|
|
Your search within this document for 'barbulètè,komun' resulted in seven matching pages.
|
1 |
 |
“...loke ta mas di dje ku kualke otro kos. Ku kresementu di e apresio pa loke ta propio lo bai krese apresio pa papiamentu te ku nos ta bin haa eskritor, na basta gran kantidat, na nos mes idioma. E falta di apresio nos lo bin mira tambe di unda, enparte porlomnos, e ta bini.
Apesar di tur integrashon komo "yu di Krsou" nos por ripar un enorme divishon den pueblo segn kol manera a keda anot mas ariba. E ekspreshon manera: kasa ku hende kol mas kla ku bo pasobra "asina bo ta drecha rasa" ta masha komun den pueblo. I esaki den tur gremio i e asuntu ta bai asina leu ku hasta den religion nos ta haa tambe e separashon mas o menos segn kol.
Ora ku kompania di petroleo estables i ta bai kumins refin petroleo na gran eskala, nos ta haa grupo basta grandi, si nos kompar ku poblashon total, di "makamba" esta hulandes ku ta bin traha komo "plter" (na hulandes: plaatwerkers). Ta nan ta traha tanki na Isla pa warda petroleo. Nan ta biba plam den stat na diferente penshon, pasobra ta pa poko tempu numa...”
|
|
2 |
 |
“...pasobra e grado di rekonosementu sosial ta depend di nan kol i tambe enparte porlomnos di nan religion, tg den otro aspekto pueblo ta demostr un unidat basta grandi manera nos a indik. Lenga papiamentu ta yuda hopi den esei. Por nota ku na skol katliko, ku ta e gran mayoria, maske algu di diferensha di kol ta kos ku ta tee kuenta kun, hopi bia ta e aspekto finansiero ta trese distanshamentu: skol di plaka i skol di pomada.
Mintras ku den kultura di nos pueblo idioma ta faktor di union komo lenga komun, algn hende manera a indik, ta manten nan idioma hulandes. Lo bini un lucha fuerte pa motibu di idioma denter di Iglesia katliko mes, manera nos lo bini bk riba dje.
Den kurso di aanan papiamentu tg ta kobra importansha, pero lo dura basta ainda prom ku e logra e rekonosementu total. Mientrastantu kantidat di palabra hulandes ta drenta nos idioma i ta bin "daa" si por bisa 'sina e idioma di pueblo....”
|
|
3 |
 |
“...enseansa, su skolnan. Pero lo e mester prepar su mes awor na un manera pa turna parti na ekonomia di "sirbishi", un forma ku te awor e no a praktik muchu.
4. Religion un yudansa pa pueblo?
Den pueblo di Krsou Iglesia Katliko semper tabatin un influensha hopi grandi. No den asuntunan di gobirnu, ma mas bien den e pueblo mes. Despues di spanan ku di mes tabata interes pa e pueblo bira katliko a bini Hulandesnan ku nan West Indische Compagnie, netamente protestant i sin ningn interes pa e pueblo simpel komun. Nan por a bira "kristian" i e komersiantenan grandi di e kompania hulandes a permit esei, pero di ningn manera un katibu lo no por bira "protestant". Esaki ta un di e diferenshanan grandi ku e otro islanan prinsipalmente ingles, kaminda anglikanonan i tambe metodistanan si a trata di hasi e pueblonan simpel asept nan religion. Na Krsou esei no tabata e kaso.
Saserdotenan straero ku ta bini di pasashi i ta keda algn tempu a logra batis kasi tur hende. Tempu di Mons. Niewindt tabatin mas organisashon...”
|
|
4 |
 |
“...difsil pa forma un konsenshi rekto den kasonan asina.
Ku esaki ta stroba desaroyo di pueblo ta mas ku kla. E ta asept dogma, berdatnan religioso, pero su bida prktiko ta part na dos: unu relativando regla i norma pa su mes i di otro banda kulpando su mes (pa bista di hende) di falta kontra regla.
