nmber kompleto pa evit konfushon...”
             | 
           
           |  
          
            | 2 | 
              | 
            
              
              
  
              “...ser'i Klip na kandela, negoshinan kibr i kasi bash, ta bai kumins pensa kiko hasi.
Den un reunion ku lidernan di tur sindikato huntu ta trata e situashon. Mester saka Nita for di prizn, pasobra a ser' ora el a pidi gobernantenan bai kas.
Mester mira kon ta pone pueblo rason atrobe i laga destrukshon para. Ma ken por hasi nada dilanti di e kantidat di negoshi kibr i kasnan grandi kim?
E pueblo mes, su manis ta reuni pa mira kiko el a hasi. Hopi ta sakudi kabes, sin por komprend. 'Asina no", ta e komentario, pero ku esei mes nan ta indik ku "algu" mester a pasa. Ata aki e falta di formashon ku ta manifest su mes. Pueblo deskuid i oprim, maske kon pasfiko di naturalesa, si no atend debidamente ant ta revolushon por spera, na un manera destruktivo.
Hopi lug na nos kontinente a konos sorto di situashonnan asina. Ma ta sigur ku esnan, ku mester biba di idealismo, sin buska interes personal, dunando guia i formashon si nan a hasi nan trabou manera ta di spera di nan, ant lo por a evit violensha i yega...”
             | 
           
         
     | 
	 
 
                            
                    
                
				
				
                
             |