Predikashinan mes ta pone poko atenshon na balor di bida sosial. Kompar ku reglanan "pa kulto" e reglanan p.e. di "hustisia" ta di poko uso den predikashon. Usura, vengansa, diskriminashon no ta tpikonan komun, maske kuantu e prktikanan ak ta plam den pueblo.
Pueblo ta stima su religion, ademas di ta mar, un tempu pa motibu di pobresa, na religiosonan i klero. Despues e ta sigui manten su mes sistema denter di e religion asept, kasi por bisa sin sa presisamente pakiko, ya ku e "religion" no ta kompletamente di dje.
No ta Korsou so tin e problemanan ak, ma inkulturashon ta kos di apnas e tempunan ak, awe e ta kobra forsa den mundu religioso.
Iglesianan Protestant
Di e grupo, por sierto hopi chik, di...”
|
|
5 |
 |
“...empresario-nan. Nos ta nota un miedo di parti di A.V.V.C. di menta sikiera e palabra ideologia.
Un otro punto di diferensha entre e dos federashonnan aki ta sinta den e sistema prktiko p.e. den kontratashon kolektivo. Mintras ku C.C.V. ta konsult previamente ku miembronan i ta pone atenshon na detaye, hopi empresa ta prefer di trata ku sindikatonan di A.V.V.C., (di komprend).
Maske tin diferensha grandi denter di e federashonnan tg debesen-kuando tin un sorto di aserkamentu. No tin selebrashon komun ni dia 1 di mei, dia di obrero. E gruponan ta para fuerte kontra otro i tin manera un kompetensha ta turna lug. Na diferente okashon ora ku un grupo di trahad p.e. di supermerkado kier afilia na p.e BONECO, tin semper otro ku ta prefer
C.F.W.. E or'ei ta tee "referendum" pa mira ken ta represent e totalidat di empleadonan i ta un sindikato so ta hasi kontratashon. Naturalmente esaki ta generalmente mas ventahoso pa e empresa, pero e bntnan kristian semper a trata di yega na un akshon huntu, kaminda...”
|
|
6 |
 |
“...di hende ku porfin por bai mustra ku pueblo mes por maneh su asuntunan. Tempu netamente kolonial i di famianan "importante" ta bira kos di un pasado leu ay. Awor ta pueblo mes por kumins disid riba su futuro.
Sistema di elekshon, ku ta eksist na Krsou i Antia, kisas no ta e mih pa e pueblo aki. Koalishon a kousa basta problema den kurso di tempu, ta lanta gruponan ku ta aktivo riba tereno di "ideanan" poltiko, sin ku nan ta mete den prktika bayendo pa elekshon. E grupo konos ku nmber di "KOUSA KOMUN" lo result un grupo sumamente krtiko, pero ku krtika fund, ounke no semper asept....”
|
|
7 |
 |
“...sindikato, ku no ta logra muchu akohida, pero ku lo por bira un forsa grandi riba su mes. Tenshon den mundu di enseansa tin bes ta bai asina haltu, ku ta wlga i despues kos ta bai result te dilanti di mesa brd serka hues, ku ta duna SITEK rason ku nan a wlga.
Engeneral por bisa ku sindikatonan a bira hopi mas serio. No ta trata solamente di buska oumentu di salario, kondishonnan faborabel laboral tambe ta haa atenshon. Tin momentu ku tur sindikato huntu ta sinta na mesa i diskut asuntunan di interes komun. Union sinembargo mas struktural ainda ta hopi leu i lo dura basta prom ku yega asina leu.
A.B.V.O. e sindikato di mtenarnan tambe konos kambionan radikal. No ta fsil asina pa nan wlga, ma e ta sosed ora no tin salida. Ta difsil pa logra muchu kos den tempu di berans i asina dirigentenan ta logra ku trahadnan di gobirnu tambe ta asept pa entreg ora kos ta difsil. Nan ta prd un areglo hopi faborabel di fakansi, oumento normal p.e pa aanan di trabou i ta bini areglo nobo di enfermedat.
Otro empresanan...”
|
|
|